Connect with us

BiH

Mesić: Nemoguće mijenjati granice BiH, dokaz je 100.000 mrtvih

Published

on

Posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije i bivši predsjednik i premijer Hrvatske Stjepan Stipe Mesić poručio je u intervjuu za Anadoliju kako ima onih koji nisu zadovoljni rezultatima rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, ali kako je nemoguće da se rat u Ukrajini prelije na Balkan.

Mesić je govorio o ratu u Ukrajini i njegovim regionalnim i globalnim posljedicama, odnosu Europske unije prema zemljama Balkana, kao i otvorenim pitanjima među državama u regiji.

“U Ukrajini nije trebalo biti rata, postojala je mogućnost diplomatskog rješenja, jer je Rusija inzistirala da Ukrajina ostane neutralna. Zapravo, spriječiti (Ukrajinu, op.a.) da uđe u NATO pakt, da može ući u EU, tako da rakete sa nuklearnim oružjem ne mogu doći do ruske granice. Pregovaralo se o tome, međutim aktualni predsjednik Ukrajine smatrao je da je moguće da Rusi pristanu na ulazak u NATO pakt, a onda je sve to izazvalo ovaj sukob za koji ne znamo kada će i kako završiti“, ocjenjuje Mesić.

Smatra da su posljedice rata u Ukrajini katastrofalne te da najviše pogađaju građane Evrope.

“Očekujem da ova ruska akcija u Ukrajini ne bude takva da će Rusija ostvariti sve svoje ciljeve, ali je također vjerojatno da ni Zapad neće postići sve svoje ciljeve. Kaže se da ‘i najtvrđe stablo puca u sredini’, pa će i ovdje puknuti u sredini“, poručuje Mesić.

Nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije

Dalje navodi kako su se odnosi svjetskih sila promijenili u odnosu na prošlost.

“Sada postoji veliko nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije. Ali isto tako svi zaboravljaju da se radi i o nadmetanju između Amerike i Njemačke u ekonomskom smislu. Ono što je sada najteže je propagandni rat. Jedan žestoki, brutalni, propagandni rat. Građani teško mogu shvatiti šta se sve događa, jer svaka strana tumači svoju sliku svijeta. Ko onda strada? Strada objektivnost, jer se ljudi ne mogu orijentirati ako nemaju potpune podatke o tome šta se događa“, govori Mesić.

Podvlači kako rat u Ukrajini ne može narušiti sigurnost Balkana, uvjeravajući da je još jedan rat na Balkanu nemoguć.

“Postoje spekulacije o tome, ali mislim da je to nemoguće. Nemoguće je da se rat iz Ukrajine prelije na neki drugi prostor, a pogotovo ne na Balkan. Ima onih koji nisu zadovoljni sa rezultatima onog rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, to imate kod onih koji su na čelu Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Ti ljudi misle da se granice danas mogu mijenjati, ali granice se nisu promijenile ni nakon 100.000 mrtvih. Kome pada na pamet da će ponovo mijenjati granica Balkana? To je jednostavno nemoguće”, ističe Mesić.

Dileme EU oko proširenja i Balkana

Upitan očekuje li da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju datum za početak pregovora s EU, Mesić ističe kako treba ubrzati proces evropskih integracija.

“Mislim da to treba ubrzati. Moramo priznati da u EU postoji trend da se EU treba širiti, a s druge strane postoji trend koji kaže da se stvari ne trebaju ubrzavati. Zapravo, potreban nam je Balkan koji će biti dio EU-a, a drugi misle: ‘Da, da, sve je u redu, samo ne treba to raditi brzo’. To nije dobro za ove zemlje koje još nisu ušle u EU. Možda će ovaj sukob u Ukrajini pomoći da se ubrza ulazak cijelog Zapadnog Balkana u EU”, naglašava Mesić.

U kontekstu aktualnih odnosa Sjeverne Makedonije i Bugarske i bugarske opstrukcije Sjeverne Makedonije na putu ka EU, Mesić kaže:

“To je pitanje diplomacije, to je pitanje koje će se rješavati u hodu, ali to ne bi smjelo biti pitanje koje će zaustaviti ulazak Makedonije u euroatlantske integracije.”

Sigurnost ovisi o odlukama velikih sila

Bivši hrvatski predsjednik Mesić u razgovoru ističe da će, ako sve zemlje regije budu dio EU, sigurnost u samoj EU biti veća, ali ne ovisi samo o zemljama regije.

“Sigurnost će svakako biti veća, ali sigurnost neće ovisiti samo o odnosima spomenutih zemalja (balkanskih zemalja, op.a.), sigurnost će ovisiti o odlukama velikih sila. Na njima je da pronađu ‘modus vivendi’ i tako osiguraju mir u svijetu”, kaže Mesić.

Upitan koliko je EU poštena prema zemljama Balkana, odgovara:

“Nema tu puno iskrenosti, to je stvar interesa, a interes je i dalje da zemlje komuniciraju, da Evropa bude sigurna, a Evropa je sigurna kada sve njene zemlje međusobno dobro komuniciraju.”

Srbija treba prihvatiti realnost da je Kosovo činjenica

Jedno u nizu otvorenih pitanja između zemalja u regiji je dijalog Beograda i Prištine i problem nepriznavanja nezavisnosti Kosova od Srbije. Mesić ističe da Srbija treba prihvatiti realnost da je Kosovo činjenica.

“Već sam puno pričao o tome. Mislim da svijet mora shvatiti, a onda i Srbija, da je Kosovo činjenica, Kosovo je realnost i to se ne može promijeniti. Malo je u zaostatku akcija oko priznavanja Kosova. Jedno vrijeme je to išlo dosta brzo, onda je djelovala srbijanska diplomacija, pa su neke države čak povukle priznanje, što nije dobro. Ono što sam danas rekao javno, smatram da treba napraviti kampanju. Najlakše bi bilo kada bi Kosovo moglo poslati stručnu delegaciju koja će posjetiti zemlje Južne Amerike, Azije i Afrike i da tumači zašto Kosovo treba priznati, jer Kosovo je bilo sastavni dio jugoslavenske federacije. Moramo razumjeti šta je federacija. To je lanac. A kad su sve karike u lancu onda je to federacija, ali ako lanac pukne, onda više lanca nema i svaka karika ostaje za sebe. Prema tome, tako je i s Kosovom, doduše moralo je u ratu dokazivati svoje pravo na neovisnost”, ističe Mesić.

O “Otvorenom Balkanu“: Trebamo se plašiti zatvaranja, a ne otvaranja

Mesić također govori o još jednom aktualnom pitanju u regiji, a to je ispravnost inicijative za regionalnu suradnju “Otvoreni Balkan” u kojoj su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Mesić to smatra dobrom idejom.

“Možda je to dobra ideja, ‘Otvoreni Balkan’, ali otvoreni jedni prema drugima i otvoreni prema drugima, to može biti korak i širi prostor da se uključimo u naš balkanski prostor i da na neki način komuniciramo jedni s drugima. Nije loše da se prostor otvara, da kapital može cirkulirati, da građani mogu slobodno prelaziti granice, to bi bilo dobro za sve. Prema tome, ne treba se plašiti. Trebamo se plašiti zatvaranja, a ne otvaranja”, uvjerava Mesić.

Prednosti ekonomske saradnje na Balkanu s Turkiye

Što se tiče utjecaja Turkiye na Balkanu, Mesić smatra da je to dobra ekonomska snaga za Turkiye da bude prisutna u regiji.

“Ja mislim da nije nekakav posebni utjecaj Turske na Balkanu. Turska je jedna ozbiljna sila. Turska vojska je najjača vojska u NATO paktu i Turska je ekonomski moćna zemlja, dobro je da se s njom komunicira, da se na neki način u ekonomskom smislu pojavljuje u bivšoj Jugoslaviji, odnosno na Balkanu. To je dobro”, smatra Mesić.

Vezano za nesuglasice Turkiye i Grčke, Mesić navodi da je “među njima uvijek bilo nesuglasica, ali su obje članice NATO saveza”.

Zahtjev Finske i Švedske da budu dio NATO-a

Finska i Švedska rekle su da žele ući u NATO. Turkiye se tome protivi, ističući svoju zabrinutost za sigurnost zbog podrške dviju zemalja terorističkim organizacijama, posebice PKK.

“Da nije došlo do ruske invazije na Ukrajinu, pitanje neutralnosti Finske i Švedske uopće se ne bi postavljalo kao pitanje. Ovo je sada jedan novi izazov i očito su oni smatrali da bi im bilo sigurnije da budu članovi NATO-a”, kaže Mesić.

Tri velike sile i novi svjetski poredak

Odlučan je da se u svijetu uspostavlja novi poredak, ističući da je činjenica da je riječ o “prestrojavanju svijeta”.

“Teško je procijeniti što će se dogoditi, ali činjenica je da se radi o prestrojavanju, o svjetskom prestrojavanju. Ništa neće biti kao što je bilo. Teško je predvidjeti kojim smjerom će to ići. Sada je sigurno da nemamo jednog hegemona, kao što su Sjedinjene Američke Države, nego imamo tri velike sile, a to su Kina, Amerika i Rusija, i očito je da se među te tri velike sile mora iskomunicirati nastavak mirnog razvoj svijeta na svim dijelovima zemaljske kugle“, zaključuje Mesić.

AA

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije