Pismo, naslovljeno kao „Molba za zaštitu prava na siguran život stanovništva uz rijeku Unu“, potpisali su predstavnici opština i gradova: Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica, Gradiška, Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ i Bosanski Petrovac, te Ministarstvo za građenje, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine USK.

“Lex specialis” zaobilazi standardne procedure

U pismu se upozorava da je Vlada Hrvatske 20. novembra usvojila Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Riječ je o posebnom zakonu kojim se definiše područje bivšeg vojnog kompleksa Čerkezovac kao isključiva lokacija za otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” i institucionalni otpad iz Hrvatske, piše N1.

Predstavnici iz BiH upozoravaju da se ovaj zakon donosi kako bi se zaobišao redovni postupak, s obzirom na to da Hrvatska nije donijela državni plan prostornog razvoja.

“Ovim zakonom se nastoji omogućiti dobijanje dozvola bez strateške procjene uticaja na okolinu i bez uključivanja javnosti i stanovništva iz BiH, što je u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama,” navodi se u pismu.

Kršenje međunarodnih konvencija

Potpisnici ističu da ovakav postupak direktno krši niz međunarodnih akata, uključujući:

• ESPOO konvenciju o procjeni uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu;
• Arhusku konvenciju o učešću javnosti u odlučivanju;
• Direktive Evropskog parlamenta.

Lokalne zajednice podsjećaju da je javnost u BiH prvi put obaviještena o namjerama Hrvatske tek 2015. godine, kada je lokacija već bila odabrana, a alternative (Psunj, Papuk, Moslovačka gora) odbačene bez konsultacija sa susjedima.

“Na tadašnju studiju strana iz BiH je uputila više od 70 primjedbi, od kojih su prihvaćene samo tri, što dokazuje da suštinski nismo učestvovali u procesu,” stoji u dopisu hrvatskim poslanicima.

Eksperti traže “resetovanje” procesa

U pismu na 20 stranica, pozivajući se na stavove ekspertskog tima iz BiH, zahtijeva se da Hrvatska zaustavi proces karakterizacije lokacije Čerkezovac.

BiH strana traži da se proces vrati na početak, odnosno na fazu odabira više potencijalnih lokacija, te da se, ukoliko se razmatra bilo koja lokacija na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od granice, hitno formira zajednička komisija stručnjaka iz obje zemlje.

“Obraćamo vam se u nadi da ćete razumjeti naše strahove i zaštititi naša prava na život i dostojanstvo jednako kao što to činite za građane Hrvatske,” zaključuju predstavnici pogođenih lokalnih zajednica u BiH.

N1: Koliko dugo je trajala ova pravna borba grada Bihaća?

Sedić: Moram reći da smo mi ovu aktivnost pokrenuli još prije nekoliko godina. Riječ je o dugotrajnom procesu i nadmetanju sa priređivačima igara na sreću. U kontekstu toga da smo mi uvijek pokušavali da pronađemo neki način, mogućnosti da ovu komunalnu taksu na zakonit i legalan način ubiremo. A kladioničari, odnosno i priređivači igara na sreću sa druge strane, su tražili mogućnosti da to ne plaćaju. I onda su bile u pitanju neke sudske parnice koje su se vodile i protiv same odluke koja ranije bila donesena u nekoliko navrata, ali u konačnici ono što smo postigli od prošle godine kada smo konačno napravili odluku u tekstu kojeg imamo danas, godinu i po dana kasnije možemo reći da smo uspjeli ono što nikom nije ranije pošlo za rukom, kada govorimo o lokalnoj samoupravi, i da smo na taj način uspjeli na legalan i zakonit način.

N1: Može li ovo biti na neki način pirova pobjeda jer jedna od kladionica tvrdi kako to što radite je otvoreni pravni državni udar, jer niži nivo vlasti, kažu, preuzima ingerencije višeg nivoa. Navodno je grad Konjic za neustavne komunalne takse jednoj od kladionica morao vratiti nazad više od 20.000 KM.

Sedić: Odluka ili presuda kantonalnog suda koja se pojavila u medijima posljednja dva dana zapravo tretira jednu sasvim drugu ovlast. Riječ je o odluci koja tretira odluke o komunalnim taksama na istaknutu firmu za koju je Ustavni sud proglasio da je neustavna. Mi u Bihaću smo odavno već ukinuli tu vrstu komunalne takse za sva pravna lica na području grada Bihaća. Još prije nego što je sam Ustavni sud donio tu odluku, mi smo je za 50% smanjili, a onda nakon same odluke ukinuli u potpunosti. Dakle, riječ je ovdje o potpuno dvije odvojene odluke ili dvije odvojene vrste komunalnih taksi i jedna s drugom apsolutno nemaju nikakve veze. Ono što mogu sa sigurnošću reći da smo mi u potpunosti prošli sve moguće varijante i mogućnosti kada je u pitanju naša odluka i rješenja koja smo izdali i u konačnici ono što je sigurno jeste da mi imamo pravosnažna konačna i izvršna rješenja za 2024. godinu u nekom iznosu od cirka milion KM koja se sad, upravo ovih dana, nalaze pred izvršenjem kod različitih kantonalnih sudova i koja će biti izvršena. Mi ćemo naplatiti ovaj iznos za 2024. godinu. Mogu već najaviti da će i za 2025. godinu iznos biti u sličnoj visini, negdje oko milion KM i da ćemo mi taj novac dobiti. Mi ga nećemo morati vratiti nazad jer je to sasvim jasno zbog principa pravne sigurnosti, a to je da jednom kada odluke postanu pravosnažne konačne i izvršne one se bilo kojom odlukom i naknadnom odlukom suda ne mogu više pobiti. Svi vanredni, pravni lijekovi i redovni su upotrebljeni, ove odluke više ne mogu se pobiti bilo čime, pa evo čak i hipotetički da uzmemo u obzir da Ustavni sud u nekom narednom periodu proglasi neustavnom odluku o komunalnim taksama Grada Bihaća, ono što se u međuvremenu desilo, se više ne može pobiti.

N1: Koliko su sada povećane njihove dadžbine koje imaju prema državi i prema lokalnoj zajednici?

Sedić: Različito je. Dakle, obzirom na broj prostora poslovnih jedinica, broj automata ili ovih uređaja koji se koriste za organizaciju. Ja sad, da budem iskren, nisam ekspert u tome, ali znam da postoje neki uređaji kojima se priređuju te igre na sreću. U zavisnosti od toga se određuje vrsta takse. Mogu reći samo da jedna, recimo, kladionica koja ima najveći broj poslovnih jedinica na području Grada Bihaća na godišnjem nivou je u obavezi da plati taksu negdje otprilike oko 500.000 KM. Neke druge koje imaju manji broj poslovnih jedinica, naravno u manjem iznosu. One koje postoje u centru grada i u prvoj, užoj zoni, taksa za korištenje tog prostora je oko 20.000 KM po ovim aparatima i uređajima koji se koriste, dakle, po pojedinačnom aparatu 5.000, pa onda niže u zavisnosti od zone u kojoj posluju. Ali evo, mislim da je to, obzirom na sumu novca koji se vrti u ovoj industriji, rekao sam to i prije nekoliko dana, dakle, preko 200 miliona KM samo na području Unsko-sanskog kantona za prošlu i je ovu godinu sličan iznos, to je mrvica koju na ovaj način vraćamo nazad lokalnoj zajednici koja apsolutno od ove industrije nema ništa, a siguran sam da u velikom broju naši sugrađani upravo svoj mukom zarađen novac ostavljaju ovdje kod ovih priređivača igara na sreću.

N1: Koliko je kladionica i kockarnica nakon pravosnažnosti i sudske odluke o komunalnim taksama odlučilo da zatvori svoje objekte u Bihaću?

Sedić: U odnosu na 2024. godinu, u 2025. ukupno 12 poslovnih jedinica na području Grada Bihaća. Jedan pravni subjekt je u potpunosti napustio Grad Bihać i zaista ja neću špekulisati da li je to zbog ovih taksa ili su neki drugi razlozi zbog kojih su oni prestali s radom, ali ono što mogu reći jeste činjenica da su ranije ove kladionice najčešće bile u blizini, vrlo često i preko puta samih ulaza školskih objekata, vjerskih objekata, što je i zakonom zabranjeno – dovoljno govori o činjenici koliko se oni pridržavaju, odnosno ne pridržavaju propisa koji regulišu ovu oblast.

N1: Za što će biti usmjerena sredstva koja će grad Bihać zapravo ubrati po osnovu ovih taksi?

Sedić: To je budžetski prihod i mi ga koristimo svakako za sve projekte koje realiziramo na području grada. Siguran sam da ovo će jako puno doprinijeti realizaciji nekih značajnih kapitalnih investicija. Naravno, nema konkretno sad jednog projekta u kojeg ćemo usmjeriti prihode iz ovog ili po ovom osnovu, ali svakako da će dobro doći u realizaciji svih onih započetih projekata i one koje planiramo u narednom periodu raditi u gradu Bihaću.

N1: Šta o svemu kažu građani? Jer evo, širi se spisak i lokalnih zajednica koji kreću stopama Bihaća.

Sedić: Sigurno da su sad i ohrabrene ovim odlukama sudskim i naravno ishodima u kontekstu ove priče koja je u Bihaću, druge lokalne zajednice krenule istim putem. Mi imamo jako puno upita od drugih lokalnih zajednica, općina i gradova koji su nam se javili sa pitanjima na koji način, kako smo to formulisali svoju odluku, kako smo došli do ovih sudskih odluka i da žele na isti način regulisati upravo poslovanje priređivačima i igara na sreću u njihovim lokalnim zajednicama. Drago mi je da je ovaj primjer iz Bihaća ponukao i ostale da razmišljaju aktivno o ovom pitanju i da u konačnici ovaj neki pozitivni talas koji se širi cijelom državom je krenuo iz Bihaća.

N1: Ponovo je aktualizovana priča o gradnji aerodroma u Bihaću. Hoće li sada biti neki konkretnih iskoraka na tom projektu? Šta je zapravo odlučeno, a šta je grad zapravo prihvatio kao svoju obavezu u narednom periodu?

Sedić: Mi smo prije nekoliko dana dobili način odobrenja za građenje i sada smo u fazi da predamo dokumentaciju za izhođenje odobrenja za građenje za prvu fazu. Prva faza podrazumijeva izgradnju poletno-sletne staze u dužinu od 1800 metara sa rulnicom i čija vrijednost se procjenjuje negdje otprilike na 59 miliona KM. Ja se iskreno nadam da ćemo mi, a trebali bi, dakle formalno-pravno su sve pretpostavke ispunjene, dobiti odobrenje za građenje negdje do početka marta naredne godine i da ćemo u budžetu Federacije za 2026. godinu uspjeti osigurati neophodna sredstva kako bi mogli raspisati javni tender za početak ovih prvih radova ili prvih konkretnih radova. Mi smo do sada već radili nešto i na infrastrukturi i na pripremanju ovog projekta za nas vrlo važnog, vrlo značajnog, ne samo za Bihać, nego za cijeli region ovdje i mislim da je ovo, usudit ću se reći, ne samo generacijski projekt, nego projekt koji će u mnogome ovaj kraj ponovo oživjeti. Jer vidimo da imamo zaista jako puno problema sa saobraćajnom infrastrukturom, da nam vrlo teško idu projekti saobraćajne povezanosti sa centrom države prema zapadu. Također, ovo bi mogla biti jedna, da kažem, ulazna vrata, ne samo za potencijalne investitore, nego i za sve brojnije turiste koji posjećuju grad Bihać i Unsko-sanski kanton, pa evo i širu regiju i na taj način vidimo upravo i aerodrom u Bihaću. Nadam se da ćemo i dalje kao i do sada imati podršku Vlade Federacije, ne sumnjam u to, siguran sam da ćemo uspjeti osigurati ova neophodna sredstva u iznosu od 59 miliona za narednu godinu kako bi zaista konkretno mogli početi s radovima i nakon prve faze odmah ući u drugu i treću fazu i vjerujem kroz narednih nekoliko godina imati završen aerodrom u Bihaću. I konačno staviti tačku na ovaj projekat koji se, evo, biću također slobodan da kažem, vrlo često dovodio u pitanje i mnogo je bilo pesimističnih pogleda na cijeli ovaj projekat, ali ja mogu reći da smo mi sada u jednoj fazi u kojoj nema više nazad i radujemo se činjenici da smo možda i mnogima zatvorili usta kada je u pitanju ovaj projekat.