Velika Kladuša je općina u BiH u kojoj je od okončanja agresije na BiH, pa do prošlih lokalnih izbora za načelnika uvijek pobjeđivao kandidat političke opcije ratnog zločinca Fikreta Abdića, ranije DNZ-a, a posljednjih dvoje lokalnih izbora u BIH obilježila je pobjeda samog Abdića koji je bio kandidat Laburističke stranke, kako je preimenovan DNZ prije nekoliko godina.

Razlog tome je i što se probosanske stranke u Velikoj Kladuši godinama nisu mogle dogovoriti oko zajedničkog kandidata, pa bi se glasovi onih koji su tražili promjene „rasuli“ na više, uglavnom nezavisnih kandidata, što je opet išlo u korist Abdiću.

Na prošlim lokalnim izborima 2020. godine, sedam stranaka jeste podržalo Jasmina Hušića, kao nezavisnog kandidata. On je za oko dvije stotine glasova izgubio od Abdića, a tu razliku odnijeli su upravo glasovi druga tri nezavisna kandidata, koji nisu imali nikakvu šansu za osvajanje načelničkog mandata, ali svojom kandidaturom su faktički omogućili još jedan mandat ratnom zločincu Fikretu Abdiću na poziciji načelnika Velike Kladuše.

Na predstojećim lokalnim izborima u BiH, Fikret Abdić neće moći biti kandidat, jer je apsurdno pravo dato i ratnim zločincima da budu kandidati na izborima, izmjenama Izbornog zakona BiH ukinuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

No, kada je Velika Kladuša u pitanju, ova izmjena ne garantira i to da se za poziciju načelnika te općine neće kandidirati neko od članova porodice Fikreta Abdića, a koji bi, u slučaju pobjede, sigurno nastavio njegovu retrogradnu i katastrofalnu politiku koja je ovu općinu i u ratu i u miru „zavila u crno“.

Da bi ovakav scenario bio spriječen osam stranaka u Velikoj Kladuši okupljenih oko platforme „Zajedno za Veliku Kladušu“ pokušava postići dogovor oko zajedničkog kandidata za načelnika te općine. SDA, SDP, NESBiH, Naša stranka, DNZ-Krajiška stranka, NiP, DF i Nezavisna lista u konačnici će odlučivati ko će od sedam kandidata među kojima su Senad Hašić (SDA), Adis Džanić (NES), Aladin Ćerimović (SDP), Amir Purić (NS), Rifat Dolić (DNZ – Krajiška stranka), Nermin Purić (Nezavisna lista) i Jasmin Hušić (NiP) dobiti najveću podršku i postati zajednički kandidat ove platforme.

U razgovoru s predstavnicima tih stranaka Raport saznaje da bi se na zajedničkom sastanku koji bi trebao biti održan najduže za pet dana konačno trebalo znati da li je zamišljeni koncept zajedničkog nastupa osam stranaka u kandidaturi za načelnika uspio ili će doživjeti krah.

Proteklih mjeseci održano je više zajedničkih sastanaka tih stranaka, a posljednjih dana ti sastanci se održavaju na bilateralnom nivou, no još se nije iskristaliziralo jedno ime, kao zajedničkog kandidata.

Halkić: Naš kandidat je najbolje rješenje

Razim Halkić, predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a, za Raport kaže da je SDP spreman podržati onog kandidata koji bude imao najveću podršku među osam stranaka, ali ipak smatra da njegova politička opcija u Aladinu Ćerimoviću ima najboljeg kandidata.

„Mi smo spremni podržati bilo kojeg kandidata, uopće ne uvjetujemo, mada smatramo da je kandidat SDP-a za Veliku i Kladušu i narod najbolje rješenje. Svi ostali su ekstremno desno ili ekstremno lijevo. Tako da je SDP tu opcija koja dobro kotira i koja je napravila dobar rezultat upravo s mladim ljudima koji su bili djeca u ratu”, kaže Halkić.

Zbog činjenice da je u javnosti bilo kritika na račun Aladina Ćerimovića u kontekstu toga da je nekada bio angažiran u kabinetu Fikreta Abdića, Halkić se ne osvrće na taj fakt, ali kaže da je SDP-ov kandidat za načelnika Općine Velike Kladuše u ratu bio dijete.

„Napadanje našeg kandidata, koji je bio dijete u ratu je nonsens. Ne treba napadati nekog ko je bio dijete u ratu. Ja sam dva puta ušao u Veliku Kladušu s puškom u ratu i nemam ništa protiv tog naroda. SDP želi vratiti Veliku Kladušu u sistem. Aladin Ćerimović ima najbolje šanse, najširi pogled na sve to i može izvući iz laburista one koji nisu zakleti „abdićevci“, on može okupiti mlađu raju bez obzira na političko opredjeljenje, može uvesti Kladušu u jedan sistem prvo na USK-a, a onda i u FBiH, odnosno BiH”, ocjenjuje Halkić.

Također, Halkić kaže da SDP-ov kandidat ima podršku SDA Velika Kladuša, te DF-a i još nekih stranaka „koje to ne žele reći javno“, ali ističe da značajnu podršku ima i kandidat Naše stranke Amir Purić, kojeg bi, kako kaže SDP također podržao ukoliko to učine i ostale stranke potpisnice platforme.

No, da već ima trzavica između potpisnica Platforme, govori i Halkićeva izjava da su ostale stranke odbile prijedlog SDA i SDP-a, da se o zajedničkom kandidatu glasa tajno, a za Halkića je sporno i to što je NESBiH prvi izašao sa imenom svog kandidata, a onda se kako kaže „vratio za sto“ i na pregovore o zajedničkom kandidatu.

„NES je prvi počeo rušiti taj koncept, izašli su sa svojim kandidatom, pa su se onda vratili za sto. Hajde neka NES povuče svog kandidata pošto su ga prvi ‘ispalili’ i rekli da će ići ‘samostalno'”, kaže Halkić, tvrdeći i da je NiP na prošlim lokalnim izborima sa svojim kandidatom ugrozio izbor kandidata tada sedam stranaka, te da se i sada „pokušava nešto srušiti“.

Ćufurović: Ima popriličan broj onih koji “mute vodu”

Iako u SDP-u kažu da imaju načelnu podršku SDA za svog kandidata, iz razgovora s Asmirom Ćufurovićem, predsjednikom OO SDA Velika Kladuša, saznajemo da bi i ta stranka podržala kandidata koji bude imao podršku većine od osam stranaka, međutim evidentno je da niko ne želi istupiti javno i opredijeliti se isključivo za jednog kandidata.

“Smatram da je krajnje vrijeme da se u velikoj Kladuši promijeni politička paradigma. U tom smislu mi u SDA smo bili spremni na kompromis i rekli smo da će svaki kandidat koji bude imao najveću podršku projekta „Zajedno za Veliku Kladušu“ dobiti i podršku SDA, pri tome ne uslovljavajući da to bude kandidat SDA iako smo od ovih osam stranaka daleko najjača snaga. Naš istinski politički cilj je da podršku dobije onaj kandidat oko kojeg će se okupiti svi politički subjekti. Imamo poprilično onih koji ovdje „mute vodu“, koji nisu iskreno u ovom procesu, to otežava ovaj dogovor. SDA je dala podršku i kandidatu Naše stranke, uz uslov da budemo svi tu i da dobije podršku i ostalih političkih subjekata. Ono što je meni neprihvatljivo je vrlo rigidan stav NES-a u smislu njihovog kandidata. U jednom momentu NES je dao podršku kandidatu Naše stranke, a onda su je uskratili. Postoje snage koje manipuliraju sa tom situacijom”, kazao je Ćufurović za Raport, dodajući da blokovska podjela unutar ove grupacije na dva ili više kandidata neće dati rezultat i željeni politički efekat.

Koštić: Nismo ni za tajne dogovore, ni za tajnu podršku

Sabahudin Koštić, predsjednik OO NES Velika Kladuša, u razgovoru za Raport odbacio je kako kaže „pokušaje da se NESBiH predstavi kao neko ko opstruira izbor zajedničkog kandidata“.

„Mi u NES-u samo želimo da transparentno i argumentirano govorimo o kompetencijama, kredibilitetu i podršci za svakog kandidata. Naš kandidat Adis Džanić, u ovom trenutku ima podršku tri stranke i potpise za tu podršku. Za ostale kandidate još uvijek nemamo informaciju da imaju potpise. Mi jesmo s Našom strankom bili ušli u svojevrsni partnerski odnos o podršci zajedničkom kandidatu i te razgovore i dalje vodimo. To je bila međusobna podrška, pa ko dođe do veće podrške, taj će proći. Međutim, mi ne želimo da se kandidat NES-a isključuje iz utrke bez prethodnog preispitivanja podrške koju on, dokazano, ima već i među građanima. Mi smo za model da svi javno kažu koga podržavaju i nismo ni za tajne dogovore, ni za tajnu podršku. Naglašavam da i ukoliko neki drugi kandidat dobije podršku većine, spremni smo ga podržati i ako bude imao podršku svih, nećemo biti jedini protiv”, ocijenio je Koštić za Raport.

Amir Purić, predsjednik OO Naše stranke u Velikoj Kladuši, federalni zastupnik i kandidat NS za načelnika Velike Kladuše, za Raport kaže da smatra da od svih kandidata trenutno on ima najveću podršku i da bi se konačna situacija u vezi zajedničkog kandidata osam stranka trebala razriješiti na sastanku narednih dana.

Purić: Smatram da imam najveću podršku, ali ostali to trebaju reći javno

I Purić kaže da je bilo dogovora s NES-om, ali da bi se izbor za zajedničkog kandidata, prema njegovoj ocjeni, mogao svesti na njega i na kandidata SDP-a.

„Mi smo s NES-om načelno, neću reći imali dogovor, nego smo favorizirali između jednog ili drugog kandidata, nekako su nam bili najprihvatljiviji ili naš ili NES-ov kandidat. Smatram da među drugim strankama bolje kotiram ja, i da bi se to moglo svesti ubrzo na dva imena na moje i na ime kandidata SDP-a. Rekao bih da imam snažniju podršku, ali ostalo je da to stranke javno kažu. U ovaj proces uključeno je osam stranaka i ukoliko njih pet-šest iznjedre zajedničkog kandidata to bi mogao biti uspjeh i na taj način bismo mogli imati realne šanse da se suprotstavimo potencijalnom kandidatu laburista i nakon dugogodišnjeg katastrofalnog stanja u Velikoj Kladuši da kažemo da je konačno došlo vrijeme da tu situaciju mijenjamo”, kazao je Purić za Raport.

Evidentno je da postoji volja većine stranaka u Velikoj Kladuši okupljenih oko projekta „Zajedno za Veliku Kladušu“ da nastupe s jednim kandidatom na lokalnim izborima, ali sudeći prema izjavama glavnih aktera tih procesa, činjenica je da još nema saglasnosti u vezi s tim ko bi taj kandidat trebao i biti.

Ukoliko uskoro ne dođe do usaglašavanja stavova oko ovog pitanja, jasno je da će to ponovo najviše koristiti stranci ratnog zločinca Fikreta Abdića, a već su se pojavile informacije da bi se neko od njegovih nasljednika, koji su u rukovodstvu Laburističke stranke i politički su aktivni, mogao i kandidirati za velikokladuškog načelnika.

U tom slučaju, jedna od Abdićevih kćerki, sin ili unuk koji se sve češće javno eksponira i zagovara „babinu politiku“ mogli bi računati na glasove koje je dobio njihov otac ili djed. Iako je tih glasova svake izborne godine za laburiste sve manje, oni su ipak i dalje prijetnja svakom drugom kandidatu, izuzev ako nema podršku svih ostalih stranaka u Velikoj Kladuši.

A, to se za potencijalnog zajedničkog kandidata probosanskim stranaka nažalost još ne može reći.

Jer, da uistinu postoji interes da se takav kandidat i imenuje, to bi se desilo već jučer, a ne bi se čekalo neko „sutra“.