Connect with us

BiH

Mustafa traži oca 31 godinu: ‘I da vam kažem, a da ne počnem plakati, najveća sreća bi mi bila da nađem oca, da ga ukopam’

Published

on

“Rastao sam u sistemu u kojem nisam vjerovao da se može to dogoditi, da se fašizam može desiti na 9. maj, kad i je proglašena pobjeda nad fašizmom”

Šerif Golić ubijen je 9. maja 1992. godine, kada je napadnuto bratunačko selo Glogova, a njegov sin Mustafa i danas traga za očevim posmrtnim ostacima, u nadi da će, ako ih on ne pronađe za života, to učiniti njegova djeca. Za Detektor, Golić opisuje napad na selo izveden prije 31 godinu, kada je ubijeno oko 65 osoba, za polovinom kojih se i danas traga.

Mustafa Golić je bio u Glogovoj kada je 9. maja 1992. godine selo napadnuto. Dok stoji kraj spomen-obilježja sa imenima ubijenih u selu ispred lokalne džamije, Golić priča kako je tada ubijen njegov otac Šerif.

“Nalazi se na ovom spisku, i još ga nisam našao”, kaže on novinarima Detektora.

Dodaje i da je oko polovine osoba sa spomen-obilježja ukopano, dok se za ostalim još uvijek traga.

“Rastao sam u sistemu u kojem nisam vjerovao da se može to dogoditi, da se fašizam može desiti na 9. maj, kad i je proglašena pobjeda nad fašizmom”, govori on.

Golić pojašnjava da je krajem aprila 1992. godine bošnjačkom stanovništvu u selu između Konjević-Polja i Bratunca postavljen ultimatum i da su morali predati oružje. Ali selo je svejedno napadnuto u maju, kada je, prema njegovim riječima, 68 osoba strijeljano.

Toga dana zadesio se kod zeta kada su oko šest sati krenuli transporteri iz Bratunca, dok se oko sela čula paljba.

“Ljudi su gonjeni u zbjeg. Kao hajka na životinje”, objašnjava Golić i pokazuje na mjesto gdje je nekada bio tržni centar.

On je tu došao sa oko 20 ljudi, jer je bio istjeran iz zemunice u kojoj se krio. Dodaje da su ljudi već bili ubijani, ali da on to nije znao jer se krio.

Golić novinarima pokazuje u pravcu mjesta gdje je on bio doveden i gdje je strijeljano više od 20 ljudi.

“Mene su izveli iz stroja, iz tog stroja za strijeljanje, Talović Almaza i Ibišević Seida. Nas trojicu. I bili su izveli i Dževada Ibiševića – njega su vratili u stroj pošto je rekao neki Makedoncu, kaže: ‘Ne može, komandire, samo mogu trojica.’ I nas smo trojica odvezeni u Bratunac odatle, a ovi su tu pobijeni na licu mjesta”, govori on.

“Prije nas su ubijali tu pored tržnog centra i ovdje, i nosili. Zaduže dvojicu ljudi da nose u rijeku da bace mrtvoga, i ubiju i tu dvojicu, pa se vrate pa ponovo opet nose drugi, i tako da su namirili na 68”, priča Golić.

Njegov otac Šerif nije htio ići od kuće i ubijen je u Glogovoj. Posmrtne ostatke nikada nije pronašao.

“Faktički, ja nemam oca. I da vam kažem, a da ne počnem plakati, najveća sreća bi mi bila da nađem oca, da ga ukopam. Mislim da se to neće desiti, ali eto zamislite kad čovjek može da želi da nađe mrtvog svog. Pitam se nekada da li sam normalan”, govori Golić kroz suze.

Nada se da će, ukoliko ga on ne pronađe za svog života, to učiniti njegova djeca.

Golić je 9. maja 1992. bio pretučen i zatvoren u Osnovnu školu “Vuk Karadžić” u Bratuncu, dok je u večernjim satima odveden na lokaciju gdje se nalazio njegov pištolj kako bi ga predao, ali tada je pobjegao skočivši u provaliju. Mjesec dana je proveo u Konjević-Polju, gdje ga je stanovništvo liječilo jer je imao slomljena rebra.

Njegova tada devetogodišnja kćerka je nestala kada je stanovništvo krenulo za Blječevu. Provela je tri noći i tri dana u šumi. Golić se tada uputio prema Blječevi, gdje je pronašao kćerku.

U danima od 9. maja, kaže Golić, Glogova je više puta paljena.

“Ovdje nije ostao kokošinjac čitav. Sve se rušilo. Računalo se da se nikad više ne vratimo u ovaj kraj. Ne znam otkud narodu hrabrost i volja da se vrati, i ja sam među njima krenuo. I dan-danas se pitam da li sam napravio tu grešku svog života što sam krenuo u taj povratak”, kaže on i dodaje da su prvi dolasci u Glogovu bili veoma bolni za njega.

Ubistva i paljenje Glogove

Među kućama koje su 9. maja zapaljene u Glogovoj bile su i one što su se nalazile na imanju povratnika Sulejmana Ibrahimovića. Kuća koju je izgradio nakon rata nalazi se u blizini spomen-obilježja, pored temelja starog imanja.

Novinari Detektora zatiču Ibrahimovića kako obavlja poljoprivredne poslove dok se oko njega igraju tri jarića. Uz širok osmijeh u lijepo uređenoj bašti, pojašnjava kako ima još i ovce, kokoši, psa, te se bavi i pčelarstvom.

Ibrahimović kaže da je prije rata tu imao nekoliko kuća, stolariju i držao privatno proizvodno preduzeće. Tokom rata sve je zapaljeno.

“Naredili su čovjeku koji je – to se zna već javno – Neziru Omeroviću i njegovom sinu da zapali moju kuću koja je ovdje bila. Oni to nisu htjeli uraditi. Oni su ih ubili ovdje na putu do asfalta”, prepričava on šta je čuo od svojih snaha i supruge, koje su bile tada u selu.

Ibrahimović je selo napustio 2. maja 1992. godine. Prisjeća se kako su mu jednog dana došli policajci i pitali ga za sinove. Nakon što im je rekao da su pobjegli u šumu, Ibrahimoviću su kazali da ima 24 sata da dovede sinove da predaju oružje.

“Ujutro sam ustao, žena napravila kafu da popijemo. I ne pije se kafa toliko niti je insan željan toga. Dolazi čovjek i kaže meni: ‘Rekli su ti da što brže odavde ideš.’ Nikome nije zgodno odavde iz svoga mjesta krenuti a ostaviti žene i djecu, snahe sa unučadima, ženu… Koji nisu otišli, pobijeni su bili”, govori on tihim glasom.

Tog dana otišao je iz sela u kojem je živio punih 40 godina.

Supruga, koja je umrla 2000. godine, snahe i unučad su s drugim stanovništvom protjerani iz sela, a on je saznao gdje su tek nakon tri mjeseca. Snaha mu je pričala da su, kada je bio napad, pitali: “Ima li ko Suljin da ga zakoljemo?”

Kada je Ibrahimović nakon rata došao da vidi svoje imanje, gotovo da ga nije mogao ni prepoznati. Na njegovoj zemlji nalazile su se izbjegličke kućice, a on se morao predstaviti kao nekadašnji vlasnik.

“Ovdje je bilo pet-šest kuća na ovom mom dijelu. Sve su zidove ove izobarali i stavljali pod one kućice. Mene žena pita: ‘Gdje ti je kuća stara?’ Rekoh: ‘Pa ne znam, nema zidova’”, kaže Ibrahimović, koji je s drugom suprugom Hamidom na toj lokaciji izgradio novu kuću.

Sva njegova djeca žive u inostranstvu. Iako je tokom rata izgubio brata, bratiće i trojicu unuka od brata, on se vratio u Glogovu, jer osjeća da tu treba biti.

“Ovo je moja očevina”, kaže on.

Jedna presuda za stravičan zločin

U presudama Haškog tribunala koje je Detektor analizirao u “Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH” konstatovano je da su pripadnici vojnih snaga iz Bratunca, policije, Jugoslovenske narodne armije (JNA) i paravojnih snaga u jutarnjim satima 9. maja opkolili Glogovu, ušli u selo i ubili oko 65 Bošnjaka. Mještani su ubijani ispred svojih kuća, na glavnoj cesti blizu mjesta gdje su okupljani, kod pijace, kao i na obali rijeke. Na kraju napada znatan dio Glogove je sravnjen sa zemljom, a u selu nije ostao nijedan Bošnjak.

Haški tribunal je osudio Miroslava Deronjića, bivšeg predsjednika bratunačkog Kriznog štaba, na deset godina zatvora zbog zločina počinjenih u Glogovi u maju 1992., kada je ubijeno više od 60 Bošnjaka. Zločini u Glogovoj obuhvaćeni su i presudama Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske, te Momčilu Krajišniku, nekadašnjem predsjedniku Skupštine Republike Srpske.

Za zločine u Glogovoj sudilo se u Sudu BiH Najdanu Mlađenoviću, ali je oslobođen optužbi. Nekoliko tačaka kojima se teretio za zločine počinjene 9. maja 1992. u Glogovoj odbijeno je, a Mlađenović je u konačnici osuđen na tri i po godine zbog uništavanja imovine 3. maja 1992. u Hranči. Njemu se sudilo sa Savom Živkovićem, koji je oslobođen svih optužbi.

Svaki 9. maj je veoma emotivan za Golića, a kroz godine mu se narušilo i zdravlje. Kaže da je pred razgovor s novinarima Detektora popio tabletu za smirenje, ali da mu se čini kako ona ne djeluje. Veoma je bitno za njega da se o ovom zločinu govori, jer ljudi umiru i više neće imati ko da priča o tome.

“Ja sebi ne vjerujem šta sam preživio… Vjerovatno me još dragi Bog drži da možda i ukopam, da nađem, faktički da se obradujem mrtvom ocu”, dodaje on.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije