Ali ono što jeste znano je činjenica da se načelnik krije pod plaštom građana kojima smeta rudnik te staje iza grupe građana Život na ugalj
Baš u trenutku kad nam fali uglja i kad Elektroprivreda BiH kupuje, s akcentom na kupuje, ovaj energent, SDA načelnik Općine Sanski Most Faris Hasanbegović našao se u predizbornoj kampanji, koja mu, jasno je, slabo ide.
Načelnik je priredio predstavu za glasače i šire narodne mase, odnosno kampanjsku sjednicu na kojoj će biti donesena Odluka o oduzimanju saglasnosti o koncesiji Rudniku mrkog uglja Lager, također iz ove općine.
Međutim, da bi predstava izgledala vjerodostojnija, Općina nema tu nadležnost, za to je zadužena Vlada USK, koja je pomenutom rudniku izdala koncesiju na 30 godina.
Kruh sa sedam kora
U svom nastupu na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Sanski Mosta, načelnik nije htio ili nije smio iznijeti koje sve benefite koje Općina ima od Lagera, kao što je zapošljavanje, to jest koliko radnika jede kruh sa sedam kora, naročito u vrijeme kad ljudi sve više odlazi, najviše iz manjih gradova, nije nam iznio ni podatak koliko se novca od rudnika slije u budžet USK, potom koliko općina zarađuje od Lagera… a ne zna ni šta će se desiti s radnicima ako bi se, eventualno, rudnik zatvorio.
Raport je pitao načelnika i o nadležnosti Općine o ovom pitanju, odgovorio nam je da ne zna koje su formalnopravne posljedice.
“Poslali smo odluku kantonalnom Ministarstvu privrede, ali nismo dobili očitovanja”, kazao je Hasanbegović za Raport.
Ali ono što jeste znano je činjenica da se načelnik krije pod plaštom građana kojima smeta rudnik te staje iza grupe građana Život na ugalj.
“Neformalna grupa građana Život na vagi poslala je nekoliko zahtjeva, održana je tematska sjednica OV na kojoj je donijeta Odluka o povlačenju saglasnosti na koncesiju”, objasnio je Hasanbegović.
Dodao je i da su dolazile kantonalna i federalna inspekciju zbog, navodno, zamućenja rijeka.
Inspekcije jesu bile, kao što je načelnik istakao, izlazile po nekoliko zahtjeva za nadzor, ali ono što nam je načelnik prešutio jeste da nisu ništa pronašle i da je sve uredu.
A kako konkretno izglada slika u samom rudniku, najbolje dočarava vapaj radnika Lagera Emira Maličevića, koji se nedavno obratio Općinskom vijeću.
Kazao je da ih je zaposleno oko 250, a sa članovima porodica – najmanje oko 1.500, koji žive od ovog rudnika.
Nismo politički aktivni
“Omogućio nam je da ostanemo u ovom gradu i da tu odgajamo svoju djecu. Mi nismo politički aktivni, niti možemo računati na to da ćemo preko stranačke iskaznice dobiti posao ili zaposliti se na budžet”, jasan je Maličević.
Napomenuo je radnik još jednu zanimljivu činjenicu u vrijeme kad se radnik sve manje poštuje.
“Radimo za Lager. Za njega možemo reći da nam nije ostao dužan nijednu plaću, pa čak i kad nije bilo isporuke uglja i kad su bile pooplave, mi smo plaće uvijek dobijali”, istakao je radnik.
Potom se obratio načelniku i OV pitanjima “da li Lager posjeduje sve propise i posluje po njima? Šta su rekle nadležne institucije i inspekcije? Zašto dozvoljavate da se osjećamo ugroženo, pa se pale oprema i mašine po rudniku? Da li nalazimo metke i doživljavamo pritiske? Zar mislite da ovaj grad pripada više vama, nego nama?”.
Da li je bilo odgovora, nismo saznali.
Dodao je da mnoge od njih koji se ne slažu s neformalnom grupom građana Život na uglju pozivaju na linč.
“Nije rudnik od jučer, znate da je ovo rudarski kraj i da su u ovom rudniku radili i naši roditelji i uvijek je bio dio Sanskog Mosta. Čiji je to interes da je to sad problem”, pita se Maličević.
No, Općinsko vijeće na kraju je usvojilo zaključak po kojem se traži ukidanje dozvola kompaniji Lager za rudnik u ovoj općini. Zanimljivo je međutim, da je prošle sedmice održan sastanak u Vladi USK, odnosno u Ministarstvu privrede USK upravo na temu rudnika. Tu se trebalo razgovarati o argumentima ‘za’ i ‘protiv’, a ove koji su ‘protiv’ trebao je predložiti sam načelnik koji je sve i pokrenuo. No, on se nije ni pojavio na sastanku, što pokazuje koliko je ozbiljan u svom poslu.
U Bihaću je često na snazi obavezno prokuhavanje vode prije same upotrebe. Mnogi građani ovog grada smatraju da kvaliteta vode nije dobra i zbog toga su često primorani da je kupuju. Nadležni kažu da će u narednom periodu poboljšati stanje u vodomreži kroz nekoliko najavljenih projekata.
Prema posljednjim nalazima iz Zavoda za javno zdravstvo USK, bilo je odstupanja u pogledu mutnoće vode, što je i najveći problem kada je u pitanju vodoopskrba na području Bihaća. Do mutnoće često dolazi kada su povišeni vodostaji, obilnije padavine ili otapanja snijega. Iz Zavoda ukazuju na važnost rješavanja ovog problema.
To je nešto što traje dugi niz godina na području Bihaća, na šta mi redovno ukazujemo i nadam se da će Gradska uprava naći neko rješenje, u smislu postavljanja nekog pročišćivaća da bi se eliminisala ta mutnoća – kaže direktorica Zavoda za javno zdravstvo USK Jasmina Cepić.
Zbog kraškog područja već decenijama izvorište Klokt ima problema sa fekalnim vodama koje se slijevaju iz NP Plitvice. S druge strane, problem stvaraju azbestno-betonske cijevi s kojima je izvorište Klokt priključeno na gradski vodovod. Iz Gradske uprave kažu da se ide u rješavanje ovog problema.
Prošle godine smo aplicirali kod Federalnog ministarstva poljoprivrede, dobili sredstva, proveli postupak javne nabavke, zaključili ugovor za izradu idejnog riješenja koje će ponuditi dvije opcije kako bi taj problem mogao biti riješen i u konačnici da možemo ići u izradi glavnog projekta, a onda na izgradnju pročišćivača pitke vode na izvorište Klokot čime bi trajno osigurali kvalitet, odnosno vodu koja bi bila stalno ispravna za piće i uslijed obilnijh padavina ne bi morala biti prokuhavana kao što to sada radimo – naveo je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Da će veliki iskorak donijeti ovaj projekat u unapređenju kvalitete vode, ističu i iz Vodovoda.
– I oni već rade na izradi projekta koji će zadovoljiti da grad u budućnosti ne bude imao ni taj problem. Mi očekujemo da će Bihać biti možda među prvim gradovima koji neće imati mutnu vodu – rekao je za BHRT direktor JP Vodovod Bihać Mirsad Hadžihasanović.
A dok se ne provedu najavljena poboljšanja na vodomreži, građanima ne preostaje ništa drugo nego da vode računa da tokom vremenskih nepogoda i jakih kiša, prokuhavaju vodu kako su i preporučili u Zavodu.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.