USK
Načelnikova predstava u Sanskom Mostu: Donio odluku kojom traži zabranu rudnika, a ne zna šta to znači

Baš u trenutku kad nam fali uglja i kad Elektroprivreda BiH kupuje, s akcentom na kupuje, ovaj energent, SDA načelnik Općine Sanski Most Faris Hasanbegović našao se u predizbornoj kampanji, koja mu, jasno je, slabo ide.
Načelnik je priredio predstavu za glasače i šire narodne mase, odnosno kampanjsku sjednicu na kojoj će biti donesena Odluka o oduzimanju saglasnosti o koncesiji Rudniku mrkog uglja Lager, također iz ove općine.
Međutim, da bi predstava izgledala vjerodostojnija, Općina nema tu nadležnost, za to je zadužena Vlada USK, koja je pomenutom rudniku izdala koncesiju na 30 godina.
Kruh sa sedam kora
U svom nastupu na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Sanski Mosta, načelnik nije htio ili nije smio iznijeti koje sve benefite koje Općina ima od Lagera, kao što je zapošljavanje, to jest koliko radnika jede kruh sa sedam kora, naročito u vrijeme kad ljudi sve više odlazi, najviše iz manjih gradova, nije nam iznio ni podatak koliko se novca od rudnika slije u budžet USK, potom koliko općina zarađuje od Lagera… a ne zna ni šta će se desiti s radnicima ako bi se, eventualno, rudnik zatvorio.
Raport je pitao načelnika i o nadležnosti Općine o ovom pitanju, odgovorio nam je da ne zna koje su formalnopravne posljedice.
“Poslali smo odluku kantonalnom Ministarstvu privrede, ali nismo dobili očitovanja”, kazao je Hasanbegović za Raport.
Ali ono što jeste znano je činjenica da se načelnik krije pod plaštom građana kojima smeta rudnik te staje iza grupe građana Život na ugalj.
“Neformalna grupa građana Život na vagi poslala je nekoliko zahtjeva, održana je tematska sjednica OV na kojoj je donijeta Odluka o povlačenju saglasnosti na koncesiju”, objasnio je Hasanbegović.
Dodao je i da su dolazile kantonalna i federalna inspekciju zbog, navodno, zamućenja rijeka.
Inspekcije jesu bile, kao što je načelnik istakao, izlazile po nekoliko zahtjeva za nadzor, ali ono što nam je načelnik prešutio jeste da nisu ništa pronašle i da je sve uredu.


A kako konkretno izglada slika u samom rudniku, najbolje dočarava vapaj radnika Lagera Emira Maličevića, koji se nedavno obratio Općinskom vijeću.
Kazao je da ih je zaposleno oko 250, a sa članovima porodica – najmanje oko 1.500, koji žive od ovog rudnika.
Nismo politički aktivni
“Omogućio nam je da ostanemo u ovom gradu i da tu odgajamo svoju djecu. Mi nismo politički aktivni, niti možemo računati na to da ćemo preko stranačke iskaznice dobiti posao ili zaposliti se na budžet”, jasan je Maličević.
Napomenuo je radnik još jednu zanimljivu činjenicu u vrijeme kad se radnik sve manje poštuje.
“Radimo za Lager. Za njega možemo reći da nam nije ostao dužan nijednu plaću, pa čak i kad nije bilo isporuke uglja i kad su bile pooplave, mi smo plaće uvijek dobijali”, istakao je radnik.
Potom se obratio načelniku i OV pitanjima “da li Lager posjeduje sve propise i posluje po njima? Šta su rekle nadležne institucije i inspekcije? Zašto dozvoljavate da se osjećamo ugroženo, pa se pale oprema i mašine po rudniku? Da li nalazimo metke i doživljavamo pritiske? Zar mislite da ovaj grad pripada više vama, nego nama?”.
Da li je bilo odgovora, nismo saznali.
Dodao je da mnoge od njih koji se ne slažu s neformalnom grupom građana Život na uglju pozivaju na linč.
“Nije rudnik od jučer, znate da je ovo rudarski kraj i da su u ovom rudniku radili i naši roditelji i uvijek je bio dio Sanskog Mosta. Čiji je to interes da je to sad problem”, pita se Maličević.
No, Općinsko vijeće na kraju je usvojilo zaključak po kojem se traži ukidanje dozvola kompaniji Lager za rudnik u ovoj općini. Zanimljivo je međutim, da je prošle sedmice održan sastanak u Vladi USK, odnosno u Ministarstvu privrede USK upravo na temu rudnika. Tu se trebalo razgovarati o argumentima ‘za’ i ‘protiv’, a ove koji su ‘protiv’ trebao je predložiti sam načelnik koji je sve i pokrenuo. No, on se nije ni pojavio na sastanku, što pokazuje koliko je ozbiljan u svom poslu.
Magazin
Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu

“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.
Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.
Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.
“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.
USK
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
USK
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima

Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
USK
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
USK
Nova ulaganja u razvoj lječilišta Gata, uskoro nova sala za kineziterapiju

- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
USK
FOTO Poplave uništile domove u Sanskom Mostu, Rasima Karić nema novca za sanaciju

Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.

– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.

Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na ahiret preselila Kudić (rođ. Kukić) Đula
-
USKprije 7 dana
Uprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 7 dana
Kreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 6 dana
Afera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora