Tokom ratne 1994. godine, u februaru su smišljeni planovi za maestralnu akciju Armije Republike BiH, pod vodstvom komandanta 5. korpusa Atifa Dudakovića. Operacija pod nazivom “Tigar-Sloboda ‘94.” je mogla početi.
Područje Bosanske Krajine se nakon početka agresije na BiH našlo u izrazito nepovoljnoj situaciji. Snage 5. korpusa su bile u potpunom okruženju. U takvoj haotičnoj situaciji ratni zločinac i prijeratni privrednik Fikret Abdić 1993. godine odlučuje da se okrene protiv legalne vlasti RBiH i proglasi autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu po uzoru na srpske autonomne oblasti, piše Klix.
Preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši, a cilj mu je bio preuzeti kontrolu nad cijelom Krajinom. Dobio je podršku srpskih vlasti u BiH predvođenih ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, ali isto tako i vlasti u Srbiji, gdje je posebnu saradnju imao sa šefom obavještajne službe Jovicom Stanišićem.
Snage petog korpusa su se odupirale napadima na grad Bihać no situacija je tokom 1994. godine postala izuzetno teška. Tada je odlučeno da se izvrši operacija koja će preokrenuti ratne karte u ovom dijelu BiH.
Cilj je bio jasan
Operacija je imala nekoliko ciljeva, otkriti izdajničku ulogu Fikreta Abdića i njegovu saradnju s vojskom i paratvorevinom tzv. Srpske Krajine u borbi protiv vlastitog naroda, odnosno razotkriti da tvorevina nema snagu ni sposobne kadrove za borbu protiv 5. korpusa, već su pod kontrolom Beograda, Pala i Knina.
Cilj je bio i otkriti prisutnost aktivnih i skrivenih autonomaša u širem području Bihaća, prikupiti što više oružja, municije i opreme iz tog područja te ga otpremiti u skladišta u Bihaću, te pokušati narušiti povjerenje i podršku između srpske i Abdićeve strane.
Od februara do 2. jula 1994. godine, kada je planirano da operacija Tigar-Sloboda ‘94 započne, 5. korpus pod vodstvom Dudakovića angažirao je Hamdiju Abdića zvanog Tigar da širi priče po Bihaću kako mu je dosta i kako ne slijedi naredbe 5. korpusa. Ove priče su stigle u sjedište APZB u Velikoj Kladuši, gdje su bili zainteresirani za pridobivanje Hamdije Abdića, koji je imao isto prezime kao Abdić. Prvi kontakti s članovima APZB dogodili su se tokom potpisivanja primirja u Pećigradu. Hamdija Abdić se sastao s Rasimom Bešićem i Brankom Čujićem, poznatim KOS-ovcem iz Beograda, u kasarni Željava, nakon čega su otišli prema Velikoj Kladuši.
Hamdija Abdić je kazao da ne želi biti “autonomaš” i da ga jedino zanima novac. Tada se lično susreo s Fikretom Abdićem, ai shvatio da Fikret “nije toliko pametan” kao što se mislilo te je mogao dobiti sve što želi. Hamdija mu je predao kartu s planovima napada na Bihać, kao i informacije o oslobađanju zatvorenika i preuzimanju naoružanja. Fikret je prihvatio sve i samo je tražio da operacija počne nakon dobivanja oružja i goriva.
“Njega sam uzeo lopatom. Nije on toliko pametan koliko svi mi mislimo. Ja sam mislio da kod njega neću proći. Ali, mogao sam mu tražiti što sam god htio, sve bi mi dao. Odmah mi je dao do znanja da je lova najmanji problem. Fikretu sam donio i jednu kartu na kojoj sam obilježio pravce našeg napada na Bihać. Iznio sam mu i planove zauzimanja radiostanice, oslobađanje i naoružavanje zatvorenika. Za petnaest minuta Fikret je bio odrađen. Sve nam je obećao, samo da počnem. Rekao sam mu da ćemo krenuti kad dobijemo oružje i gorivo”, kazao je Hamdija Abdić tokom jednog intervjua.
Druga faza operacije
Nakon uspostave kontakta i razrade plana s vodećim ljudima APZB pod vodstvom Fikreta Abdića, 5. korpus je proveo drugu fazu svog plana, lažnu pobunu. Pobuna je započela 3. jula 1994. godine, kada se lažna brigada APZB probudila u okolici Bihaća i samom Bihaću te je djelovala protiv 5. korpusa na način koji je izgledao uvjerljivo, zbunjujući lokalno stanovništvo. Pucalo se po gradu, palile su se gume, lažirani su izvještaji s radija Bihać i radija Cazin, koje su navodni pobunjenici zauzeli.
Navodilo se da su se vodile žestoke borbe u gradu, a broj žrtava 5. korpusa i “pobunjenika” je bio redovno iznošen. Ove informacije su prenosili i u radiju Velike Kladuše – Velkatonu. Vijesti su došle čak i do svjetskih medija koji su navodili da je Bihać pred padom, a u Sarajevu se pričalo da je komandant Dudaković poginuo. Francuskom bataljunu UNPROFOR-a je blokiran pristup zbog navodno njihove sigurnosti zbog uličnih borbi, sve kako ne bi razotkrili operaciju u Bihaću.
Ukupno je u akciji sudjelovalo 500 pripadnika 5. korpusa pod vodstvom Dudakovića. Kroz punkt UNPROFOR-a poljskog bataljona, kamioni su prevozili oružje za pobunjenike koji su bili dio Hamdijine struje unutar 5. korpusa. U ovoj akciji, 5. korpus je postao bogatiji za 159 automatskih pušaka, 428 poluautomatskih pušaka, 28 RBR zolja, 1 minobacač kalibra 60 mm, 504 tromblonske mine, 180 ručnih bombi, 95.440 metaka, 90 uniformi i čak 4 tone hrane.
Abdić je bio potučen
Tokom akcije, visoki dužnosnici APZB su uhvaćeni, a dobijen je i popis “autonomaša” u Bihaću na koje se Fikret mogao osloniti. Uhvaćeni su Rasim Bešić, pomoćnik ministra odbrane i policije za sigurnost APZB, kao i Branko Čujić, oficira bezbjednosti u ličkom korpusu tzv. vojske RSK. Tek 9. jula je komandant 5. korpusa, Atif Dudaković, javno objavio da pobuna zapravo nije bila pobuna, već samo drugi način borbe protiv izdajnika iz APZB.
Nakon navedene operacije, 5. korpus je uspio prekinuti komunikaciju između Pećigrada i Velike Kladuše, pri čemu je zarobljeno 51 vojnika iz Abdićeve tvorevine. Uspješnom operacijom Tigar, 5. korpus je 21. augusta 1994. godine započeo novu operaciju pod nazivom Sloboda ‘94., kojom je uspio osvojiti Veliku Kladušu.Peti korpus je potukavši snage APZB kod Pećigrada uspio pobijediti dvije brigade Narodne odbrane i zarobiti oko 1.000 vojnika, nakon čega je uslijedilo zauzimanje Velike Kladuše 21. augusta 1994. godine i bijeg Fikreta Abdića u Hrvatsku.
Abdić se vratio u Kladušu uz pomoć pobunjenih Srba iz Hrvatske te paravojnih snaga iz Srbije u novembru 1994. godine kada je i proglasio tzv. Republiku Zapadnu Bosnu. Do sloma te kvislinške tvorevine došlo je u augustu 1995. godine oslobodilačkim operacijama Armije BiH i hrvatskih snaga.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
