Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pozvao je nadležne institucije u Unsko-sanskom kantonu i kantonalnog premijera da “pokrenu proces revizije postojećih zakona i propisa koji se odnose na različite kategorije državne i javne imovine u USK”.
U pismu Schmidta upućeno premijeru Unsko-sanskog kantona Mustafi Ružniću, koje je u posjedu N1, podsjeća se kako je Ustavni sud BiH izvršio ocjenu ustavnosti nekoliko zakona entiteta Republika Srpska kojima se uređuje pitanje državne imovine i javnih dobara, te je u više slučajeva ustanovio da ispitivani zakoni, odnosno pojedine odredbe sadržane u tim zakonima, nisu u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
“To se prije svega odnosi na Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu br. U-1/11 od 13. jula 2012. godine kojom je Sud utvrdio da je država BiH titular cjelokupne državne imovine i da ima isključivu nadležnost da to pitanje uređuje putem odgovorajaćih zakona koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Dodatne odluke u kojima se ponavljaju ovi temeljni pravni principi uslijedili su u februaru 2022. godine (predmet br. U-8/19 u vezi sa članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS i predmet br. U-9/19 u vezi sa Zakonom o unutrašnjoj plovidbi RS) te u septembru 2021. godine (predmet br. U-4/21 u vezi sa Zakonom o šumama RS”, stoji u pismu Schmidta.
Dalje se poentira kako je očigledno da se navedene odluke i principi koje je utvrdio Ustavni sud BiH primjenjuju na cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine.
Stoga, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini uputio je poziv kantonalnom premijeru Ružniću…
“U interesu očuvanja vladavine prava i zaštite imovinskih interesa države BiH i drugih subjekata, molim Vas da pokrenete proces revizije postojećih zakona i propisa koji se odnose na različite kategorije državne i javne imovine u vašem Kantonu. Neki od ovih zakona i propisa usvojeni su nekoliko godina prije donošenja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa državnom imovinom, pa bi stoga bilo neophodno da nadležne institucije USK pažljivo preispitaju sve relevantne zakone i propise, te da ih, po potrebi, izmjene i dopune u skladu sa principima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH”, navodi se još u pismu.
Na kraju je premijeru Ružniću i vlastima USK poručeno kako će OHR rado pružiti pomoć i podršku u ovom poduhvatu “ukoliko to budu smatrali korisnim”.
Kako ekskluzivno saznaje N1, pismo sličnog sadržaja će uskoro biti upućeno i ostalim kantonalnim premijerima u Federaciji BiH.
Podsjećamo, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poništio je pokušaj vlasti Republike Srpske da državnu imovinu prebaci na sebe.
Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović, o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Ovime je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Odluka o obustavi Zakona RS-a je objavljena na web-stranici OHR-a, čime je stupila na snagu.
“Obustavio sam primjenu zakona do ocjene Ustavnog suda. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bih je uskladio s tumačenjem Ustavnog suda BiH. Samo država BiH može raspolagati državnom imovinom”, rekao je Christian Schmidt.
Druga odluka o kojoj govori visoki predstavnik odnosi se na Izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Izmijenjena su tri člana Zakona čime je Schmidt spriječio enetitete ili bilo koji drugi organ da raspolaže državnom imovinom do “stupanja na snagu zakona na državnoj razini kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosno sve dok visoki predstavnik ne odluči drukčije”.
On je poručio da odluke koje je donio ni na koji način ne umanjuju status entiteta Republika Srpska.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
You must be logged in to post a comment Login