Connect with us

USK

‘Ne da nemaju 15, upitno je da li imaju i 13 glasova’: NES u Krajini bi da zavadi druge i nastavi vladati

Published

on

Ove sedmice, na poziv krajiškog regionalnog odbora NES-a, trebaju se okončati zvanični pregovori za formiranje većine u Unsko-sanskom kantonu

Pred drugi krug pregovora za većinu u Unsko-sanskom kantonu stvara se dojam da je rješenje mnogo bliže nego što ono u stvarnosti jeste.

– Spinuju se naslovi da je NES u Krajini izabrao osmorku i slijedi lov na samo još jednu ruku (16 je većina od 30 zastupnika u Skupštini USK-a, op. a), a to nije istina. Ne da nemaju 15, nego upitno je da li imaju i 13 zagarantovanih glasova, kazuje nam naš izvor koji učestvuje u pregovorima.

KOME ŠTA ODGOVARA

Dakle, NES ima osam zastupnika, te računa još na tri glasa iz SDP-a i jedan iz SBiH od sigurnih. U prvom krugu razgovara, uz njih su učestvovali i članovi osmorke iz NiP-a (koji ima dvoje) i Naše stranke (koja ima jednog poslanika). Međutim, oni su istovremeno u koaliciji zvanoj Blok B3 sa Pomakom (koji ima tri poslanika), a koji nisu pozvani na pregovore o većini.

Prošireni pregovori nastaviće se sutra, međutim, najave iz NES-a kako im nedostaje samo još jedna ruka unose zabunu među pregovarače koji se međusobno sumnjiče ko je pristao tajno biti podrška NES-u prije ikakvih zvaničnih dogovora.

– Razgovori sa našim blokom tek treba da se dese. Oni su imali pregovore u okviru osmorke, gdje su bile i naše kolege iz NiP i NS-a, ali koji su iznijeli stav da se mi držimo potpisanog sporazuma i da nastupamo zajedno. Eto, spominje se nastavak pregovora za petak, ali mi u Pomaku još nismo obaviješteni o tome. A što se tiče njihovih najava, da im treba samo još jedna ruka, pa to je oduvijek takvo stanje sa njima. Njima odgovara ovaj sistem, jer mogu biti u tehničkom mandatu koliko god hoće, kazao nam je Zikrija Duraković, zastupnik iz Pomaka.

Čak i ako bi dobili podršku Fronte, NES, SBiH i SDP moraju naći još jednu ruku ili će stari saziv Vlade ostati u tehničkom mandatu

On nam je još jednom potvrdio da Pomak ide u paketu zajedno sa NS-om i NiP-om, da se čvrsto drže kao blok i da nema nikakve sumnje u jedinstvo.

– Bile su neke interne stvari unutar NiP-a, ali je sve to prevaziđeno i ni u jednom momentu nije dovedeno u pitanje naše zajedničko funkcionisanje. Očekujem da će do kraja sedmice biti poziv i mi smo spremni učestvovati u pregovorima, ali opet ponavljam, samo zajedno i kao blok, naglasio je Duraković.

Iz Bloka B3 čekaju poziv za sutra/Almir Budimlić

 Almir_budimlic/

Nezvanično, vladajućoj stranci NES ne odgovara postojanje ovog bloka, jer nije u stanju stvari završiti samo unutar osmorke. Uz to, manje učesnika u vlasti značilo bi i veću komociju za njihove lojalne partnere. Šest zastupnika Bloka B3 ne može se zanemariti, a oni imaju moć da biraju kome će dati vlast u Kantonu.

– Oni ne mogu računati na naše zastupnike, mogu o tome samo spinovati koliko god žele. Mi blok razbiti nećemo, poruka je koju šalje Halil Bajramović, predsjednik krajiškog ogranka NiP-a.

Najave da im za većinu nedostaje samo jedna ruka smatra mogućim samo ako su uspjeli pridobiti tri zastupnika DF-a.

USLOVI SU POZNATI

– Ali, ne vjerujem u to. Zapravo, nastoji se prikazati lažna utrka o tome ko će prije, DF ili Pomak, ući u vlast. Međutim, to su nestvarne priče, nema ništa od razbijanja bloka. Bolje im je da se prihvate ispunjavanja našeg uslova koji smo im postavili, kazao nam je Bajramović.

Naime, radi se o tome da su članovi osmorke na svim nivoima insistirali da se u vlast biraju samo oni kadrovi koji za sobom nemaju optužnice ili otvorene istrage za kriminal i korupciju. Po sistemu principijelnosti, NiP isto traži od NES-a u USK-u.

– Pregovori se nastavljaju u petak, a dok se ne dogovorimo, oni ne mogu računati na naših šest glasova, izričiti su iz Bloka B3, u kojem su zastupnici NiP-a, Pomaka i Naše stranke.

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije