Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ni Njemačka nije što je nekad bila: “Dva posla nam nisu dovoljna za pristojan život”

U proteklih dvadeset godina broj ljudi u Njemačkoj koji rade više poslova istovremeno udvostručio se. Ovi poslovi obično su niskokvalificirani, s minimalnom satnicom koja je tek zakonom zagarantovana, prenosi Deutsche Welle.

Prema upozorenju glavnog sekretara sindikata Philippa Schumanna, ta minimalna satnica nikako nije dovoljna.

“Zaradom od 12 eura po satu i radnom sedmicom od 42 sata, bruto zarada iznosi manje od 2200 eura. To je samo oko 60 posto prosječne zarade u Njemačkoj i nedovoljno za dostojanstven život”, kazao je Schumann.

U Njemačkoj se često izražava bruto iznos plaće, što može iznenaditi strance koji dolaze raditi u zemlju. Naime, od tog iznosa se odbijaju doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, kao i crkveni porez, te porez na prihod, koji ovisi o različitim faktorima kao što su bračni status i broj djece. Sveukupno, nakon odbitaka, na račun “legne” otprilike 1500 eura.

Prema Schumannu, minimalna satnica bi trebala biti između 17 i 18 eura kako bi se spriječio “američki sindrom” u kojem ljudi često moraju raditi na više poslova. On primjećuje da u Njemačkoj postoji trend u kojem se ljudi ujutro bave dostavom novina, preko dana rade u kurirskoj službi, popodne rade u knjižari, a navečer kao konobari.

Povisiti minimalnu satnicu na 12 eura, što je napravila ova njemačka koalicijska vlada u oktobru prošle godine, zapravo je bio značajan korak. Međutim, inflacija i poskupljenja su gotovo anulirali sve što je postignuto tom odlukom. Službeno, u Njemačkoj je gotovo 17 posto stanovništva, odnosno preko 14 milijuna ljudi, suočeno s siromaštvom, a ta brojka se i dalje povećava zbog inflacije.

Kao konkretan primjer, tu je porodica od šest članova iz Wetzlara. Otac je puno radno vrijeme zaposlen kao mašinski tehničar, dok je majka Anika radila s kraćim radnim vremenom kao pomoćnica u nastavi u lokalnoj školi, no to nije bilo dovoljno. Iako je otac radio u tri smjene, primijetili su da su troškovi porasli za više od 20 posto, te su im nedostajale otprilike 700 eura u kućnom proračunu, izvještava Deutsche Welle.

Sada Anika radi ne samo u školi, već i u jednom dječjem vrtiću te kao prodavačica u pekari. Više ne zna šta znači imati slobodan vikend.

“Imati toliko poslova istovremeno je apsolutno opterećenje i izuzetno iscrpljujuće. Jedino što još možemo je raditi i razmišljati o tome kako organizirati naše poslove, brigu o našoj četveročlanoj djeci i sve ostale obaveze”, žali se Anika. U školi prima plaću od 15 eura po satu.

U međuvremenu, sve školske spreme su pogođene. Olaf Karg je studirao socijalno pravo i do kraja prošle godine radio samo kao posrednik u dogovaranju stambenih kredita. Međutim, zbog sve većih kamatnih stopa, taj posao se praktički zaustavio, pa sada radi sve i svašta: kao tonac na konferencijama, DJ i pomoćnik u službi spašavanja.

“U lošim mjesecima, nedostaje mi nekoliko hiljada eura. Sa samo jednim poslom, nedostajalo bi mi barem 1000 eura”, objašnjava ovaj 53-godišnjak. Ne može priuštiti da odbije nijedan posao, jer bi to moglo značiti da će biti zaboravljen prilikom sljedeće prilike za posao.

“Kada se nakon sedam sati kao tonac vratim kući i zatim idem na dežurstvo kao pomoćnik u službi spašavanja na neki sajam, lako se dogodi da mi radni dan traje 14-15 sati.” Čak i tada, kaže, jedva mu je dovoljno.

 

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Almir u ratu otišao u Švedsku i postigao ogroman uspjeh: Nije zaboravio na svoje korijene i to prenosi mlađim naraštajima

Almir Karahodža je kao dijete napustio Stolac, te je sa porodicom otišao put Švedske. U ispovijesti za N1 govorio je o tome kako je nakon završetka dva fakulteta postao uspješan poslovni čovjek koji rukovodi velikim lancem stomatoloških ordinacija u Švedskoj.

Međutim, on nije zaboravio svoje korijene i odakle dolazi, te svoje slobodno vrijeme posvećuje malađim generacijama koje podučava bosanskim narodnim igrama i nošnjama te kulturi i tradiciji sa ovih prostora.

Na početku je Karahodža govorio o svom putu iz ratom zahvaćene BiH ka Švedskoj.

“1994. godine smo došli u Švedsku. Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru. Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karhodža.

Sada je on direktor stomatoloških klinika širom Švedske.

“Imamo preko 240 uposlenika i ja sam tu regionalni šef i direktor firme”, naveo je on.

Također, Karahodža je za N1 je naglasio šta je za njega najveći uspjeh otkako je iz ratom zahvaćenog Stoca stigao u Švedsku.

“Moj najveći uspjeh je da nisam zaboravio ko sam i šta sam i to je zahvaljujući roditeljima. Ponos je preživjeti rat i nastaviti dalje. Ne gledati sebe kao gubitnika iako su moje najljepše godine oduzete kao i mnogim mojim vršnjacima. Meni je bilo da što više pokažem u novoj državi”, istakao je Karahodža.

Svoje slobodno vrijeme Karahodža posvećuje djeci i kako da djeca rođena u Švedskoj ne zaborave kulturu i tradiciju iz BiH.

“Formirao sam svoje KUD Zlatni behar 2010. godine. Od tada smo osam puta prvaci Švedske. Sva ova djeca koja igraju su rođena u Švedskoj i kada obuku narodnu nošnju, vidiš Bosnu u njima”, s ponosom je istakao Karahodža.

Karahodža je dodao da su i Šveđani oduševljeni kada vide djecu u bosanskoj narodnoj nošnji. Volio bi, kaže, da provodi vrijeme malo u Švedskoj, malo u BiH.

“Mora li se ići u penziju sa 68, 69. godina. Zašto ne otići sa 55. godina?”, kazao je.

Pogledajte ovu inspirativnu priču u videu na ovom LINKU.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj tražio vojsku na granici sa BiH: ‘Ne osjećamo se sigurno’

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj tražio vojsku na granici sa Bosnom i Hercegovinom i kritikovao Andreja Plenkovića zbog njegove reakcije, prenosi Hina.

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj Nebojša Andrić i saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kritikovali su danas hrvatske vlast zbog migrantske krize i nezakonitih prelazaka u Hrvatsku, a Troskot je poručio da je ozbiljno povrijeđen hrvatski suverenitet pa bi na granicu trebalo poslati vojsku.

Andrić je na konferenciji za novinare zatražio vojsku na granici, a povod za to je izjava komesara policije Unsko-sanskog kantona da na pograničnom području djeluje skupina migranata iz Afganistana naoružana vatrenim automatskim oružjem, koja iznuđuje i pljačka migrante, a od policije iz BiH se sklanja u Hrvatsku.

“Tražimo da se granica hitno zatvori i vrati sigurnost u domove. S obzirom na pucnjavu na granici i na spoznaje da postoji naoružana skupina, ne osjećamo se sigurno. Svi smo tu u kućnom pritvoru i tražimo zaštitu”, rekao je Andrić. Izrazio je duboko razočaranje izjavom premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska neće graditi zidove i ograde prema Hrvatima u BiH.

“Jedan sam od Hrvata iz BiH, a za moje je rođake ograda već podignuta jer moraju čekati satima na graničnom prijelazu da uđu legalno u Hrvatsku. Dok preko granice ne mogu prenijeti niti sendvič, pretresa ih se i maltretira, drugi mogu nesmetano prelaziti granicu”, poručio je Andrić.

Andrić je bio član HDZ-a, ali kaže da je prije par mjeseci napustio HDZ i za sada nije član niti jedne stranke. Troskot je ustvrdio da su migranti nedavno pucali na hrvatsku specijalnu policiju.

“Metak je pogodio u drvo prošavši između dvojice policajaca. Da je metak pogodio policajca, bi li ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao da je policajac ubio samoga sebe nespretnim rukovanjem oružjem”, upitao je.

Rečeno je da su migranti pucali iz nervoze, a što je s našim ljudima? Policija radi odličan posao, ali visoke politike nema nigdje, kaže Troskot. Također je rekao da je iz geostrateških razloga pogrešno graditi centar za prihvat migranata kod Krnjaka u Karlovačkoj županiji.

Poručio je da se migranti ne bi olako upuštali u prelazak granice, ako bi znali da je čuva vojska, a državni vrh nazvao “mlakonjama” istaknuvši da prije svega misli na premijera i ministra unutarnjih poslova. Također smatra da bi se lokalne zajednice mogle samoorganizirati “jer im nacionalna politika neće pomoći”.

HINA

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šta se dešava: Njemačka uvodi kontrole na granicama sa dvije zemlje

Njemačka ministrica unuttašnjih poslova Nancy Faeser najavila je uvođenje pograničnih kontrola i na granici prema Poljskoj i Češkoj, prenose danas, 23. septembra, njemački mediji.

“Mislim da sada moramo biti pragmatični i uvesti stacionarne pogranične kontrole i na granicama prema Poljskoj i Češkoj“, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u razgovoru za dnevnik “Welt am Sonntag”.

 

Ona je rekla kako već sada postoje dubinske kontrole u pograničnim područjima koje će se nadopunjavati stacionarnim kontrolama na samoj granici. Faeser je istovremeno rekla kako se ne smije očekivati da će uvođenje stalnih kontrola granica prema Poljskoj i Češkoj riješiti problem ilegalnih migracija.

“Ovo je samo jedan od instrumenata koji bi trebali pridonijeti smanjenju broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku”, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova.

 

Faeser je mjesecima odbijala zahtjev opozicije i saveznih pokrajina na istoku Njemačke koje se nalaze na udaru sve snažnijeg vala izbjeglica koje u posljednje vrijeme pojačano dolaze preko Češke i prije svega Poljske. Ovakve kontrole još od 2015. postoje i na njemačko-austrijskim graničnim prijelazima.

Najavu Faeser da ipak uvede kontrole prema Poljskoj i Češkoj pozdravili su sindikati policajaca kao i demokršćanska opozicija.

Kako javlja javni servis ARD, u posljednje vrijeme tzv. Balkanska ruta do Njemačke vodi pojačano preko Mađarske i dalje Slovačke, Češke ili Poljske. Kao razlozi za promjenu rute se navodi pojačana kontrola na granici Hrvatske prema BiH kao i strožiji režim registracije izbjeglica u Austriji.

Faeser je rekla kako je jedan od razloga povećanja broja izbjeglica i činjenica da sporazum između Europske unije i Turske o sprječavanju odlaska izbjeglica prema EU “trenutno ne funkcionira dobro”.

Borba za smanjenje broja izbjeglica glavna je društveno-politička tema posljednjih dana u Njemačkoj, a vlada je signalizirala opoziciji kako teži nadstranačkom rješenju ovog pitanja.

U prvih osam mjeseci ove godine u Njemačku je stiglo preko 200.000 izbjeglica što je više nego cijele prošle godine, a vlasti strahuju kako bi brojke mogle dosegnuti razmjere iz kriznih godina 2015. i 2016. kada je u Njemačku stiglo preko milion izbjeglica mahom iz Sirije.

Gradovi i općine već mjesecima šalju apele na saveznu vladu da zaustavi priljev izbjeglica zbog popunjenosti prihvatnih kapaciteta i probijanja financijskih okvira.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

Najčitanije

✕