Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka: Huso od države prima 7.250 eura mjesečno i niko mu ne može ništa!

Published

on

Porodica Huse B. s osmero djece svaki mjesec dobiva silan novac dok postupci deportacije i dalje stoje…

U Kölnu jedan Bosanac, njegova žena i njihovo osmero djece svakog mjeseca primaju 7250,77 eura od države. A muškarac zapravo već 23 godine uopće ne bi trebao biti u Njemačkoj. U međuvremenu je više puta kazneno gonjen. Nadležni državni ured ipak nastavlja isplaćivati novac.

„Kako je to moguće?”, pita se najtiražniji njemački list Bild koji piše o, kako ga nazivaju, “kriminalnom Bosancu”, piše Deutsche Welle.

Huso B. se prvi put pojavljuje u Kölnu 2003. godine. Bosanac, koji potječe iz romske porodice, nema nikakve lične dokumente. Njegov zahtjev za azil biva ubrzo odbijen: Bosna i Hercegovina se smatra sigurnom zemljom porijekla. Huso B. potom nestaje – i 2007. ponovo se pojavljuje u Njemačkoj, prenosi Bild.

Ponovo biva protjeran i ponovno uspijeva ostati u Njemačkoj jer uzima advokata i podnosi tužbu u vezi s pravom na boravak. Postupak se razvlači dvije godine, a potom njegov zahtjev opet biva odbijen. I ponovo ga niko ne deportuje. Čak ni onda kada počini kaznena djela.

Bild piše i kako je Huso B. policiji poznat zbog raznih prevara. “Ali, on ne radi samo na svojoj kriminalnoj karijeri. Ovaj Bosanac u Kölnu osniva porodicu i sa suprugom ima ukupno osmero djece. I prima pomoć od države prema Zakonu o naknadama za azilante: po 835,24 eura „pomoći za životne potrebe“ za njega i njegovu ženu, te između 630,81 i 817,71 eura po djetetu, ovisno od uzrasta. To ukupno iznosi preko 87.000 eura godišnje. Porodica ionako ne plaća stanarinu, jer živi u oronulom bloku za azilante u Kölnu. Usporedbe radi, prosječan par u Njemačkoj raspolaže, prema Saveznom zavodu za statistiku, neto prihodom od 4496 eura. Na osmero djece dodaje se 2072 eura dječjeg dodatka, što ukupno iznosi 6.568 eura mjesečno”, piše njemački tabloid.

Šta Huso B. kaže na sve to?

Grad Köln se zbog zaštite podataka ne želi izjašnjavati o slučaju Huso B. Navode da „u slučaju nedostatka prava boravka, obaveza napuštanja zemlje ne može uvijek biti provedena. Ovdje se moraju uzeti u obzir, između ostalog (…) porodične okolnosti. Kažu da, ako su djeca pogođena deportacijom – čak i samo posredno – to se posebno mora uzeti u obzir.”

Dakle deportacija Huse B. se ne provodi zbog djece. S obzirom na to da porodica već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo temeljnu naknadu za azilante, nego i takozvane „povećane analogne naknade“, u visini redovne socijalne pomoći. Prema navodima grada Kölna, samo u toj metropoli na Rajni postoji sedam deseteročlanih porodica s maloljetnom djecom, koje primaju naknade za azilante.

BILD ima na uvid dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova porodica primaju novca od države. Kada su ga novinari u njegovom domu u Kölnu suočili s tom činjenicom, on je ipak negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost također umanjuje: „Posljednje kazneno djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi ovaj bosanski Rom za BILD.

Ali i to je navodno laž: Huso B. je posljednji put trebao izaći pred sud 8. decembra 2025. Optužen je da je pokušao izvršiti prevaru u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše njemački list Bild, a prenosi Deutsche Welle.

Svijet / Zanimljivosti

Na Ahiret preselio Hećimović (Samid) Damir – Talenat

Published

on

By

Sa žalošću javljamo rodbini, prijateljima, komšijama i poznanicima da je naš HEĆIMOVIĆ (SAMID) DAMIR zv. TALENAT  dana 07.03.2026 godine preselio na Ahiret u 59-oj godini života.
Dženaza i ukop je u PONEDJELJAK 09.03.2026god. u 14:00h na mezarju KADIĆ BAŠĆA.

Da mu Allah dž.š. podari džennet, a porodici sabur.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Teheran poručuje: Željezna kupola više nije Željezna kupola, možemo napasti gdje god želimo

Published

on

By

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf rekao je da Željezna kupola više nije Željezna kupola i da Iran može udariti gdje god odluči.

“Više ne moramo pucati istom jačinom kao tokom 12-dnevnog rata prošle godine. Pokrenut ćemo manje udara, ali s većom efikasnošću i preciznošću”, rekao je.

Kazao je da neprijatelj treba znati da će, šta god da uradi, dobiti odgovarajući odgovor.

“Ako neprijatelj započne rat protiv infrastrukture, mi ćemo odmah uzvratiti napadom na njegovu infrastrukturu”, rekao je.

Kaže da se vidjelo u Iraku da su Amerikanci, kada su izvodili operacije helikopterima, bili zarobljeni.

“Ako neprijatelj ikada kroči na iransko tlo, oni sami znaju šta će im iranski narod učiniti”, podvukao je.

Dodao je da trenutna vlast u Iranu nije ni Venecuela, ni Sirija, ni Saddamov režim.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Donald Trump: Kratkoročni skok cijena nafte je mala cijena za mir u svijetu

Published

on

By

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump oglasio se na društvenoj mreži Truth Social nakon što su cijene nafte u svijetu porasle na više od 100 dolara po barelu, što je posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana od prethodne sedmice.

Trump je, kao i uvijek, minimizirao loše posljedice ovog rata, rekavši kako se ovaj rat, čak i uz porast cijena, isplati.

“Kratkoročne cijene, koje će masovno pasti kada se uništi iranski nuklearni program, mala su cijena za SAD i svijet kako bi došli do mira i sigurnosti”, rekao je Trump.

Na kraju je dodao da bi “samo budale mislile drugačije”.

Masovni skok u cijenama nafte je počeo da se pokazuje širom svijeta, gdje rastu cijene goriva.

U dijelovima SAD-a je cijena goriva otišla iznad četiri dolara po galonu (1.06 dolara po litru), što bi moglo biti ogroman problem za Republikansku stranku i Trumpa zbog izbora u novembru ove godine.

Iako su u Washingtonu očekivali da će rat biti relativno brzo gotov, posebno nakon ubistva ajatolaha Alija Khameneija, sukob nije završen, a Iran čak najavljuje da će pojačati svoje napade u narednih nekoliko dana, nakon što su sinoć objavili ime novog lidera Mojtabea Khameneija.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Iranski predsjednik zaprijetio jačim napadima na američke ciljeve: “Što veći pritisak budu vršili, naš odgovor će biti snažniji”

Published

on

By

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian zaprijetio je intenziviranjem napada na američke ciljeve na Bliskom istoku.

“Kada smo napadnuti, nemamo drugog izbora osim da odgovorimo. Što veći pritisak budu vršili na nas, naš odgovor će prirodno biti snažniji. Naš Iran, naša zemlja, neće se lako pokloniti pred siledžijstvom, ugnjetavanjem ili agresijom – i nikada nije”, kazao je Masoud Pezeshkian u snimljenom videu, prenosi Sky News.

U subotu se činilo da se Pezeshkian izvinjava susjednim arapskim zemljama zbog napada na njihovu teritoriju. Međutim, u najnovijem videu on poručuje:

“Neki možda misle da se izražavanjem žaljenja izvinjavamo. To nije slučaj. Nama je jednostavno žao dragih ljudi u regiji koji su možda zabrinuti zbog ovog sukoba. Ali oni koji su nas napali sa svoje teritorije prirodno će dobiti odgovor, i mi ćemo odgovoriti snagom”, istakao je iranski predsjednik.

Dodao je da je Iran prijatelj sa zemljama regije.

“Oni su naša braća. Rekao sam to jučer, moramo pokušati, pružiti ruku jedni drugima i ne dozvoliti Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama da, kroz obmanu i manipulaciju, navedu zemlje regije da se okrenu jedne protiv drugih”, poručio je Pezeshkian.

N1

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ministar odbrane Švicarske: Izrael i SAD su napadom na Iran prekršili međunarodno pravo

Published

on

By

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael prekršili su međunarodno pravo napadima na Iran, rekao je švicarski ministar odbrane Martin Pfister u intervjuu objavljenom u nedjelju, kao najnoviji evropski lider koji je izrazio zabrinutost zbog sukoba.

Pravni stručnjaci navode da će mnoge zemlje te napade smatrati neopravdanim prema Povelji Ujedinjenih naroda, prema kojoj se države članice moraju suzdržati od upotrebe sile ili prijetnje silom bez odobrenja UN-a ili ako ne djeluju u samoodbrani.

“Savezno vijeće je mišljenja da napad na Iran predstavlja kršenje međunarodnog prava. Po našem mišljenju, radi se o kršenju zabrane upotrebe sile”, rekao je Pfister za list SonntagsZeitung, misleći na švicarsku vladu.

Pfister je rekao da se njegova izjava odnosi na sve zemlje koje ne poštuju zabranu upotrebe sile, uključujući Sjedinjene Države i Izrael.

“Amerikanci i Izrael napali su Iran iz zraka. Time su, kao i Iran, prekršili međunarodno pravo”, rekao je Pfister.

Ove izjave podudaraju se s onima njemačkog vicekancelara i ministra finansija Larsa Klingbeila, koji je za mrežu novina RND rekao da ima “ozbiljne sumnje da je ovaj rat legitiman prema međunarodnom pravu”.

Klingbeil se također snažno usprotivio ideji bilo kakvog mogućeg njemačkog učešća u ratu: “Jasno kažem: ovo nije naš rat. Mi nećemo učestvovati u ovom ratu.”

On je rekao da postoji “velika opasnost da sve dublje klizimo u svijet u kojem više nema nikakvih pravila. Ne želimo živjeti u svijetu u kojem vrijedi samo pravo jačega.”

Španija je također osudila američka i izraelska bombardovanja Irana kao nepromišljena i nezakonita.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Povodom Međunarodnog dana žena izdvojeno osam koraka ka ravnopravnijem svijetu

Published

on

By

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres u svojoj kolumni povodom Međunarodnog dana žena podijelio je osam koraka za unapređenje prava žena i postizanje konkretnih rezultata.

Kako navodi, tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija svjedočio je izazovima s kojima se svijet iznova suočava, poput klimatskih kriza, produbljivanja siromaštva, nasilnih sukoba i sužavanja prostora za građanski angažman. Njegovu kolumnu prenosimo u cjelosti.

“Jednako tako sam svjedočio i brojnim rješenjima koja zaživljavaju u praksi, a svima im je zajednički imenitelj bio isti – žene. Dok svijet obilježava Međunarodni dan žena, vrijeme je da priznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov današnjice u oblasti ljudskih prava te da je unapređenje ravnopravnosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira. U nastavku navodim osam koraka, proisteklih iz mog ličnog iskustva i inspirisanih djelovanjem sistema UN-a i pokreta civilnog društva širom svijeta, za unapređenje prava žena i postizanje konkretnih rezultata.

1. Premostiti nesrazmjer u moći

Rodna ravnopravnost je pitanje moći. Ipak, institucije u kojima dominiraju muškarci i dalje oblikuju naš svijet. Rastući talas autoritarizma produbljuje ove nejednakosti, poništava teško stečene zaštite, od pravednih radnih praksi do reproduktivnih prava, i učvršćuje rasne i rodne predrasude koje sputavaju žene. Rodna ravnopravnost unapređuje društva. Sa ravnopravnom podjelom moći, proširuju se slobode.

2. Paritet učiniti prioritetom

Žene su ozbiljno nedovoljno zastupljene u vlastima i upravljačkim strukturama širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet smo utvrdili kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva, i to na način da smo proširili potragu za kvalifikovanim kandidatima, umjesto spuštanja standarda. Zahvaljujući tome, UN je snažniji, uz unaprijeđenu radnu kulturu i inkluzivnije donošenje odluka. Pouka je jasna – kada institucije biraju ravnopravnost, rezultati su neminovnost.

3. Ulagati u investicije s najvećim povratom

Ulaganje u žene nosi izuzetno visoke povrate. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica donosi gotovo trostruku dobit, dok ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice generišu više od osmostruke koristi. Politike podrške porodicama, poput brige o djeci i starijima, jačaju zajednice i aktiviraju dodatni rast. Zajedno, ovi koraci postavljaju temelje za prevazilaženje rodnih nesrazmjera, čime se nacionalni dohodak može povećati i do 20 posto.

4. Osigurati mjesto za stolom u mirovnim pregovorima

Mirovni sporazumi su dugotrajniji kada žene učestvuju u pregovorima I njihovoj provedbi. Ipak, previše je sukoba, uključujući Gazu, Ukrajinu i Sudan, gdje su žene mahom isključene iz procesa, premda nose najveći teret rata. U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije tek simbolična već prečica ka stabilizaciji našeg svijeta podjela.

5. Okončati pravnu diskriminaciju

Širom svijeta žene imaju tek 64 posto zakonskih prava koja uživaju muškarci. Previše je mjesta na svijetu gdje žene ne mogu posjedovati imovinu, slobodno raditi ili zatražiti razvod. Čak i tamo gdje zaštita postoji, žene se suočavaju s većim preprekama u pristupu pravnoj pomoći i sudovima. Svaka zemlja mora se obavezati na ukidanje diskriminatornih zakona i na dosljednu provedbu prava u praksi.

6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje – i nula izgovora

Nasilje nad ženama je globalna kriza, ukorijenjena u nejednakosti i održavana šutnjom. Svaka žena i djevojčica ima pravo živjeti bez straha. Ipak, rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, i dalje predstavlja teško kršenje povjerenja i ljudskosti. Moramo mu se suprotstaviti svuda, uz nultu toleranciju, punu odgovornost i nepokolebljivu podršku preživjelim žrtvama.

7. Ukloniti pristrasnost iz digitalnog koda

Imajući u vidu da je tek svaka četvrta osoba zaposlena u tehnološkom sektoru žena, pristrasnost se ugrađuje u sisteme koji oblikuju svakodnevni život. Istovremeno, mizoginija eksplodira na internetu. Tehnološke kompanije i vlade moraju zajednički djelovati kako bi izgradile sigurne i inkluzivne digitalne prostore, a svijet mora učiniti više da ukloni prepreke djevojčicama u nauci I tehnologiji.

8. Uvrstiti rodnu perspektivu u klimatske planove

Klimatske promjene imaju rodnu dimenziju. U krizama hrane žene često jedu posljednje i izložene su većim opasnostima u vanrednim situacijama. Djevojčice su izložene većem riziku od maloljetničkih brakova u okolnostima narušene egzistencije. Ali žene su također predvodnice klimatskih rješenja; one su te koje usvajaju zelene zakone, pokreću globalne pokrete i predvode promjene na terenu. Održiva planeta zahtijeva rodno osjetljive klimatske politike, uključujući jednak pristup zelenim poslovima, bolju zaštitu u krizama i cjelovito učešće u donošenju ekoloških odluka. Širom svijeta, svjedočio sam konkretnoj primjeni navedenih osam rješenja, kako u ratnim zonama, tako i u procesima oporavka, u zakonodavnim tijelima i učionicama, organizacijama i zajednicama. Ako lideri ozbiljno pristupe rodnoj ravnopravnosti i odmah se obavežu na ove korake, promijenit ćemo svijet, za žene i djevojčice, ali i za sve nas.”

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije