Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka u očaju uvodi svoju verziju zelene karte: ‘Ako to ne napravimo, prijeti nam horor scerarij‘

Published

on

Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milijune otvorenih radnih mjesta

“Uvodimo kartu šansi s transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas”, otkrio je njemački ministar rada Hubertus Hail (SPD) za nedjeljno izdanje tabloida Bild.

Takozvana karta šansi (Chancenkarte) jako podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj. Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam milijuna manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača, piše Deutsche Welle.

Ministar Hail iz redova socijaldemokrata kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa želi olakšati i sam dolazak.

Kako sada stoje stvari, svatko tko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stupnja – automatski će dobivati kartu šansi.

Ako nije, onda mora ispuniti tri od četiri kriterija: obrazovanje (kvalifikacija) iz inozemstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i starosnu dob – mora biti mlađi od 35 godina, piše Deutsche Welle.

„Treba nam useljavanje”, rekao je Hail. „Iz godine u godinu bismo, u skladu s potrebama, određivali kontingent ljudi koji mogu dobiti kartu šansi kako bi neko određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tijekom tog razdoblja će morati financijski sami brinuti o sebi.“

Karta šansi bi trebala olakšati i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta. Iako stvar još nije dogovorena u Vladi kancelara Olafa Scholza, nema sumnje da će biti realizirana ove jeseni. Jer, sva tri koalicijska partnera – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućuje rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su stručni u nekom području. Mogu biti računovođe ili vozači, važno je imati neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo”, doneseno u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i obližnjih zemalja masovno pridruživali tražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.

Tada je dogovoreno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici.

No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, zavapio je Guido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lockdowna, odjednom ponestao veliki broj radne snage. Slično se dogodilo u zračnim lukama i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tijekom lockdowna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo kaotično za mnoge koji su htjeli avionom na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih na iseljavanje na isušenom Zapadnom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gdje konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

„Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas”, pisao je nedavno magazin Spiegel u velikoj reportaži s naslovnice. „Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji.”

Statistika pokazuje da je 1,74 milijuna radnih mjesta slobodno, mada ih je zapravo vjerojatno mnogo više.

Primjerice, radno mjesto u njezi starih lica ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu naći njegovatelja. Jedva da je bolje s limarima, majstorima za grijanje i monterima klima-uređaja gdje se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u prosjeku, a kod medicinskih sestara, babica i bolničara prosjek je 188 dana.

Sve to može pridonijeti horor scenariju za njemačko gospodarstvo u kojem bi do 2060. na jednog umirovljenika dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – da Njemačka sebe konačno proglasi „useljeničkom zemljom“ poput Kanade. Tome se desetljećima opirala Kršćansko-demokratska unija, pa i tijekom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promjenu to iziskuje lijepo ilustrira jedan od prijedloga Liberala: oni traže da se u njemačke institucije koje rade s građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi se moglo desiti da, dok gastarbajteri uče njemački, njemački službenici uče engleski.

 

Svijet / Zanimljivosti

Filmska potjera: Mladić iz BiH bježao policiji vozeći 190 kilometara na sat, jurnjavu pravdao bizarnim razlogom

Published

on

By

Njega sada čeka nekoliko prijava, a vjerovatno će mu zbog niza prekršaja biti oduzet i automobil na određeno vrijeme

Saobraćajna patrola austrijske policije u mjestu Intal preksinoć je imala krajnje dramatičnu intervenciju kada je pored njih projurio automobil kršeći sva moguća pravila.

Potjera za nesavjesnim vozačem, inače državljaninom BiH (23), počela je tako što je pored policijske patole proletio vozeći 126 kilometara na sat umjesto dozvoljenih 100 kilometara na sat.

Patrola je odmah krenula za njim, ali kada je vidio da policija sa treptačima da ide za njim, on je ubrzao do 190 kilometara na sat, pritom je preticao vozila sa desne strane.

Na izlazu Švac, on je skrenuo i kretao se manjim putevima, ne smanjujući brzinu. Na kraju ga je policija uspjela sustići na putu u mjestu Stans.

Najčudnije od svega je njegov izgovor zašto je ubrzao pred policijom.

Priznao je da mu je vozačka dozvola već oduzeta zbog čega je i ubrzao. Ipak, njega sada čeka nekoliko prijava, a vjerovatno će mu zbog niza prekršaja biti oduzet i automobil na određeno vrijeme, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ovo je Albanka (29) koja je vozila BMW 170 km/h i usmrtila brata i sestru iz Gradca (FOTO)

Published

on

By

Tešku saobraćajnu nesreću na području Ratca između Dubrovnika i Slanog, u kojoj su prošloga utorka poginuli brat i sestra Stjepan i Katarina Đerek, skrivila je 29-godišnja albanska državljanka Klevisa Ymeri, piše Dubrovnik INsider.

Podsjetimo, 29-godišnjoj državljanki Albanije određen je istražni zatvor u trajanju od mjesec dana zbog kaznenog djela izazivanja nesreće sa smrtnom posljedicom.

 

Klevisa Ymeri vozila je BMW terenac i zadobila lakše tjelesne povrede u Opću bolnicu Dubrovnik.

 

Prema neslužbenim informacijama, vozila je gotovo 170 km/h, piše Dubrovnik INsider.

 

Općinsko državno odvjetništvo je 12. aprila 2024. predložilo sucu istrage suda u Dubrovniku određivanje istražnog zatvora.

 

Sudija istrage je prihvatio navedeni prijedlog i odredio istražni zatvor za Ymeri.

“Radilo se o potpuno neopreznom vršenju radnje pretjecanja u prometu i izazivanja saobraćajnu nesreće u kojoj su dvije mlade osobe smrtno stradale, čime je vozačica pokazala nepažnju i bezobzirnost u vožnji. Istražni zatvor je određen na 30 dana”, komentirao je ovaj slučaj sudija istrage i glasnogovornik suda u Dubrovniku Pero Miloglav za portal.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Plenković: Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, nećemo stati dok im se ne zajamči legitimna zastupljenost

Published

on

By

Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zagarantira legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na evropskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama. I to u suradnji, a ne u sukobu s međunarodnom zajednicom, izjavio je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista.

Kako je istaknuo, za Hrvatsku je daljnji napredak BiH u evropskim integracijama od strateške važnosti, a uvjeren je i da je evropski okvir jedini koji jamči daljnji napredak, stabilnost i koheziju zemlje. Govoreći o ulozi Hrvatske u donošenju odluke EU o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, Plenković je ustvrdio da se na Evropskom vijeću i svim drugima razinama Vlada RH bori za Bosnu i Hercegovinu kao da se bori za Hrvatsku te da je to kontinuirano zalaganje dokaz dobrosusjedske politike prema zemlji s kojom Hrvatska ima iznimne veze i u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda.

“Odluka o otvaranju pristupnih pregovora od povijesne je važnosti za BiH, a ujedno i jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Čestitam posebno Borjani Krišto i Vijeću ministara na učinjenom poslu i svima koji su pridonijeli da se u proteklim mjesecima ostvare reformski iskoraci. Sada slijede faza izrade i odobravanja pregovaračkog okvira, screeninga kao i niza drugih procesa kojima će se odnosi BiH s EU uvesti u novu fazu i podići na potpuno novu razinu. Otvaraju se i dodatne mogućnosti iz pretpristupnih fondova čime će se potaknuti ekonomski razvoj i podići standard građana. U idućem razdoblju, bit će potreban snažan angažman svih političkih aktera u BiH. Početak pristupnih procesa dotiče sve aspekte političkog, socijalnog i ekonomskog života države pristupnice. Pritom je važno da se nastavi rad na reformama, a osobito na izbornoj reformi radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda”, kazao je Plenković.

Hrvatski premijer smatra da bi se svi oni kojima je, kako kaže, istinski stalo do napretka, stabilnosti i veće funkcionalnosti BiH, trebali zalagati za ukidanje sadašnje diskriminatorne prakse vezano za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Hrvatska će se i kroz bilateralni, ali i evropski okvir zalagati za žurno rješenje ovog pitanja koje uvelike opterećuje odnose Hrvatske s BiH. Za razliku od Milanovića i drugih koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istovremeno podupiremo cijelu BiH. Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zagarantira legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, poručio je Plenković.

U intervjuu za Večernji list Plenković je podržao izgradnju Južne plinske interkonekcije istaknuvši da je to projekt za koji se izborila Vlada RH pod njegovim vodstvom, a predstavlja „strateški važan projekt za BiH kao alternativni pravac uvoza plina i način smanjenja ovisnosti o ruskom plinu“.

“Kao takav, ključan je element i šire slike energetske diversifikacije u regiji jugoistočne Evrope. Spremni smo nastaviti aktivnosti i ulaganja na izgradnji našeg dijela plinovoda. Jasno je da se pri pronalasku odgovarajućeg rješenja moraju uzeti u obzir stajališta i interesi svih pa tako i hrvatskog naroda u BiH. To je okvir u kojem djelujemo i za koji smo uvjereni da osigurava pravično, održivo i dugoročno rješenje na korist BiH, njezine energetske diversifikacije, novih poslovnih prilika te ekonomskog razvoja”, ustvrdio je Plenković.

Kada su u pitanju predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj Plenković kaže da je pred hrvatskim državljanima u srijedu jasan izbor. Hrvatska će, kaže, ili nastaviti ići naprijed, povećavati kvalitetu života građana i jačati svoj utjecaj u Evropi i svijetu, ili slijedi povratak na staro u neizvjesnost, nestabilnost i međunarodnu izolaciju. Poručio je kako očekuje i snažnu podršku Hrvata izvan Hrvatske, a osobito Hrvata koja žive u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Najčitanije