Connect with us

Magazin

Novo istraživanje otkrilo da je 35 posto ljudi s dijagnozom raka radilo jednu stvar u prethodna tri mjeseca

Published

on

Gotovo da ne postoji način da budete spremni za dijagnozu karcinoma, ali prema timu istraživača sa sjedištem u Torontu, čini se da jedan trend naglašava moguću pojavu.

Nova studija objavljena u časopisu Canadian Medical Association Journal (CMAJ) otkrila je da može postojati zajedničko iskustvo koje dijeli više od jedne trećine pacijenata oboljelih od raka u 90 dana prije postavljanja dijagnoze. Prema studiji objavljenoj 4. novembra 2024. godine, 35 posto ljudi s novodijagnosticiranim rakom posjetilo je odjeljenje hitne pomoći u bolnici (ED) u prethodna tri mjeseca.

Istraživači su sproveli analizu odraslih pacijenata koji su dobili potvrđenu dijagnozu raka u Ontariju, Kanada između 2014. i 2021. godine. Analizirajući medicinsku dokumentaciju 651.071 pacijenata s rakom, otkrili su da je 229.683 posjetilo hitnu pomoć u roku od 90 dana prije dijagnoze. Unutar te grupe, 51 posto je primljeno u bolnicu iz odjela hitne pomoći, mnogi zbog simptoma za koje je kasnije utvrđeno da su povezani s njihovom dijagnozom raka.

Zanimljivo je da je posebno vjerovatno da će određenim vrstama raka prethoditi posjeta hitnoj.

“Primijetili smo značajne varijacije u korištenju odjela za hitne slučajeve prema tipu karcinoma, s visokim izgledima korištenja hitne pomoći među pacijentima čije zdravstvene komplikacije su bile povezane s mozgom, pankreasom, jetrom ili torakalnim karcinoma”, napisali su autori studije.

Geografski faktori su također igrali ulogu u tome da li su pacijenti posjetili hitnu službu prije postavljanja dijagnoze. Pacijenti koji su živjeli u ruralnim područjima, oni u određenim regijama Kanade i oni koji žive u najmarginalizovanijim područjima imali su veću vjerovatnoću da su posjetili hitnu od onih koji nisu. Ovo može ukazivati ​​na loš pristup među tim pacijentima drugim putevima do dijagnoze, kao što su doktori specijalisti, što je vjerovatno odgodilo njegu sve dok nije bila neophodna hitna intervencija.

Odjel za hitne slučajeve igra važnu ulogu u dijagnostici raka kod mnogih pacijenata. Nekoliko velikih studija identificiralo je nekoliko puteva do dijagnoze raka, a odjel hitne pomoći predstavlja jedan takav put. Međutim, oni dodaju da otkrivanje moguće dijagnoze raka u hitnim slučajevima može biti posebno uznemirujuće za te pojedince.

“Štaviše, hitna često nije opremljen da osigura kontinuirani kontinuitet njege, što može dovesti pacijente niz loše definisan dijagnostički put prije nego što dobije potvrđenu dijagnozu zasnovanu na tkivu i naknadnom planu liječenja”, navodi se u studiji.

Iako studija naglašava koliko je uobičajeno da se pacijenti oslanjaju na hitnu za dijagnozu, potrebno je više istraživanja kako bi se dalje identifikovalo koje populacije pacijenata najčešće koriste hitne usluge u ovim okolnostima.

Klix

Magazin

Trebaju li vozači s većim autima plaćati skuplji parking?

Published

on

By

CARDIFF je postao posljednji grad koji je razmatrao to pitanje. Kao dio javne rasprave, traže se mišljenja o tome trebaju li stanovnici s većim vozilima plaćati više za parking. “Raspravljamo po principu je li ispravno ako vozite veće vozilo ili vozilo koje više zagađuje okoliš, platiti malo više”, rekao je čelnik vijeća Huw Thomas za BBC.

“To su vozila koja zauzimaju više prostora, više oštećuju naše ceste, a ako udare pješaka, vjerojatno će uzrokovati teže ozljede”, dodao je. Druga mjesta, uključujući Bristol, Oxford i Haringey u sjevernom Londonu, također razmatraju mogućnost većeg naplaćivanja parkiranja za veća vozila.

Što kažu građani?

BBC se uputio u Haringey da vidi što o tom pitanju misle lokalni stanovnici. “Mislim da je to gomila s*anja”, kaže Nev, dodajući da je postao umoran od politike smanjenja prometa i zaštite okoliša u općini. “Već plaćamo više ako imate veliki auto. Plaćate više poreza, plaćate više za benzin da ga natočite. To je vaša stvar”, dodao je Nev.

Gary Oliva kaže: “Ako si možete priuštiti veliki automobil, onda si možete priuštiti da ga platite. Javni prijevoz u Londonu je jako, jako dobar. Ako želite stići od točke A do točke B, uđite u autobus, uđite u vlak, uđite u podzemnu.”

Međutim, Selin Akdenez, koja je samohrana majka i vozi SUV, kaže da je parkiranje u Londonu već skupo i da je mogućnost plaćanja više za parkiranje nešto što si ne bi mogla priuštiti. “Ne slažem se jer imam dijete pa moram imati veći auto. Moja majka je jako stara. Ako treba pregled kod liječnika ili zubara, moram je odvesti”, kaže ona, prenosi N1.

Prošlogodišnja anketa YouGov-a pokazala je da 39% odraslih smatra da bi naknade za parkiranje za veće i teže automobile trebale biti veće, dok 53% smatra da bi svi automobili trebali imati iste naknade za parkiranje. Podjela je bila mnogo bliža u Londonu nego u bilo kojoj drugoj regiji, gdje 45% njih misli da bi vlasnici većih automobila trebali plaćati veće naknade, a 44% misli da ne bi trebali.

Koji su to veći automobili?

U Haringeyju, gdje cijena dozvole već varira ovisno o emisiji automobila, vijeće je predložilo dodavanje 5% dodatka za vozila duljine 4-4.49 m i 10% dodatka za velika vozila duža od 4.5 m.

Da to stavimo u kontekst, Kia Picanto bi se smatrao malim automobilom, Volkswagen Golf ili BMW serije 1 srednjim, a Land Rover Discovery velikim.

U Bruxellesu postoji sustav koji se temelji na dužini vozila u određenim dijelovima grada. Boravišna dozvola košta 25 € godišnje, ali ako je vaše vozilo duže od 4.9 m, plaćate dodatnu naknadu od 120 € godišnje.

Težina automobila je i model koji se koristi u nekim francuskim gradovima. Ranije ove godine Parižani su izglasali utrostručenje cijena parkiranja za automobile težine 1.6 tona ili više na 18 eura po satu u središtu grada, iako se to ne odnosi na stanovnike.

“Ovi veći automobili ne samo da troše više goriva već zauzimaju više prostora. Čak i veliki električni automobili imaju problema jer zauzimaju više prostora i opasniji su od manjih električnih automobila. Ako imate više automobila, a automobili su i veći, kako ćete prilagoditi svoj grad klimatskim promjenama?” kaže Oliver Lord iz grupe za kampanju Clean Cities koja je radila na kampanji u Parizu.

“Nemaju samo bogataši velike automobile”

Erin Baker, urednica AutoTradera, protivi se općoj politici koja se temelji na veličini jer kaže da nije uvijek slučaj da veći automobili imaju bogatije vlasnike. “Ako pogledate radnike ili ljude koji žive izvan grada – to nisu obitelji s dva automobila, to su kućanstva s jednim automobilom jer to je ono što obiteljski budžet dopušta. Dakle, bit će velik – karavan ili SUV”, tvrdi Baker.

Sve dodatne naknade nametnute vozačima bile bi nepravedne, kaže ona. “Potrošači misle: nemojte me kažnjavati jer automobilska industrija proizvodi veće automobile”, dodaje.

Nastavi čitati

Magazin

Djevojke u Bihaću : Početak Models Campa Izbora za Fotomodela Federacije Bosne i Hercegovine 

Published

on

By

U Bihaću je 29.11.2024.godine započeo dugo očekivani Models Camp, koji okuplja mlade djevojke u okviru Izbora za Fotomodela Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj događaj, koji traje nekoliko dana, pruža učesnicama jedinstvenu priliku za usavršavanje u modelingu i dalji profesionalni razvoj. Djevojke su stigle u Bihać i odmah su započele sa serijom aktivnosti koje uključuju kako kreativne, tako i edukativne sadržaje.
Prva destinacija na njihovom putu bila je Gradonačelnička kancelarija, gdje su ih dočekali predstavnici gradske uprave. Gradonačelnik, gospodin Elvedin Sedić uputio je tople riječi dobrodošlice i naglasio značaj ulaganja u obrazovanje i profesionalni razvoj.
Nakon posjete gradskoj upravi, djevojke su nastavile s opuštenim druženjem, gdje su se upoznali i razmijenili iskustva, stvarajući prve kontakte i prijateljstva koja će ih pratiti tokom kampa.
Veče je proteklo u znaku profesionalnih fotografskih snimanja i priprema za finalni spektakl, a domaćin Models Campa, Hotel Opal exsclusive, bio je mjesto gdje se odvijao veći dio aktivnosti. Uslijedile su radionice posvećene poslovnom i karijernom napretku, na kojima su djevojke dobile savjete i smjernice od same direkcije projekta.
Djelomično na profesionalnom planu, ali i zabavi, djevojke su imale priliku da uživaju u pripremama koreografija za veliku finalnu večer koja će se održati 01. decembra 2024. godine. Kao što je poznato, finalni show ovog kampa privući će mnoge posjetioce i predstavnike modne industrije, čime će se mladim kandidatkinjama otvoriti vrata novih prilika.
Jedan od uzbudljivijih dijelova kampa bio dolazak predstavnika Nacionalnog parka Una Alena Zulića i predstavnice Turističke zajednice Dijane Pečenković. Kroz ovaj segment, učesnice su imale priliku da se upoznaju sa turističkim atrakcijama grada Bihaća i nauče više o važnosti ekologije i osvještavanju populacije o brizi za sredinu u kojoj živimo.
Naredni dani kampa donjeli su još mnogo izazova i edukacija, a djevojke su imale priliku učiti od vrhunskih stručnjaka iz različitih oblasti modelinga, mode, fitnessa, te ličnog razvoja . Dnevne aktivnosti uključuju i dodatne kreativne izazove, te stručne savjete iz oblasti imidža, fizičke pripreme i komunikacije pred kamerama. Takmičarke su imale priliku razgovarati sa Sanitom Dizdarević o tjelovježbi, nuticionizmu. Pored toga imale su jako zanimljivu radionicu sa predstavnicima Invision consaltinga.
Gošča iz Zenice Hana Fejzić održala je radionicu o njezi kože, te je djevojkama predstavila liniju prirodne kozmetike OM skincare.
Za sve ljubitelje mode i modelinga, te one koji prate izbore za fotomodele, ovaj Models Camp predstavlja pravi spektakl koji se ne smije propustiti. Ko će zasjati u finalnom showu 01. decembra i osvojiti titulu najboljeg fotomodela Federacije Bosne i Hercegovine , saznat ćemo uskoro.
Nastavi čitati

Magazin

FOTO Mirela Bećirović zablistala u haljini od 3.150 eura

Published

on

By

Mirela Bećirović, supruga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, prisustvovala je premijeri opere  “Tvrtko, kralj bosanski” u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Događaju je prisutvovao i član Predsjedništva Bećirović. Ono što je mnogima zapalo za oko, kao i mnogo puta dosad, jest odjevna kombinacija prve dame.
Mirela je za ovu priliku odjenula haljinu brenda Zimmermann iz njihove posljednje kolekcije jesen 2024.
Cijena Mireline haljine je sitnica – samo 3.150 eura, što u konvertibilnim markama iznosi nešto više od 6.100, što je približno iznos mjesečne plaće njenog supruga Denisa Bećirovića.
Mirela je, prema njenim ranijim izjavama, nezaposlena i kao domaćica je posvetila svoje vrijeme porodici.
Faktor
Nastavi čitati

Magazin

FOTO U Bihaću održan izbor za fotomodela Federacije BiH: Iman Šemić osvojila titulu najljepše

Published

on

By

U Bihaću je sinoć održan izbor za fotomodela Federacije Bosne i Hercegovine, a titulu najljepše je ponijela mlada Iman Šemić iz Sarajeva.
Kad je riječ o glasanju na društvenim mrežama, titulu fotomodela publike osvojila je Adna Mušić. Titulu “Media Face” osvojila je Aida Adžem iz Bugojna, a najbolje komercijalno lice (“lice za reklame”) je Samija Kartal.Titulu “Top Face” Federacije Bosne i Hercegovine osvojila je Antonija Grle, a najbolji model za pistu bila je Sarah Spahić.

Foto: Instagram

Ipak, titulu najljepše osvojila je mlada Iman Šemić. Iman je u junu ove godine odnijela pobjedu na Izboru za fotomodela Kantona Sarajevo. Publici i žiriju predstavilo se 14 djevojaka. U fokusu projekta bili su turizam i obrazovanje, a djevojke su svojim predstavljanjem istakle turističke potencijale svojih općina.

“Moj interes za modeling javio se još u srednjoj školi, kada sam počela razmišljati o tome kao o nečemu što bih mogla ozbiljno raditi. Smatram da bi ovo mogla postati moja profesija jer uživam u svakom aspektu modelinga”, rekla je Šemić u ranijem razgovoru za Klix.ba.

View this post on Instagram

A post shared by Iman Šemić (@iman_semic)

Ona ima još jednu strast, a to je folklor. Članica je Kulturno-umjetničkog društva Baščaršija s kojim je obišla mnoge države.

“Najdraži nastup mi je onaj na kojem smo izvodili tradicionalne plesove iz mog kraja – Sarajeva. Osjećaj kada publika osjeti povezanost s tradicijom je neopisiv”, rekla je Iman na kraju razgovora za Klix.ba.

Učesnice su na izboru predstavile svoje talente i ljepotu. Prije finalne večeri su prisustvovale models kampu u okviru kojeg je održano nekoliko radionica o javnom nastupu, razvoju karijere, zdravim životnim navikama itd.

Screenshot/YouTube

Djevojke koje su učestvovale u Izboru za fotomodela FBiH su: Ajla Krupalija, Minela Bajrić, Enida Lihovac, Adna Mušić, Ajdina Aličić, Ajla Salkanović, Aldijana Hinović, Antonija Grle, Dženeta Hodžić, Elma Mujkić, Iman Šemić, Imela Felić, Katarina Marković, Larisa Ahmetović, Maida Adžem, Melika Čaluk, Melisa Mujić, Naida Mujkić, Naida Zazan, Nejra Felić, Nejra Hinović, Renata Todorović, Ružica Mijatović, Samija Kartal, Sarah Spahić, Sejda Agović, Selma Bešić, Zerina Kaltak i Zinaida Sivić.

Nakon izbora za fotomodela FBiH slijedi izbor za fotomodela Bosne i Hercegovine koji će se održati 22. decembra u Sarajevu.

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO Doktorica otkrila šta se događa s našim organima nakon što napustimo ovaj svijet: Bolje da to nisam saznao

Published

on

By

Zamislite da ste jednom nogom već na drugoj strani, a ono što se događa s vašim tijelom nakon smrti moglo bi vas šokirati.

Iako mnogi ljudi zamišljaju da je tijelo obduirano i vraćeno u prirodni, početni oblik, stvarnost je daleko drugačija. Nedavno je tehničarka iz mrtvačnice podijelila zastrašujuće detalje o tome šta se zapravo događa s vašim organima nakon smrti, a njeno objašnjenje izazvalo je brojne reakcije i šok na internetu.

Tehničarka iz mrtvačnice, Hayleigh, koja se na društvenim mrežama pojavljuje pod imenom @themortuarytech, izazvala je pravu pomutnju svojim iskrenim objašnjenjem o postupanju s tijelima nakon smrti. U svom TikTok videu, objasnila je da ljudi često misle kako će njihovi organi biti vraćeni na svoja izvorna mjesta tokom obdukcije, no to nije slučaj.

@four.nine

“Brains in your belly” 😳 Thanks to the amazing @themortuarytech Check out the link in our bio for the full episode #mortician #death #afterlife #dead #confession #storytime #podcast

♬ original sound – fournine – fournine

Ljudi su ostali zapanjeni

Nakon smrti, svi unutrašnji organi se jednostavno stavljaju u kliničku vreću i smještaju nazad u torzo. To uključuje važno objašnjenje: vaš mozak neće biti vraćen u glavu. Umjesto toga, ostatak tijela se zatim zašije i priprema za dalje postupke, poput balzamiranja ili pokopa.

“Kada se organi izrežu, više nije moguće jednostavno vratiti ih na njihovo izvorno mjesto,” pojasnila je Hayleigh, dok su njeni gosti u podcastu bili zapanjeni. Reakcija na internetu nije izostala, a mnogi su priznali da sada žale što su čuli te detalje.

Ova saznanja dolaze u vrijeme kad su u vijestima bili izvještaji o skandalima u pogrebnim poduzećima, gdje su tijela bila nepravilno pohranjena, bez odgovarajuće obrade ili rashlađivanja. Takvi slučajevi dodatno podižu zabrinutost oko tretmana tijela nakon smrti i izazivaju javnu raspravu o etici i zakonitostima u ovoj industriji.

Nastavi čitati

Magazin

Najavljeno novo poskupljenje: Hoćete li piti kafu i kada bude 5 KM?

Published

on

By

Prema najavama domaćih proizvođača i distributera očekuje da će cijena kafe dodatno rasti, a uzrok je situacija na svjetskom tržištu sirove kafe. Na sve to, stižu nam praznici, a s njima i turisti, pa je poskupljenje, vjerovatno, neminovno

Dvije marke za kafu u Banjaluci prije samo nekoliko godina bila je previsoka cijena, dok se danas ova cifra smatra pristupačnom, jer je nezaobilazni jutarnji napitak u većini gradskih lokala i skuplji.

Čak se i na jednom od “skrivenih mjesta” u centru grada sa “smiješnom” cijenom kafe situacija promijenila, pa je više nigdje ne možete popiti za marku i dvadeset. Najniža cijena u Banjaluci je 1,90 KM, piše Bl portal.

Ipak, ako je za utjehu, Banjalučani i pored ovih poskupljenja kafu još plaćaju mnogo jeftinije od, recimo, Beograđana. Tako je u srpskoj prijestonici šoljica kafe dogurala do čak pet maraka ili oko 300 dinara.

U Beogradu još i skuplje

– Za vikend sam bio u Beogradu i za tri dana sam obišao mnogo lokala u užem i širem centru grada. Kako mi je kafa glavno piće, nisam mogao da ne primijetim da espreso skoro svugd‌je košta 300 dinara, pa i više – ispričao je Banjalučanin Bojan, koji je dodao da to, donedavno, nije bila uobičajena cijena za Beograd.

U Banjaluci smo i dalje za 2 -2,80 KM za espreso, a u nekim lokalima dodatno se naplaćuje i mlijeko. Ali ima kafića gdje se kafa naplaćuje i do tri i po marke.

Ipak, moguće je da ovaj mali cjenovni presjek uskoro neće važiti, jer se prema najavama domaćih proizvođača i distributera očekuje da će cijena kafe dodatno rasti, a uzrok je situacija na svjetskom tržištu sirove kafe. Na sve to, stižu nam praznici, a s njima i turisti, pa je poskupljenje, vjerovatno, neminovno.

Poskupljenje utiče na budžet

Da poskupljenja kafe, iako blago, ipak utiču na budžete Banjalučana ističe i sugrađanin Filip, koji radi u centru grada i na pauzi svaki dan sjedne u obližnji lokal da popije kafu.

– Svaki dan imam pauzu od oko pola sata, pa stalno pijem kafu na istom mjestu. Sjećam se kada je cijena bila marku i po, a sada je već neko vrijeme dvije marke – kaže Filip u koji uz osmijeh dodaje da ga ovo poskupljenje košta dodatnih desetak maraka mjesečno, ali se kafe, zasad, ne odriče.

Za Filipa i druge ljubitelje kafe neće biti dobrih vijesti ni u budućnosti, s obzirom na to da tržište kafe prolazi kroz jedan od najizazovnijih perioda u novijoj istoriji, što za rezultat ima rast cijena, navode proizvođači kafe.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije