Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u julu 1991.

Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine.

Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla, piše Index.hr. 

U to vrijeme se u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopće primiti Tuđmana u posjet ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Njemačka tada nije htjela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Dodatni argument za sastanak Kohla s Tuđmanom je bila i činjenica da su ga u maju 1991. primili talijanski premijer Giulio Andreotti i predsjednik Francesco Cossiga, tako da Nijemci ne bi bili oni koji su napravili presedan.

Novinar FAZ-a ističe da su Nijemci odlučili za Tuđmana pripremiti najmanji mogući protokol, koji opisuje kao “samo malo iznad nivoa uvrede”. Nije bilo crvenog tepiha, počasne garde niti hrvatskih zastava. Uobičajeno je bilo da posjetitelji spavaju u rezidenciji njemačke vlade, ali Tuđmanu to nije bilo ponuđeno, već je spavao u hotelu.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova (Auswärtiges Amt) je naglašavalo kako se ne smije nikako dozvoliti da se Tuđmanov susret s Kohlom tumači kao priznavanje nezavisnosti Hrvatske.

Njemačka ambasada u Beogradu je pripremila Tuđmanovu biografiju i psihološki portret. Iz teza za razgovor koje su pripremili Nijemci jasno je da Njemačka uopće nije bila žestoki podržavatelj ne zavisnosti Hrvatske u ljeto 1991., već je i dalje radila na očuvanju Jugoslavije, navodi Martens, pozivajući se na službene dokumente.

Genscher je pak pripremio izjavu u kojoj Tuđmanu naglašava da Njemačka nikako neće podržati podjelu BiH, s obzirom na to da su strani mediji, uključujući i FAZ, već pisali o toj Tuđmanovoj fiksaciji. Stručnjaci iz Auswärtiges Amta su Genscheru pripremili i pitanje o “fašističkoj prošlosti Hrvatske” te sugestiju da se hrvatskim Srbima treba ponuditi autonomija “kako bi se psihološki smanjilo veliko nepovjerenje” u HDZ-ovu vlast.

Prema memorandumu koji je sažeo teme razgovora između Tuđmana i Genschera, Tuđman je zagovarao podjelu BiH.

Tuđman je izjavio da su tadašnje (i današnje) “granice BiH povijesno i geopolitički apsurdne”, za što je krivio komuniste. Pozivao se na Banovinu Hrvatsku te tvrdio da se Europa treba uključiti u “rješavanje problema Bosne i Hercegovine”, i to tako da se “uzme u obzir povijesna podjela Balkana na Zapadno i Istočno Rimsko carstvo”, ali i dogovor između Staljina i Churchilla o podjeli sfera utjecaja. Tuđman je postojanje BiH smatrao “glavnim problemom” te je htio o tome pregovarati sa Srbijom pod pokroviteljstvom SAD-a i Europe.

Njemačka je upozorila Tuđmana da ne dovodi u pitanje tuđe granice
U svakom slučaju, njemački dokumenti koje je novinar Martens objavio na Twitteru samo su još jedan dokaz Tuđmanove opsesije podjelom BiH. On je o tome, uostalom, javno govorio godinama, a onda je vodio i takvu politiku.

Stoga je presmiješno danas slušati, primjerice, predsjednika RH Zorana Milanovića kako besramno falsificira Tuđmanovu politiku prema BiH, zbog koje je Hrvatska 1990-ih imala niz problema te izgubila međunarodni ugled.

U memorandumu koji su službenici njemačkog Auswärtiges Amta pripremili za Genschera se pak ističe kako je njemački stav da “svako ko propituje tuđe granice automatski propituje i svoje”. Drugim riječima, Nijemci su upozorili Tuđmana da se ne pača u podjelu BiH, jer će tako zakomplicirati položaj Hrvatske. On ih, očito, nije poslušao.

July 1991. German Chancellor Helmut Kohl and Foreign Minister Hans-Dietrich Genscher receive Croatian President Franjo Tudjman. The visit attracted a great deal of attention abroad at the time, causing irritation in some members states of the EC, particularly in Paris and London. pic.twitter.com/7lDCQbYwnO

— Michael Martens (@Andric1961) December 17, 2022