BiH
Oglasila se kćerka Nedima Klepića: “Deset godina je babo čekao, deset godina su ga provocirali”
Tokom jučerašnjeg dana u mjestu Karaula nadomak Travnika likvidiran je 36-godišnji Mirnes Zahirović.
Njemu je iz automatske puške smrtonosne povrede zadao Nedim Klepić, 49-godišnjak koji je brzom akcijom lišen slobode.
Ranije je portal Radiosarajevo.ba pisao o motivu ovog nemilog događaja. Naime, ubijeni Mirnes je prije 10 godina nožem likvidirao Ajdina Klepića ispred porodične kuće, nakon čega je sudu sve priznao.
Redakciji portala Crna-Hronika javila se Adisa, kćerka Nedima Klepića i sestra nastradalog Ajdina. Kao mala sve je gledala svojim očima, te konstantno prolazi prestrašne traume, najprije gubitak brata, a potom i nesretnog oca koji je 10 godina trpio bol u sebi. Nažalost, odlučio se na najgori mogući korak, na likvidaciju.
“Dragi novinari i svi koji će te pročitati: Ja sam kćerka Nedima Klepića sestra mog rahmetli Ajdina. Zovem se Adisa. Stvar koja se desila, desila se iz osvete. Moj otac je došao i osvetio svoje dijete nakon 10 godina. Njegovo dijete koje je imalo 20 godina kojeg su navukli da dođe ispred kuće i dočekali ga sa nožem.
Od istog tog Mirnesa je majka iznijela nož 28.07.2014 i poslije unijela krvav i oprala i stavila ispod tepiha. Oni su živjeli 10 godina u “strahu” al su se i ponosili sa svime šta su uradili. Pisali su obitelji da su ponosni i da bi sve isto opet uradili. Čovjek je čekao deset godina i u tih deset godina provocirali su ga, psovali dijete koje su ubili…
Istog tog Mirnesa nisu htjeli da maknu nego su ga doveli tu. Nisu se odselili nego su ostali i provocirali. Čekali kad će još jedna mrtva glava past. Taj isti Mirnes je pisao meni da dođem da budem hrabra sestra, da poginem il’ ubijem za brata, a ja sam to sve prepustila Allahu i rekla sam da mu je dovoljna kazna što nema mir.
Slao je broj tablica od auta, kamiona. Poslije mi je napisao da ga čudi zašto ga ja ne vrijeđam… Pisao je da će hodat i da ima pravo na to…
Imaš pravo al ne tu gdje si to napravio da stavljaš sol na ranu … Isti taj čovjek koji je ubio Mirnesa je bio izboden prije deset godina i u autu gledao svoje dijete kako podliježe od rana nanesenih nožem. Na ovome da se zaustavi. Ubijeni ima također tri sina, obje obitelji imaju djecu na kojoj sve ostaje.
Pojma nemate, nikome nije jednostavno, al Onaj gore je odredio šta će bit i kako će bit… dao Bog da se završi na ovome …
Želimo pravdu i ne želim da moj otac truhne u zatvoru. Al sudija i zakon će odlučiti šta i kako će biti. Kako je nama bilo teško, njima je sad i to njema sumnje, al jednostavno nisu razamišljali. Ubili su ga, dolazili i provocirali. Trebali su ga skloniti i možda do ovog svega ne bi došlo.
Moj babo bi sad sjedio u kući. Istina s bolom koji deceniju nosi u sebi, kao i mi, ali bi bio ovdje sa nama, a ne u zatvoru”, rekla je Adisa.
BiH
Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola
Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.
Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.
Sve manje učenika i prvačića
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.
Pad je vidljiv i u ranijim godinama:
|
Školska godina |
Učenici |
Prvačići |
|---|---|---|
|
2023/2024. |
256.343 |
27.815 |
|
2024/2025. |
251.756 |
27.506 |
|
2025/2026. |
248.585 |
26.962 |
Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.
Federacija ostala bez 47 škola
Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.
Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.
Gdje je stanje najteže?
|
Kanton |
Zatvorene škole |
|---|---|
|
Unsko-sanski |
13 |
|
Srednjobosanski |
10 |
|
Kanton 10 |
10 |
|
Posavski |
4 |
|
Zapadnohercegovački |
4 |
|
Hercegovačko-neretvanski |
2 |
|
Zeničko-dobojski |
2 |
|
Bosansko-podrinjski |
2 |
|
Tuzlanski |
1 |
Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.
Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.
Škole sa svega nekoliko učenika
Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.
Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.
Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:
-
Ravno – 16 učenika
-
Trnovo – 41 učenik
-
Bosansko Grahovo – 54 učenika
S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:
-
Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika
-
Zenica – 9.290
-
Mostar – 8.732
-
Tuzla – 8.013
Natalitet u stalnom padu
Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.
|
Godina |
Rođeni |
Umrli |
|---|---|---|
|
2023. |
24.938 |
34.434 |
|
2024. |
24.598 |
35.595 |
|
2025.* |
17.465 |
26.600 |
*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.
Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.
Upozorenje za budućnost
Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.
BiH
Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju? Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?
BiH
Nakon dugotrajne suše stiže kiša: Prve padavine očekuju se već u utorak
Nakon dugotrajnog sušnog perioda, početkom naredne sedmice u Bosni i Hercegovini očekuje se promjena vremena i prve konkretnije kišne padavine.
Prema trenutnim prognozama, prve kišne kapi u većem dijelu zemlje očekuju se u noći s ponedjeljka na utorak, 18. augusta, a tokom utorka moguće su kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom.
Do kraja ove sedmice zadržat će se uglavnom sunčano vrijeme. Nakon nešto podnošljivijih temperatura prethodnih dana, danas, 15. augusta, kao i sutra, 16. augusta, očekuje se ponovni porast temperatura, pa će biti vruće i vrlo vruće u većem dijelu zemlje.
Osvježenje početkom naredne sedmice
Početkom naredne sedmice hladna fronta donijet će promjenu vremena i osvježenje. Uz pad temperature, širom zemlje očekuju se prolazna kiša i pljuskovi s grmljavinom.
Ova promjena posebno će obradovati poljoprivrednike i sve one kojima su padavine potrebne nakon dugog perioda bez značajnije kiše.
Ipak, dolazak kiše ne znači i kraj ljeta. Prema trenutnim prognozama, do kraja augusta očekuje se još toplih i vrućih dana.
Promjena vremena početkom naredne sedmice više će predstavljati laganu tranziciju prema kasnom ljetu, kada se, uz povremene vrućine, mogu očekivati i češće kišne epizode te prolazna osvježenja.
U narednim danima bit će jasnije koliko će padavine biti obilne i koje će dijelove zemlje dobiti najviše kiše.
BiH
Naslov: Pelet u BiH doseže 760 KM: Građani već u augustu osiguravaju ogrjev za zimu
Cijene peleta sredinom augusta značajno se razlikuju u zemljama regije, ali jedno je zajedničko – potražnja je već sada velika. U Bosni i Hercegovini pojedini proizvođači zbog velikog broja narudžbi privremeno su prestali primati nove kupce.
Prema trenutno dostupnim podacima, cijena A1 peleta u BiH doseže 760 KM po toni, dok se A2 pelet prodaje za oko 714 KM, bez uračunatog prijevoza. Istovremeno, pojedini proizvođači nude palete po nešto nižim cijenama, ali i njihove zalihe brzo se popunjavaju.
U Hrvatskoj se A1 pelet trenutno može pronaći za oko 426 eura po toni, dok se u Srbiji cijene kreću i do 46.000 dinara, odnosno oko 390 eura. U Sloveniji su cijene još više, pa paleta ENplus A1 peleta od 975 kilograma kod pojedinih prodavača košta gotovo 500 eura.
Proizvođači u BiH upozoravaju na povećanu potražnju i nedostatak sirovine. Mnogi građani ove godine ogrjev nabavljaju znatno ranije nego inače, strahujući od novih poskupljenja pred početak sezone grijanja.
Sve ukazuje na to da bi cijene peleta mogle ostati visoke i u narednim mjesecima, posebno ukoliko potražnja nastavi rasti.
BiH
Stiže osvježenje: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana
Nakon perioda visokih temperatura, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje kratko osvježenje, ali se vrućine vraćaju tokom vikenda. Početak naredne sedmice mogao bi donijeti i konkretniju promjenu vremena uz kišu i lokalne pljuskove.
Usljed prodora hladnijeg zraka, koji će glavninom zahvatiti područja istočnije od Bosne i Hercegovine, pad temperature već se danas osjeti u sjevernim dijelovima zemlje. Izraženije osvježenje očekuje se u četvrtak, 13. augusta, te u petak, 14. augusta.
Dnevne temperature u četvrtak i petak kretat će se uglavnom između 26 i 31 °C, dok će na jugu zemlje biti toplije, uz temperature do 37 °C.
Sunčano i uglavnom bez padavina
Iako je danas poslijepodne moguć rijedak i kratkotrajan pljusak, u naredna dva dana ne očekuju se značajnije padavine. Preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.
Ni tokom vikenda, 15. i 16. augusta, nema naznaka za značajnije padavine. Uz pretežno sunčano vrijeme, temperatura će ponovo biti u porastu.
U nedjelju se očekuje povratak pravih ljetnih vrućina, pa će temperature širom zemlje dostizati 33 do 37 °C.
Svježija jutra
Iako će dnevne temperature ponovo rasti, jutra će biti ugodnija i većinom svježa.
Najsvježije će biti u petak i subotu ujutro, što će posebno pogodovati onima koji teško podnose visoke dnevne temperature.
Do vikenda će puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok se tokom vikenda očekuje slab vjetar promjenjivog smjera.
Početak naredne sedmice donosi promjenu vremena
Prema trenutnim prognozama, značajnija promjena vremena očekuje se početkom naredne sedmice.
U ponedjeljak, 17. augusta, i utorak, 18. augusta, izgledna je pojava kiše i lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom.
Posebno se tokom utorka padavine očekuju u većem dijelu Bosne i Hercegovine.
Ukratko, naredni dani donose kratko osvježenje, zatim povratak visokih temperatura tokom vikenda, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti dugo očekivanu kišu i osjetniji pad temperature.
BiH
Ekstremna suša prijeti novim poskupljenjima hrane: Poljoprivrednici u BiH strahuju od katastrofalnih gubitaka
Ekstremne temperature i dugotrajna suša sve ozbiljnije ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i građani kroz nova poskupljenja hrane. Dok poljoprivrednici već zbrajaju štetu na usjevima i stoci, razmjere problema tek će biti poznate u narednim mjesecima.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da je situacija izuzetno teška, posebno zbog visokih temperatura koje se očekuju i u narednim danima.
„Suša je ekstremna, temperature su ekstremne. Dosta usjeva propada – silažni kukuruz, voće, povrće, pa i stoka čak dosta strada“, upozorio je Bićo.
Poseban problem predstavljaju visoke temperature u štalama, zbog kojih životinje trpe ozbiljne temperaturne šokove. Proizvodnja mlijeka već je smanjena, a ukoliko se vremenske prilike uskoro ne promijene, poljoprivrednici strahuju od još većih gubitaka.
Gubici se mjere milionima tona
Problemi nisu ograničeni samo na Bosnu i Hercegovinu. Visoke temperature i suša pogodile su veliki dio Evrope, gdje poljoprivrednici također bilježe ogromne gubitke.
Prema dostupnim procjenama, toplotni val tokom juna 2026. godine uništio je oko devet miliona tona usjeva širom Evrope, što predstavlja jednu od najlošijih žetvi u zemljama Evropske unije i Velikoj Britaniji posljednjih godina.
Procjenjuje se da su evropski poljoprivrednici zbog toga izgubili oko dvije milijarde eura prihoda.
Među najpogođenijim zemljama je Francuska, gdje je izgubljeno oko 3,4 miliona tona kukuruza, dok se u Mađarskoj gubici procjenjuju na oko 2,4 miliona tona.
Poljoprivrednici upozoravaju da bi kod pojedinih kultura pad prinosa mogao iznositi između 50 i 70 posto.
Manjak domaće proizvodnje mogao bi dodatno povećati potrebu za uvozom, što bi se moglo odraziti i na cijene hrane na evropskom, ali i tržištu Bosne i Hercegovine.
Građane očekuju veći troškovi?
Za potrošače je najvažnije pitanje šta će se sve ovo značiti za cijene hrane.
Poljoprivrednici već imaju znatno veće troškove proizvodnje. Bićo ističe da su inputi bili skupi još tokom sjetve, dok su cijene goriva u jednom trenutku dostizale i četiri KM.
Dodatni problem predstavlja navodnjavanje. Zbog ekstremne suše pumpe moraju raditi znatno više, što povećava potrošnju goriva i električne energije.
Svi ti troškovi, upozoravaju poljoprivrednici, na kraju se moraju odraziti i na cijene proizvoda.
Ukoliko se suša nastavi, posebno bi mogli biti pogođeni voće, povrće, kukuruz i drugi poljoprivredni proizvodi, dok bi smanjena proizvodnja stočne hrane mogla dodatno povećati troškove stočarstva i proizvodnje mlijeka.

Pomoć poljoprivrednicima nije jednostavna
Dodatni problem predstavlja procedura za proglašenje elementarne nepogode i isplatu pomoći poljoprivrednicima.
Da bi se omogućilo obeštećenje zbog velikih šteta, potrebno je provesti složenu proceduru. Prvo stanje elementarne nepogode trebaju proglasiti tri općine, zatim tri kantona, nakon čega bi se procedura trebala pokrenuti i na nivou Federacije BiH.
Poljoprivrednici zbog toga upozoravaju da je pomoć neophodna što prije, jer se šteta svakim novim danom ekstremnih temperatura povećava.
Ako se vremenske prilike uskoro ne promijene, posljedice ovogodišnje suše mogle bi se osjećati mjesecima, a građani bi ih, osim kroz nestašicu pojedinih proizvoda, mogli osjetiti i kroz više cijene hrane.
