Javno preduzeće “Aerodrom Bihać” osiguralo je pet miliona maraka za nastavak eksproprijacije 260.000 kvadratnih metara privatnog zemljišta kako bi se time omogućio nastavak realizacije ovoga značajnog projekta, potvrdio je Anel Hadžić, direktor ovog preduzeća, pišu Nezavisne.
“Vlada Federacije BiH je do sada osigurala 35 miliona maraka za ovaj projekat, a utrošeno je oko 10 miliona. Za ovu budžetsku godinu na raspolaganju imamo 25 miliona maraka, a pored novca predviđenog za eksproprijaciju, ostatak će biti utrošen za nastavak izgradnje poletno-sletne staze u dužini od 1.850 metara”, kazao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, u toku je izrada master plana, koji bi trebalo da definiše sve potrebne radnje i termine za izgradnju cjelokupnog aerodromskog kompleksa.
“U ove aktivnosti će biti uključene sve nadležne institucije, kako bi se planirala pravovremena nabavka neophodne opreme. Ovom dinamikom, kako se krećemo, ukoliko ne bude nepredviđenih poteškoća, aerodrom bi mogao biti u funkciji za tri do četiri godine”, tvrdi Hadžić.
Dodaje da će, kada se obavi eksproprijacija neophodnog zemljišta, te pribave sve potrebne dozvole, za sve građevinske radove biti potrebno 16 mjeseci.
Kaže kako se intenzivno radi na izradi potrebne tehničke dokumentacije, pa je nedavno objavljena aeronautička studija koju je izradila jedna italijanska firma, kojom se omogućava nesmetan nastavak realizacije aerodromskog projekta.
Ova studija je dala odgovor na pitanja koja se tiču sigurnosti budućeg aerodroma, te pokazala kako nema prepreka da avioni bezbjedno lete iz Bihaća prema drugim aerodromima u zemlji ili inostranstvu.
“Studija je pokazala da možemo imati minimalnu dužinu poletno-sletne piste od 1.800 metara za avione sa kapacitetom do 150 mjesta. Tu je i mogućnost proširenja do 2.075 metara staze, koja bi imala mogućnost prijema aviona sa kapacitetom za 200 putnika. Dakle, imamo mogućnost razvoja u ova dva pravca. Sada smo tek u situaciji da potpuno upravljamo projektom i da imamo definisane smjernice za izradu master plana”, kazao je Hadžić.
Ranije je istaknuto kako ovaj projekat ima veliku važnost kada se radi o komunikacijskom povezivanju Unsko-sanskog kantona sa ostatkom zemlje, ali i značajan ekonomski aspekt, jer može biti motor razvoja Bihaća i cijelog kantona.
Smatra se kako će njegova realizacija doprinijeti značajnom razvoju turizma i povećati broj posjeta Nacionalnom parku “Una” , te drugim turističkim destinacijama na ovim prostorima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login