Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom tvrdnji Milorada Dodika da je hrvatski narod “kolektivno kriv zbog zločina ustaša”. “Vrlo je malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarizirali sa zločinima ustaškog režima”, kazao je jučer Dodik iz Donje Gradine, gdje je održana komemoracija za žrtve koncentracijskog logora Jasenovac.

Dodik je ponovio brojku od 700.000 ubijenih u Jasenovcu, istaknuvši da su se u Hrvatskoj “stotinu godina oštrile sjekire” da bi se od 1941. godine počelo ubijati Srbe.

Najavio je kako će u Donjoj Gradini Srbija i Republika Srpska napraviti svoj spomenik žrtvama Jasenovca kako “ne bi ograničavao” način na koji će oni to ubuduće komemorirati.

U nastavku prenosimo Milanovićev odgovor.

“Ovakve matrice samo štete interesima Hrvata i Srba”

“Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra neprihvatljivima i nadasve neistinitima tvrdnje čelnika srpskog naroda u BiH Milorada Dodika u Donjoj Gradini, na obilježavanju sjećanja na žrtve ustaškog logora Jasenovac.

Milorad Dodik je, osim ponovljene neistine o broju žrtava u Jasenovcu, rekao kako je ‘vrlo malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarizirali sa zločinima ustaškog režima’, što apsolutno ne odgovora istini i predstavlja uvredu za sve hrvatske antifašiste i hrvatski narod.

Ovakve matrice samo štete interesima Hrvata i Srba i u Hrvatskoj i u BiH. Hrvatski narod je iz Drugog svjetskog rata izašao na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani. Svako drugačije tumačenje povijesti, uključujući i spomenuto Dodikovo, predstavlja grubo krivotvorenje istine.”

“Hrvati su dali veliki doprinos antifašističkoj borbi”

“I to samo s ciljem kako bi se nekima dopao na jedan dan. Ovakve tvrdnje, osim što su potpuno neistinite, predstavljaju i nedopustivi pokušaj nametanja kolektivne krivnje hrvatskom narodu.

Kao čovjek koji se ponosio svojim antifašističkim korijenima, Milorad Dodik dobro zna da su Hrvati među prvima u Europi formirali antifašistički partizanski odred te da su se hrvatski antifašisti borili ne samo za oslobođenje od njemačke i talijanske okupacije, nego i protiv terora koji je ustaški režim provodio.

Činjenica što je prvi partizanski antifašistički odred osnovan tako brzo nakon uspostave tzv. NDH i što je najvećim dijelom sastavljen od Hrvata, jasno govori kako Hrvati nisu prihvatili ustaški režim. Tijek Drugog svjetskog rata pokazao je da su Hrvati dali veliki doprinos antifašističkoj borbi ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH.”

“O povijesti se treba polemizirati, ali s puno više razuma”

“Partizanska vojska u Hrvatskoj bila je narodna vojska u kojoj su uz Hrvate sudjelovali i Srbi i svi drugi koji su u fašizmu prepoznali zajedničkog protivnika. Ne samo da hrvatski narod u ogromnoj većini nije prihvaćao ustaški režim nego mu se, kada je to bilo najvažnije, i aktivno suprotstavio sudjelovanjem u antifašističkoj borbi za što je podnio ogromne žrtve.

O povijesti se mora govoriti argumentima, o povijesti se može i treba polemizirati, ali s puno više razuma nego što to sada čini Milorad Dodik. Hrvatska se nema čega stidjeti, upravo suprotno, ponosi se, jer je sudjelovanjem većine naroda u antifašističkoj borbi izabrala pravedan i pobjednički put.”

Index.ht

Višestruki povratnik u kriminal osuđen je na godinu dana i osam mjeseci zatvora zbog nekoliko desetina provalnih krađa u njemačkom gradu Tutlingenu.

Mediji prenose da je riječ o lopovu porijeklom iz BiH (48), koji je stari znanac njemačke policije.

Ipak, ono što je neobično u čitavoj ovoj priči jeste da je ovaj prevarant i lopov imao nevjerovatno prijateljski stav prema ljudima koje je planirao opljačkati, a mediji njegov način nazivaju “inovativnim”.

Naime, imao je običaj da nasumično pozvoni na nečija vrata i krajnje ljubazno i prijateljski objasni stanaru da je lopta njegov kćerke pala na njihov balkon ili u njihovo dvorište i ako mogu da mu je vrate.

Dok bi stanar otišao da potraži loptu, lopov bi ušao u stan, pregledao novčanik i sve što je vrijedno, a zatim se, opet ljubazno, zahvalio na trudu. Naravno, žrtve bi tek kasnije shvatile da su pokradene.

Policija Tutlingena je dugo tragala za njim, iako je već nekoliko puta bio u zatvoru. Od žrtava bi uzimao sve što nađe: od 40 pa do 1500 eura. Stvaran broj upada u stanove ne može se dokazati, ali na ovaj način je sigurno izveo više od 20 krađi.

Pored Tutlingena, on je bio aktivan i u drugim, okolnim mjestima. O tome koliko je domišljat svjedoči i to da, kada bi ga neko i prepoznao, tvrdio bi da u Tutlingenu ima dvojnika, čovjeka koji nevjerovatno liči na njega te da su ga, vjerovatno, zamijenili sa njim.

Tokom suđenja rekao da je 1993. godine iz ratne BiH došao u Njemačku, sa braćom i sestrama, njih šestoro, te da se sam morao brinuti o njima, jer su roditelji ostali u BiH.

Kako je i sam rekao, to je bilo previše za njega, pa se okrenuo drogi i alkoholu. Ubrzo nakon toga krenuo je u kriminalne vode.

Zanimljivo je da, recimo, januara, 2022. godine izašao iz zatvora, a već u feburaru je uhvaćen u novoj pljački.

Službenik koji je bio zadužen da ga prati na uslovnoj slobodi kaže da je znao otputovati i u inostranstvo da se nikome ne javi, pišu Nezavisne novine.

Ipak, sutkinja nije imala milosti prema njemu niti njegovim opravdanjima i osudila ga je na novu zatvorsku kaznu.