Connect with us

BiH

Policijsko nasilje u BiH: “Prebijen je, ali je rekao da ga je udario balvan”

Published

on

Članovi Komiteta razgovarali su sa više od 80 zatvorenika, a izvještaj o tome objavili su polovinom maja ove godine. Ukazano je na desetine slučajeva nasilja tokom privođenja ili u pritvorskim prostorijama

Prebili su ga, ali je rekao da ga je udario balvan u glavu dok je sjekao drva, opisuje sarajevski advokat Senad Kreho postupanje policije u Bosni i Hercegovini (BiH) pri hapšenju njegovog klijenta.

Ne želeći otkriti identitet, kao ni detalje o vremenu i mjestu privođenja, Kreho za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je žrtva policijskog zlostavljanja bio muškarac iz Banjaluke.

“Prebili su ga. Nudio sam se da podnesemo prijavu, ali ljudi se boje, jer im valja ‘ležati’ u pritvoru”, ističe sarajevski advokat, koji nije želio dati više detalja o slučaju, već samo da je njegov klijent u međuvremenu iz BiH deportovan u Crnu Goru gdje je osumnjičen za ubistvo.

Advertisement

Inače, Kreho je u posljednjih desetak godina zastupao oko 20 osoba koje su mu potvrdile da ih je policija pretukla tokom privođenja.

Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao utvrditi da li je Krehin klijent jedan od 30-ak osumnjičenih koji su delegaciji Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog postupanja (CPT) posvjedočili da su bili “žrtve” policijskog nasilja, tokom njihove posjete BiH u septembru 2021. godine.

Članovi Komiteta razgovarali su sa više od 80 zatvorenika, a izvještaj o tome objavili su polovinom maja ove godine. Ukazano je na desetine slučajeva nasilja tokom privođenja ili u pritvorskim prostorijama.

Spominje se, među ostalim, slučaj navodnog zlostavljanja tokom hapšenja osumnjičenog koji je trebao biti izručen Crnoj Gori.

Advertisement

Svjedočenje iz kaznenog zavoda u Sarajevu

Jedan od primjera u izvještaju odnosi se i na svjedočenje osobe pritvorene u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Sarajevo. Ona je tvrdila da je tokom privođenja krajem jula 2021. u Sarajevu “dobila više udaraca u različite dijelove tijela od dvojice policajaca”.

“Nakon premještanja u policijsku stanicu Novi Grad, tvrdi da su je ponovo udarali nogama i rukama dok je bila vezana lisicama za ogradu stepeništa”, ističe se u izvještaju.

Komitet vijeća Evrope u izvještaju navodi da su policajci, prema tvrdnjama zatvorenika, odgovorni za šamaranje, udarce nogama, pendrecima i kundacima službenog oružja. Pojedini su, također, naveli da su u pritvorskoj ćeliji noć proveli vezani lisicama za namještaj – bez hrane, vode i mogućnost korištenja toaleta.

Većina je, kako se ističe, po liječničku pomoć odlazila u pratnji policajca od kojih su dobili batine. Oni su im navodno sugerirali da ljekarima ne smiju otkriti uzrok povreda.

Advertisement

Za zlostavljanje su, prema tvrdnjama osumnjičenih, odgovorni pripadnici specijalnih interventnih jedinice ili uniformirani policajci, navodi se u izvještaju. U manjoj mjeri sudjelovali su, navodno, kriminalistički inspektori koji su navodno primoravali uhapšene da priznaju djela.

Šta kažu u policijskim agencijama?

Kada je riječ o prijavljenim slučajevima zlostavljanja, u izvještaju Komiteta Vijeća Evrope navode se policija Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i policija entiteta Republika Srpska (RS).

Iz kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova koji se spominju u izvještaju nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o tvrdnjama iz izvještaja o zlostavljanju osumnjičenih, te o tome koliko policajaca je sankcionirano.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS, pak, tvrde da su ustanovili “težu povredu dužnosti” u deset prijavljenih slučajeva, u periodu od januara 2021. do kraja aprila 2023. Nakon toga je pokrenut i proveden disciplinski postupak protiv 24 policijska službenika, tvrde za RSE iz MUP-a RS.

Advertisement

U odgovorima za RSE nije precizirano šta konkretno podrazumijeva “teža povreda dužnosti”, te kakav je ishod pokrenutih postupaka, odnosno da li je bilo izrečenih sankcija.

U MUP-u tog bh. entiteta, također, navode da su primjedbe na postupanje policajaca iz RS zasnovane samo na navodima osoba koje borave u zatvoru, “bez jasne analize i uvida u dokumentaciju postupanja policajaca”.

Situacija u zatvorima

U Izvještaju Komiteta analizirana je i situacija u zatvorima u Bihaću, Mostaru i Sarajevu, kao i u državnom zatvoru BiH. Preporuke se, uglavnom, odnose na potrebu osiguravanja boljih uvjeta za smještaj zatvorenika.

Iako u manjem broju nego tokom privođenja, ukazano je, također, na nekoliko slučajeva navodnog zlostavljanja zatvorenika.

Advertisement

Faruk Zubčević, direktor sarajevskog zatvora, kaže za RSE da Komitet, uglavnom, konstatuje dugogodišnje probleme, kao što su skučeni prostori za boravak zatvorenika, te prebukiranost zatvora. Zubčević tvrdi da u tom zatvoru nije bilo “prekomjerne upotrebe sile” nad zatvorenicima.

“Apsolutno nije bilo upotrebe sile, niti je bilo pokrenutih postupaka za to. Imali smo jedan ili dva slučaja, kada je uhapšeni napadao i onemogućavao službena lica da rade, ali nije bilo upotrebe sile koja je imala posljedicu i nije bilo razloga za pokretanje postupka”, kaže on.

Uglavnom uvjetne kazne

Krivični zakoni oba bh. entiteta predviđaju zatvorske kazne za policijsko iznuđivanje iskaza i nasilje nad osumnjičenima. Tako je u Federaciji BiH moguća kazna do pet godina zatvora, a u drugom entitetu, Republici Srpskoj, u trajanju do osam godina.

Tužilaštvima u Bosni i Hercegovini je od januara 2019. do 30. juna 2021. godine podneseno 109 kaznenih prijava, protiv 176 policajaca, pokazuju podaci Komiteta Vijeća Evrope. U 16 slučajeva podignuta je optužnica. Jedna od njih je u oktobru 2021. podignuta protiv dvojice policajaca u Mostaru, nakon čega je počelo suđenje.

Advertisement

Policajci Jusuf Penava i Armin Vrače optuženi su da su u aprilu 2021, kada je zbog pandemije korona virusa na snazi bila zabrana kretanja, fizički zlostavljali mladića na ulici, iako im on nije pružao nikakav otpor.

U optužnici se navodi da su mladića udarali, vukli za kosu, te vrijeđali i zastrašivali, nakon čega su ga priveli kako bi mu uručili prekršajni nalog zbog kršenja mjere zabrane kretanja.

Prema podacima Komisije Vijeća Evrope, u 13 slučajeva utvrđeno je da su policajci krivi, a radi se o 21 policajcu. Sve izrečene kazne su bile uvjetne, u trajanju od pet do 11 mjeseci zatvora. To znači da policajci ne moraju služiti zatvorsku kaznu, ukoliko ne počine novo kazneno djelo.

Žalbe ombudsmenima

Žalbe na postupanje policajaca moguće je podnijeti i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH. Oni su u prošloj godini primili 77 pritužbi, a uglavnom su se odnosile na ostvarivanje zdravstvene zaštite, uvjete smještaja i tretman u zatvorima.

Advertisement

Omudsmenima je, među ostalim, u prošloj godini prijavljen slučaj privođenja mladića bez identifikacije.

“Stavljanjem lisica na ruke, lišen je slobode i u prostorijama policijske stanice zadržan četiri sata. Žalbom se ukazivalo da su policajci u više navrata, povišenim tonovima, pokušali iznuditi priznanje tvrdeći da je identifikovan na snimcima u navijačkim sukobima”, saopćili su Ombudsmeni za RSE.

Oni su ustanovili da je ta žalba osnovana, pa su od nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova zatražili da uputi izvinjenje porodici i da uspostavi adekvatnu saradnju sa Ombudsmenima. Kako navode za RSE, njihova preporuka nije ispoštovana.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka 2008. godine, ali još nije uspostavila nacionalni mehanizam za prevenciju.

Advertisement

Zaustavljanje zlostavljanja zatvorenika godinama je osnovni zahtjev Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje torture, čiji članovi periodično posjećuju BiH i analiziraju uvjete u zatvorima i načine tretiranja zatvorenika.

BiH

Cvijanović o otkazivanju proslave na Ilidži: Je li ovo zahvalnost Sarajeva Srbiji?

Published

on

By

“Srbija ne može obilježiti ni dan svoje državnosti i slavne vojske koja je kroz historiju oslobađala sve narode u BiH, a ne samo Srbe”
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović komentirala je odluku o otkazivanju obilježavanja Dana državnosti i Dana Vojske Srbije koja je bila zakazana u hotelu Hills na Ilidži.
Nakon brojnih negativnih reakcija, Ambasada Srbije je jučer saopćila da se otkazuje najavljeni događaj.
– Sramno je što se zbog medijske hajke koja je proizvela sigurnosni rizik, u Sarajevu otkazuje prijem koji je Ambasada Srbije u BiH namjeravala da organizuje povodom Dana državnosti i Dana Vojske Srbije – izjavila je Cvijanović za Srnu.
Ona je upitala “da li je ovo odraz sarajevske zahvalnosti prema Srbiji i njenim zvaničnicima koji u svakoj prilici izražavaju poštovanje Dejtonskom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH?”
Cvijanović je rekla da u Sarajevu “može paradirati lažni premijer lažne države koju ni sama BiH ne priznaje, ali zato Srbija ne može obilježiti ni dan svoje državnosti i slavne vojske koja je kroz historiju oslobađala sve narode u BiH, a ne samo Srbe”.
– Mržnja koju Sarajevo uporno emituje ka Srbiji ne može, a da se ne odrazi na percepciju Republike Srpske i srpskog naroda prema BiH. Ovakve stvari ni u kom slučaju neće doprinijeti izgradnji međunacionalnog povjerenja u BiH, niti jačanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje – konstatovala je Cvijanović.
Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini obavijestila je javnost da je prijem koji je, povodom održavanja Dana državnosti Republike Srbije i Dana Vojske Srbije, trebalo da bude održan u hotelu Hills na Ilidži, 13. februara 2025. godine, otkazan.
Zbog napisa u lokalnim medijima i sigurnosnog rizika, hotel je otkazao, naveli su iz Ambasade.
Podsjećamo, na svesrpskom saboru u Beogradu koji je održan u junu prošle godine, odlučeno je da “Sretenje, 15. februar, dan državnosti Republike Srbije bude i dan državnosti bh. entiteta Republika Srpska i da taj datum treba ujedinjeno i zajednički proslavljati”, dok će RS nastaviti da obilježava 9. januar kao dan nastanka i krsnu slavu.
Nastavi čitati

BiH

Dodik najavio odustajanje od reformi: “Trumpova politika obesmislila Evropsku uniju”

Published

on

By

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ustvrdio je u četvrtak kako je “politika američkog predsjednika Donalda Trumpa obesmislila proces europskih integracija” pa je najavio kako će to imati utjecaj i na stanje u BiH jer će “Republika Srpska revidirati svoju načelnu potporu za priključenje Evropskoj uniji”.

Dodik je pred novinarima u Banjoj Luci kazao kako dosadašnji postupci predsjednika SAD-a Trumpa govore da će Evropa imati dosta problema s Amerikom pa je “glupo trčati na tu stranu” odnosno težiti ka punopravnom članstvu u EU-u što je ključni vanjskopolitički cilj za kojega se odlučila BiH kao država i oko čega je do sada postojala kakva-takva suglasnost među svim političkim strankama u toj zemlji koje su uglavnom posvađane oko svih drugih ciljeva i politika.

“Evropski put štetan za RS”

– Evropski put je štetan za RS. On joj oduzima institucionalne kapacitete i ovlasti, kazao je Dodik u četvrtak.

Nastavak i ubrzanje procesa europskih integracija bio je i temelj sporazuma o koaliranju kojega su nakon izbora 2022. godine sklopiti Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), HDZ BiH i “Trojka” koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.

Advertisement

U prvih godinu i pol mandata uspjeli su osigurati suglasnost Evropskog vijeća za otvaranje pregovora o pridruživanju no nakon marta 2024. godine kada je ta odluka donesena, u BiH je zaustavljena provedba reformi pa za sada nema niti naznaka kada bi pregovarački proces mogao početi.

Usvajanje dodatnih reformskih zakona na kojima je inzistirala EU kočio je upravo Dodikov SNSD što je “Trojku” potaknulo da u siječnju proglasi raspad vladajuće koalicije i pozove na uspostavu nove iz koje bi bio izbačen SNSD a zamijenile ga sadašnje opozicione stranke iz RS.

One su na to načelno i pristale no HDZ BiH za sada oklijeva prihvatiti tu ponudu upozoravajući kako se u takvom scenariju mogu očekivati nove blokade.

Omjer snaga u Domu naroda

Aludirali su time na činjenicu da Dodikov SNSD i dalje ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH i tako kontrolira kvorum u tom tijelu a bez njegove potvrde ne može stupiti na snagu niti jedan zakon kojega donese Zastupnički dom iako bi u njemu postojala matematička većina za novu koaliciju koju želi “Trojka” i koja je ranije uz potporu opozicije iz RS-a uspjela smijeniti SNSD-ovog Nebojšu Radmanovića iz kolegija tog doma.

Advertisement

Za Dodika Zastupnički dom parlamenta BiH sada “više nije ustavan” jer u kolegiju nema zastupnika iz reda Srba a uz to je istaknuo kako bez odluka Doma naroda ništa ne može biti riješeno, piše Fokus.

– U tome se mnogi ne snalaze, ocijenio je Dodik čija je stranka već podnijela inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića.

Smjena SNSD-ovaca

“Trojka” je gotovo istodobno pokrenula inicijativu za smjene državnih ministara financija i vanjske trgovine Srđana Amidžića i Staše Košarca koje je postavio Dodik.

O tome bi narednog tjedna trebao raspravljati Zastupnički dom a iz Stranke demokratske akcije (SDA) već su najavili kako će iz svojih razloga poduprijeti smjenu Konakovića dok će oporbeni srpski zastupnici glasati za smjene Amidžića i Košarca.

Advertisement

No konačnu odluku o eventualnim smjenama trojice ministara opet mora potvrditi Dom naroda državnog parlamenta a neizvjesno je hoće li tamo biti potrebne većine.

Nastavi čitati

BiH

Dodik o USAID-u: Oni su finansirali raspad BiH. I to su uspješno napravili, BiH nema šansu da preživi

Published

on

By

Predsjednik RS Milorad Dodik osvrnuo se danas na krizu sa USAID-om odnosno namjeru administracije Donada Trumpa da ugasi ovu organizaciju koja finansira projekte širom svijeta. Pa i u BiH.

Za Dodika je to zločinačka organizacija koja je finansirala ‘raspad BiH’.

On je danas rakao da su brojne nevladine organizacije, mediji i novinari bili finansirani sredstvima SAD putem USAID-a, te da je potrebno u RS urediti finansiranje takvih organizacija koje su u proteklom periodu u BiH dobile oko 400 miliona dolara.

Advertisement

“SAD je putem takvih ambasadora kakav je Michael Murphy finansirao raspad BiH i mislim da su to uspješno uradili. BiH nema šansu da preživi”, naveo je Dodik.

Dodik je rekao da je netransparentno i štetno trošenje sredstava američkih građana prepoznao i predsjednik Donald Trump, koji je ukinuo finansiranje nevladinih organizacija te svaku drugu finansijsku pomoć državama na svim kontinentima.

Naveo je da su i najbliži saradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao što je Elon Musk, ocijenili da je USAID ‘fašistička organizacija’ koja je davala sredstva širom svijeta.

Advertisement

“Posljednjih nekoliko godina dali su 400 miliona dolara u BiH. To su podzemne operacije i to se ne vidi. To bi se vidjelo da je toliki novac ušao u Njemačku, a ne ovdje. To je bila podrška nevladinim organizacijama, medijima i novinarima koji su se prodali”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Novi udar na džepove građana u BiH: Kruh 2,50 KM, a šoljica kafe 4,50 KM!

Published

on

By

Dok se sve glasnije bojkotira trgovine i zahtijeva snižavanje cijena, one nastavljaju rasti. U januaru je poskupjelo brašno, a mlinari ne isključuju ni nova poskupljenja. U februaru poskupljuje i kruh. Početak godine donio je veće cijene kafe u trgovinama, a cijene dižu i ugostitelji.
Dok se sve glasnije bojkotira trgovine i zahtijeva snižavanje cijena, stiže najava o novom rastu cijena u Bosni i Hercegovini – novom poskupljenju kruha. Za drugu polovinu februara poskupljenje su najavili pekari u Semberiji, gdje je kruh trenunto najjeftiniji. ovaj proizvod bi trebao poskupjeti od 10 do 15 posto, ali tačan iznos poskupljenja bit će poznat nakon 20. februara, piše Večernji list BiH.

S druge strane, u januaru je poskupjelo i brašno, a mlinari ne isključuju mogućnost da cijena nastavi rasti. Nije to jedini udarac na ionako osiromašene kućne budžete bh. građana.

Zbog rasta cijena sirove kafe na svjetskim berzama u BiH su od početka godine zabilježena nova poskupljenja omiljenog napitka među stanovnicima. Cijene su počeli podizati i u ugostiteljskim objektima, a stručnjaci upozoravaju da bi mogle i dalje rasti.

Advertisement

Najave pekara i mlinara

Građani Bijeljine još kupuju hljeb, koji je, u odnosu na Sarajevo, Banju Luku ili Tuzlu, gdje štruca ide i do 2,50 KM, jeftiniji i za 20 posto.

“Još nije poskupio, trebao je prvog februara, ali mi smo to prolongirali za 20-ak dana, moramo pokriti novonastale troškove. Ono što je najveći problem je najavljeno povećanje poreza i doprinosa te znamo da je najveće opterećenje plaće radnika u formiranju cijene pekarskih proizvoda”, kaže predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

S druge strane, mlinari su cijene brašna već korigirali početkom ove godine. I to nije kraj.

Advertisement

“Konkretno, u januaru je vreća brašna od 25 kg poskupjela s 22 KM na 22,50 KM, za pola marke. Pšenica poskupljuje, cijene rada su porasle, gorivo je poskupjelo, sve jedno za drugim poskupljuje, ali još nismo izračunali koliko to poskupljenje treba iznositi. I ako bude dolazilo do poskupljenja, dolazit će postepeno”, objašnjava predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

Za građane je i postojeća cijena kruha previsoka. Svega su se odavno odrekli, ali kruh se mora jesti, kažu.

Advertisement

“Ovo je postalo neizdrživo. Nadležni već mjesecima pričaju o nekim mjerama, o zaključavanju cijena, a osnovne namirnice iz dana u dan sve su skuplje”, stava je jedna sagovornica.

Rast cijena kafe

Momčilo Banjac, direktor pržionice kave Minea iz Bosanske Gradiške, ističe da je cijena njihove kafe od početka godine porasla za tri marke po kilogramu.

“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je 25 KM”, izjavio je Banjac za Nezavisne, naglašavajući da manji prijevoznici očekuju cijene do 25 KM po kilogramu.

Advertisement

Međutim, s obzirom na trendove na svjetskom tržištu, kafa bi mogla poskupjeti još više. Mitar Samardžija, direktor Bom impeksa, dodaje kako cijene sirove kave na berzama bilježe historijske visine te se očekuje da će u idućem razdoblju cijene rasti za oko 15%.

“Cijena naše kafe će krajem mjeseca biti veća za 15%, a najjeftinija kafa će stajati 12,50 KM za pola kilograma”, izjavio je Samardžija.

Rast cijena sirove kafe na berzama također će utjecati na ugostiteljski sektor. Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, navodi da će i ugostiteljski objekti podići cijene kafe. U nekim kafićima cijene su već podignute za od 20 do 30 feninga.

“Očekujemo cijenu od 2,30 do 4,50 KM po šoljici”, rekao je Kurtinović, dodajući da poskupljenje kafe smanjuje obim poslovanja od 30 do 40 posto na isti broj gostiju.

Advertisement

Cijene kafe u ugostiteljskim objektima počele su rasti već prošle godine i većina ugostitelja u februaru je ušla s višim cijenama ovog omiljenog napitka.

“S prijateljicama sam u subotu otišla na kafu u kafić u koji obično idemo. Naručile smo kafu, a konobar nas je odmah upozorio da je kafa od 1. februara kod njih 2,50 KM”, kazala je jedna Mostarka.

Cijena od 2,50 KM, iako kažu da je nerealno visoka, u dijelu mostarskih kafića na snazi je još od kraja prošlog ljeta. S 1. februara cijene nisu podigli samo ugostitelji. To je učinio i dio frizerskih i kozmetičkih salona u gradu na Neretvi.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Pretučen Dragan Mektić: Napadači su nosili fantomke, odmah su me počeli udarati u glavu

Published

on

By

Bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić pretučen je sinoć ispred svoje zgrade u Prnjavoru, a za Klix.ba je ispričao šta se dogodilo.

Mektić se, kaže, vraćao sa večere gdje je bio u društvu svoje porodice. Ističe da nema apsolutno nikakvih problema ni sa kim, niti je imao ikakve prijetnje.

“Primjetio sam jedno vozilo da mi se ‘zalijepilo’, a zatim prestiglo u jednoj oštroj krivini. Bilo mi je to malo čudno. Kada sam stigao pred zgradu i parkirao automobil, krenuo sam prema ulazu i tu su me dočekala dva muškarca koji su bili maskirani, nosili su fantomke”, prisjeća se Mektić.

Kaže da su ga odmah napali i počeli udarati šakama u glavu. Kada je pao na pod, nastavili su s udarcima.

“Nosio sam torbicu i pomislio sam da me žele opljačkati, no ništa nisu uzeli. Nakon napada su pobjegli”, dodao je.

Advertisement

Mektić misli da se vjerovatno nekome zamjerio u vrijeme kada je bio ministar sigurnosti i kada je otvoreno govorio i radio protiv kriminalaca i određenih političkih krugova te da je taj neko bio strpljiv i čekao da prođe određeno vrijeme pa da organizuje napad.

Policija sada izuzima snimke videonadzora sa šireg područja s ciljem identifikacije napadača.

Dežurni tužilac je napad na Mektića kvalifikovao kao krivično djelo tjelesna povreda i naložen je dalji istražni rad.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Promjene u februaru: Radnicima u FBiH uskoro na računima minimalno po 1.000 KM

Published

on

By

Ovih dana radnici u Federaciji BiH koji primaju minimalac, na račune će dobiti 1.000 KM koliko sada iznosi minimalna plata, što je rezultat odluke Federalne vlade.

Poslodavci se pripremaju, obračuni plata su u toku. Uprkos negodovanjima, premijer Federacije naglasio je da je ova odluka ne samo nužna i moralna, već i ekonomski opravdana i korisna za sve građane.

– Rezultat odluke o povećanju minimalne plate je dodatnih 468 miliona KM koja doprinose stabilnosti različitih socijalnih davanja. Svaka marka ima svoje ime i prezime – a to su penziono i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Dvije mjere podrške

Svjesni da povećanje minimalne plate znači i veće troškove za poslodavce, Nikšić ističe da je Vlada FBiH donijela i dvije konkretne mjere podrške.

Advertisement

– Jedna je bila tehnička a tiče se činjenice da uvodimo mogućnost poslodavcima koji povećavaju platu ljudima koji su u novembru imali 1.000 ili veću od hiljadu KM da dio do 450 KM neoporezivo te razgovarali o priči I onome što je ključ a to je pitanje odluke refundacije sredstava, navodi Nikšić.

Pravo na refundaciju prema Odluci, imaju poslodavci čija je dobit manja od 6.500 KM po radniku, javlja RTV Slon.

Dodatna olakšica je što će se sam proces odvijati automatski, bez ikakve papirologije. Osim toga, ovo su rješenja, kako je istaknuto na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, koja su prihvatljiva za sve.

– Izražavam zadovoljstvo činjenicom da su sve tri delegacije dale maksimalan doprinos da dođemo do zajedničkog rješenja koje je po mom mišljenju kako za poslodavce i uposlenike tako i za vladu“, kazao je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

Advertisement

Obračunavanje plata

Kada je u pitanju obračun plate, tu je jasno rečeno da se plate obračunavaju kao i do sada a da refundacija dolazi nakon isplaćivanja.

– Što se tiče refundacije pokušali smo da to objektiviziramo kriterije da tu pomoć dobiju oni kojima je to najpotrebnije, gdje su najviše ugrožena radna mjesta, mislim da smo u tome uspjeli. Sad će pokazati rezultati, smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Iako još uvijek postoje otvorena pitanja – kako će poslodavci reagovati, hoće li doći do rasta cijena proizvoda i usluga i može li tržište podnijeti povećane troškove – jedno je sigurno.

Odluka je donesena, a njena implementacija pratit će se na mjesečnom nivou kako bi se pravovremeno vršile potrebne korekcije.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije