Connect with us

USK

Potvrđena još jedna optužnica protiv “autonomaša”: Miran Koštić osumnjičen za ratni zločin

Published

on

Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Koštić Mirana (62) iz North Sampsona, Idaho (SAD), zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, saopćeno je iz Tužilaštva USK.

– Osnovano se sumnja da je optuženi Miran Koštić za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između pripadnika vojske V korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine s jedne, i vojske Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NO APZB) s druge strane, u svojstvu pripadnika NO APZB pri Odsjeku vojne bezbjednosti, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe zajedničkog člana 3. stav 1. tačka a) Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. augusta 1949. godine – navedeno je u saopćenju.

Opisano je i za šta je Koštić osumnjičen.

– Dana 18. marta 1995. godine u mjestu Podzvizd, općina Velika Kladuša, nakon što je H.E. kao pripadnik 506. brigade A RBiH zarobljen i razoružan doveden do jedne trgovine nepoznatog vlasnika u istom mjestu, gdje se već nalazio optuženi Koštić koji je vidjevši oštećenog H.E. rekao “evo Heginog ekstrema”, a zatim mu je opsovao mater, te fizički nasrnuo na njega tako što ga je najprije s obje ruke uhvatio za prsa i bacio na haubu vozila “jugo”, koji je bio parkiran na licu mjesta, nakon čega ga je počeo udarati zatvorenim šakama u predjelu lica i cijelog tijela, da bi ga zatim nastavio udarati Š.A. (preminuo), a potom ponovo optuženi Koštić u čemu su se smijenjivali, a od kojih udaraca je oštećeni izgubio svijest, nanoseći na taj način oštećenom H.E. mnogobrojne tjelesne povrede po cijelom tijelu, a uslijed čega je isti trpio velike tjelesne i duševne patnje, te povrede tjelesnog integriteta i zdravlja.

Dana 18. marta 1995. godine u popodnevnim satima, u mjestu Trnovi, općina Velika Kladuša, nakon što je Ž.F. kao pripadnik 506. brigade V Korpusa A RBiH zajedno s većim brojem svojim suboraca zarobljen u rejonu Podzvizda i razoružan doveden u Trnove na sprat kuće vlasništvo Ć.O., da bi isti zatim bio prozvan i odveden u prostoriju u prizemlju kuće gdje je ispitivan od strane NN pripadnika NO APZB, pri čemu je u prostoriju ušao osumnjičeni Koštić i obratio se navedenom NN pripadniku riječima “što daš kontrašu da sjedi”, a zatim je Ž.F. opsovao majku i rekao da klekne na koljena, nakon čega je uzeo drvenu palicu dužine oko jedan metar i sa istom oštećenog tukao po cijelom tijelu, pa kada je oštećeni od siline udaraca pao na pod, nastavio ga je udarati nogama na kojima su bile vojničke čizme, nanoseći na taj način oštećenom Ž.F. mnogobrojne tjelesne povrede po cijelom tijelu, a uslijed čega je isti trpio velike tjelesne i duševne patnje, te povrede tjelesnog integriteta i zdravlja.

 

U drugoj polovini marta 1995. godine, u mjestu Trnovi, općina Velika Kladuša, nakon što je P.M. dana 18. marta 1995.godine kao pripadnik 506. brigade V Korpusa A RBiH zajedno s većim brojem svojim suboraca zarobljen u rejonu Podzvizda i razoružan doveden u Trnove u garažu kuće neponatog vlasnika, odakle je u dva navrata sproveden na ispitivanje u drugi NN objekt u Trnovima, gdje je oba puta ispitivan od strane optuženog Koštića i Š.A. (preminuo), kojom prilikom su ga optuženi Koštić i Š.A. udarali zatvorenim šakama po cijelom tijelu, prislanjali uz zid te udarali pištoljima tetejcima po glavi, a nakon što bi oštećeni od siline udaraca pao na pod, nastavili su ga udarati nogama na kojima su imali vojničke čizme po cijelom tijelu, što je oba puta trajalo oko dva sata, nanoseći na taj način oštećenom P.M. mnogobrojne tjelesne povrede po cijelom tijelu, a uslijed čega je isti trpio velike tjelesne i duševne patnje, te povrede tjelesnog integriteta i zdravlja – navedeno je u saopćenju Tužilaštva USK.

Dodaju da osnovanost sumnje da je Koštić izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret proizilazi iz mnogobrojnih dokaza koje je Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona prikupilo tokom istrage, a naročito iz iskaza više svjedoka.

– Daljnje radnje u ovom predmetu će poduzimati Kantonalni sud u Bihaću – napomenuli su iz Tužilaštva USK.

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije