POVRŠNO gledajući, zapadnoukrajinski grad Lviv ne izgleda kao grad na rubu ratne zone. Ulice vrve ljudima. Austro-Ugarska arhitektura nedavno obojena u blijede nijanse proteže se kilometrima. Tramvaji i dalje voze na vrijeme, a većina trgovina koje su bile zatvorene nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu 24. veljače, ponovno je otvorila svoja vrata, piše CNN.

Ipak, ispod opuštene vanjštine grada krije se ključna poveznica s ratnim naporima protiv brutalnog napada Moskve na bivšu Sovjetsku Republiku. Lviv je ugostio jednu od najvećih koncentracija interno raseljenih osoba u Ukrajini. U gradu s nešto više od 700.000 ljudi ima ih najmanje 200.000. Istodobno, šira lvivska regija služi kao ključni kanal opskrbe oružjem za ukrajinsku vojsku središte otpora koji je osujetio planove Moskve za invaziju poput blitzkriega.

Na 80 kilometara od poljske granice, Lviv je također pred vratima NATO-a. Svaki napad na grad mogao bi imati međunarodne posljedice.

“Napadi u zapadnoj Ukrajini opasni su jer bi mogli utjecati na Poljsku. Ovo bi sukob moglo pretvoriti u međunarodni obračun”, rekao je povjesničar Jaroslav Hritsak.

Napetosti rastu

Napetosti rastu i ovdje, unatoč stotinama kilometara koji dijele ovu regiju od Rusije, a kulminacija je bila ruski napad na vojnu bazu u blizini poljske granice u nedjelju. Rusija kaže da za cilj ima isporuke oružja. SAD poriču da je napad poremetio prijenos oružja.
Opskrbni put preko zapadne Ukrajine postao je još važniji, jer Rusija zatvara morske prolaze i opsjeda jug zemlje. Na sjeveru je Bjelorusija, koja je ugostila ruske postrojbe i koja je bila polazište invazije. Na istoku je Rusija.

“U jednom trenutku izgledalo je da Putin neće dirati ovu regiju. Vjerovao je da je zapadni teritorij previše otrovan, previše antiruski. Želio je da ova regija ode k vragu. Sad se i to promijenilo. Sada Putin želi cijelu Ukrajinu”, dodao je Hritsak.

Kad su ruske snage bombardirale vojni kompleks u ovoj regiji, obitelji u gradu prvi su put čule grmljavinu Putinovog rata, osjetivši mali okus užasa koje su njihovi sunarodnjaci dalje na istoku proživljavali gotovo tri tjedna.

Analitičari vjeruju da je invazija na zapadnu Ukrajinu još daleko, pogotovo jer je otpor u središnjoj, južnoj i istočnoj Ukrajini zaustavio okupaciju zemlje. Ipak, čini se da je napad povećao rizik od međunarodnog obračuna. Najmanje 35 ljudi je ubijeno, a 134 ozlijeđeno u Putinovoj najzapadnijoj ukrajinskoj meti – samo 25 kilometara od Poljske, članice NATO-a.

Meta napada – Međunarodni centar za očuvanje mira i sigurnosti u Javorivu – najveće je vojno središte za obuku u zapadnoj Ukrajini. To je također bilo poprište NATO-ovih vježbi. Američki instruktori u veljači su tamo obučavali ukrajinske vojnike, ali su otišli prije početka invazije.

“Putin vjeruje da se bori protiv Amerike i NATO-a”

Rusija je tvrdila da je ubila 180 “stranih plaćenika”, ali nije pružila dokaze. Ukrajinski dužnosnici rekli su da nema izvještaja o stranim žrtvama u napadu, a NATO je zanijekao da se bilo koja njegova postrojba nalazi u Ukrajini.

Ukrajinske vlasti relativno su šturo govorile o detaljima napada, što je samo naglasilo njegov značaj. Kada je CNN-ova ekipa pokušala izvijestiti s mjesta napada, vojska je ogradila područje oko 10 kilometara od baze. Javni putevi koji vode do baze bili su blokirani. CNN-ova ekipa vidjela je nekoliko ljudi, koji su se identificirali kao strani medicinari-dobrovoljci, kako se u maskirnim uniformama iskrcavaju iz kombija u blizini vojnog kordona.

“Ključno je što Putin ne vjeruje da se bori protiv Ukrajinaca. On ne vidi Ukrajinu kao zaseban entitet ili održivu državu. On vjeruje da se bori protiv Amerike i NATO-a na ukrajinskom tlu”, rekao je Hritsak.

Index.hr