Kada su u pitanju reakcije javnosti koja, inače, nerado prati izborne aktivnosti, građanima su pozitivni oni koji znaju prihvatiti šalu, a gubitnici se uvijek ljute
Tokom predizborne političke kampanje u Unsko-sanskom kantonu krajiški kandidati, ali i birači pokazali su da imaju maštovitosti i smisla za humor, pa su se malo i zabavili “trolajući” svoje političke protivnike.
Tako je u Cazinu održan predizborni skup SDA, na kojem je gost bio Nezim Muderris Halilović, bivši šef komisije Rijaseta za hadž, koji je podijelio prisutnima kape francuzice. One su karakteristični odjevni predmet koji najčešće stariji ljudi u Krajini nose u džamijama, a Halilović ih je identifikovao sa uspomenom na prvog predsjednika BiH Aliju Izetbegovića, kojih ih je također nosio.
Sutradan je na sjednici Vlade USK-a ministar policije Nermin Kljajić (inače kandidat NES-a) na posao došao sa kapom francuzicom, što je na društvenim mrežama odmah protumačeno kao “trolanje” nedavnog događaja u režiji SDA.
Među komentarima bilo je i pozitivnih i negativnih, a ministar policije za Oslobođenje kaže da je to učinio iz dva razloga.
– Prvi, jer mi je iskreno bilo žao naših sugrađana koji su zbog pojedinih političara ispali smiješni u široj javnosti s nekvalitetnim i suvišnim kapama na političkom skupu. Drugi razlog je dobronamjerno ismijavanje jedne zaista loše ideje za koju ne znam čija je, ali taj sigurno nije prijatelj ni svojoj stranci ni svome narodu i u to su se u konačnici svi uvjerili. U 21. vijeku moramo biti pametniji, kreativniji i čuvati svoje simbole na dostojanstven način. Ovaj sistem “može bilo kako” nije odavno prihvatljiv, ističe Kljajić.
Da predizborna kampanja ne mora da bude dosadna, pored Kljajića, pokazao je i bivši premijer i bivši gradonačelnik Bihaća Hamdija Lipovača.
On je napravio najveći politički “comeback” na krajišku scenu kandidirajući se u ime Stranke za BiH. Podsjećamo, premijerski mandat završio je prije vremena i sa lisicama na rukama prilikom hapšenja zbog afere Stens. Sada se u politiku vraća spotom iz kukuruza.
– Nemoj iz kuruza, kažu mi, a ja baš hoću iz kuruza, kaže Lipovača krajiškim naglaskom, svjestan da će mnogi šereti iskoristiti njegovu poruku da zbijaju šalu.
Tako je i bilo, odmah su krenuli brojni komentari kako se seljaci žale da su im ove godine krmci mnogo pogazili kukuruze.
No, to Hamdiji Lipovači nije smetalo, sve dok ima pažnju da prenese predizbornu poruku koja se tiče povratka poljoprivredi, jačanja sela i proizvodnje hrane iz esencijalnih resursa.
Turizam možda jeste grana privrede u porastu, ali je u uslovima ekonomske krize u cijelom svijetu od presudnog značaja da se osnaži primarna grana privrede koja je tradicionalna za USK.
Drugi obično iz opanaka uskaču direktno u politiku USK-a, komentarišu građani, nezadovoljni što u svojim programima selo i poljoprivredu uporno zapostavljaju, piše Oslobodjenje.
Inače, Hamdija Lipovača je prvobitno oslobođen za slučaj Stens, ali se predmet vraća po drugi put.
– Nedavno je Vrhovni sud FBiH donio odluku i suđenje u tom predmetu će se ponoviti u Sarajevu. Mi se opet nadamo oslobađajućoj presudi, kazao nam je njegov advokat Salih Hodžić.
A pored Lipovače i Kljajića, birače u Krajini zabavljaju i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić te premijer USK-a Mustafa Ružnić indirektnim verbalnim sukobima oko toga ko će biti idući premijer Unsko-sanskog kantona. Fazlić kao nosilac kantonalne liste Pomaka i Ružnić kao nosilac liste NES-a imaju dobre šanse da na ovim izborima sakupe najveći broj glasova.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
You must be logged in to post a comment Login