Connect with us

BiH

Profesor Alić objašnjava kako uštedjeti na računima za struju: ‘Ako se ne grijete, samo se patite. Ovo je mnogo bitnije’

Published

on

Posljednih nekoliko mjeseci građani naše zemlje se suočavaju sa vrtoglavim rastom cijena osnovnih životnih namirnica, ali i energenata. Cijene električne energije su značajno porasle i, prema svemu sudeći, u narednom periodu neće stati.

Značajni savjeti za građane

S druge strane, dok imamo dramatičan skok cijena električne energije i dok se građani svakog mjeseca bore kako da prežive, vlast u našoj zemlji nema adekvatnog plana i programa održivog razvoja, ali i ni strategije razvoja energetike.

Plaće građanima ostaju iste, a dolaskom zimskih mjeseci troškovi će značajno porasti. U razgovoru za Raport Fikret Alić, profesor na Mašinskom fakultetu u Tuzli otkriva značajne savjete za građane kako u narednih nekoliko mjeseci mogu uštedjeti na računima za struju.

Svjetski stručnjaci navode kako građani ne mogu utjecati na dio koji se odnosi na obračunsku snagu i trošak garantovanog snadbjevača, ali da možemo da utječemo na električnu energiju koju smo potrošli. Pitali smo profesora da li je ovo tačno te kako građani uopće mogu utjecati na električnu energiju koju potroši.

Advertisement

“Imamo s jedne strane proizvodnju električne energije na različite načine i u različitim postrojenjima. Kolika će biti izlazna cijena odgovarajućeg snabdjevača, zavisi od zbira svih ulaganja u proizvodnju električne energije. Dakle, ako je cjelokupni proizvodni proces zastario, nije održavan, loše procesno vođen ili pak postoje nekontrolirano visoki nabavni troškovi, onda imate visoku izlaznu cijenu jer snabdjevač mora imati zaradu od prodane energije. Modernizacija navedenih energetskih postrojenja je dug i nužan proces, tako da to zavisi od same države, odnosno garantovanog snabdjevača. Na povrat uloženih sredstva od sprovedenih modernizacije prođu i desetine godina. S druge strane, dostavljenu energiju građani koriste shodno uređajima koji ostvaruju njihove različite potrebe”, kazao je Alić.

Dodaje kako su upravo ti uređaji uglavnom niske efikasnosti te se relativno pogrešno koriste.

“Sve to izaziva slučaj da su građani utrošili električnu energiju, a djelimično su ostvarili svoje potrebe. U tom smislu, naknadno se stvaraju troškovi. Modernizacija uređaja u domaćinstvu visokog energijskog razreda i njihovo optimalno korištenje jedna je od mogućnosti, kako građani mogu kontrolirati dostavljenu električnu energiju. Jasno je da se cjelokupni učinak ostvaruje sinergijski, uz npr. minimaliziranje različitih toplinskih i masenih gubitaka… Također, treba biti svjestan da će proći izvjesno vrijeme kada energijski efikasan uređaj počinje donositi profit, u vidu uštede”, pojašnjava Alić.

Alić: Treba napraviti jasnu distinkciju između potrebe i troška kao nepotrebnog gubljenja finansija

Između ostalog, profesor Alić je čitatelje našeg portala kazao krucijalne savjete i preporuke koje mogu pomoći građanima da uštede električnu energiju.

 

Advertisement

 

“Prvo upotrebu električne energije podijelite na potrebu i dodatni komoditet. Kada je upitanju štednja, onda se morate odreći, djelimično ili potpuno, komoditeta i svesti upotrebu električne energije samo na obavljanje različitih potreba. Ne postoji jedinstvena jednačina niti savjet, koji obuhvata cjelokupnu uštedu već podrazumijeva sistematičnu i odgovornu upotrebu električnih aparata uređaja svih članova nekog domaćinstva. Budući da većina posjeduje niskoefikasne aparate i uređaje, te nema mogućnost njihove zamjene, onda štednju možete ostvariti smanjivanjem vremena njihovog korištenja.

Stoga, bilo bi od koristi instalirati određeni broj vremenskih utičnica na svim potrošačima kako bi svi članovi porodice bili samoodgovorni, brzo i efikasno koristili električnu energiju za različite aplikacije”, dodao je.

Za one koji se odluče poslušati savjete stručnjaka i ostvare rezultate na računima za struju, ne bi više trebali imati traumatski doživljaj nego izvor zadovoljstva zbog ostvarenog uspjeha u štednji. Također, Alić dodaje da najviše električnu energiju troše uređaji koji imaju nisku efikasnost.

Advertisement

 

 

Trebaju li nam energetske reforme?

“Na pitanje koji aparati najviše troše, većina ljudi bi odgovorila nabrajajući uređaje koji zahtijevaju veću ulaznu snagu, pa bi se tu spominjali različite grijalice, bojleri, pegle, različite peći itd. Sve je to u stvari netačno. Ovdje treba napraviti jasnu distinkciju između potrebe i troška kao nepotrebnog gubljenja finansija.

Najviše troše električnu energiju uređaji koji imaju nisku efikasnost i koji se pogrešno koriste od strane korisnika. Evo, jedan jednostavan primjer: Kada koristite grijalicu koja zahtjeva relativno visoku ulaznu snagu, to je potreba i da je ne koristite u toku ljeta. Jasno je da pod pojmom potreba podrazumijevamo logičnu i odgovornu odluku donosioca. Izostankom grijanja, vi se patite i ne štedite. Mnogo je važnije pitanje kako koristite tu grijalicu i da li je ona adekvatna za zagrijavanje tog vašeg prostora. Također, kako ste znali prilikom kupovine tog uređaja da ona može zadovoljiti vaše zahtjeve?

Advertisement

Trošak se javlja upravo onog trenutka kada vaš uređaj ne zadovoljava funkciju cilja. Održavanje kupljenih električnih uređaja od strane korisnika je zanemarljivo i to također kroz vrijeme upotrebe uređaja povećava vaš trošak. Primjer, električni grijač u bojleru, nevjerovatni su podaci da ga građani ne čiste od kamenca desetak i više godina”, kazao je za Raport Alić.

Osvrnuo se i na energetske reforme u našoj zemlji te kazao da to treba biti kontinuiran proces te da je sve to trebalo biti započeto prije 20 godina.

“Kao i mnoge druge reforme u BiH, pa tako i energetske, rađene su površno od strane nedovoljno referentnih stručnjaka iz ove oblasti. Nažalost, u BiH se djeluje kada se pojave neočekivani problemi i onda se godinama, pa i decenijama, saniraju posljedice i taj običaj će dugo trajati”, zaključio je Fikret Alić za Raport.

Advertisement

BiH

Amir Gross Kabiri: “Izrael će pobijediti, svijet svjedoči našoj moći”

Published

on

By

Amir Gross Kabiri, izvršni direktor mostarskog Aluminija i potpredsjednik Zrinjskog, aktivan je na društvenoj mreži X od početka sukoba Izraela i Irana.

– Izrael će pobijediti u ovom ratu. Svijet svjedoči našoj moći i snazi. Ishod naše odlučne akcije štitit će slobodni svijet u desetljećima koja dolaze. Am Israel Chai!, napisao je Kabiri.

U drugom oglašavanju napisao je da se “iranski teroristički režim treba predati” kako bi narod Irana živio u miru, a ne pod diktaturom.

Podsjećamo, Kabiri je dobro poznat domaćoj javnosti, i to po ne baš lijepim stvarima. Protiv njega je ranije krivičnu prijaviu podnijela aktuelna načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karića.

Advertisement

Zbog Kabirijevih prijetnji, krivičnu prijavu FUP-u je prošle godine uputio i predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija Vladimir Andrle.

Nastavi čitati

BiH

Bjegunac Zoran Galić predao zahtjev: Krije se i živi u Makarskoj, a traži da mu BiH isplaćuje penziju!?

Published

on

By

Bjegunac od bh. pravosuđa Zoran Galić, bivši direktor Granične policije i zamjenik direktora SIPA-e, koji se nalazi u Hrvatskoj i za njim je raspisana crvena interpolova potjernica, predao je putem advokata zahtjev Zavodu PIO/MIO u kojem traži pravo na penziju, saznaje Raport.

Dobio rješenje MUP ZHK

Saznajemo da Zavod PIO/MIO još uvijek nije postupio po zahtjevu i da će odluka biti donesena u zakonskom roku.

Galić se, podsjetimo, već drugu godinu nalazi u Hrvatskoj. On se krije i živi u Makarskoj. Tačnije živi na relaciji Tučepi Makarska gdje njegov brat ima brojne apartmane. Raport je nedavno objavio i Galićevu fotografiju iz jednog tržnog centra u Makarskoj gdje kupuje voće.

Ovaj bivši policijski dužnosnik pobjegao je iz države dan pred hapšenje, to jeste 8.jula prošle godine.

Advertisement

Iz državnog tužilaštva navode da je Galić 8. jula popodne, nakon što je saznao da će biti uhapšen, “ilegalno prešao granicu BiH, te pobjegao u Hrvatsku gdje se i sada nalazi”.

Galić u Makarskoj (Foto: Raport)

Osumnjičen je za zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i primanje dara u vrijeme dok je bio direktor Granične policije BiH. Za Galićem je raspisana i interpolova potjernica, ali je Sud u Splitu odbio da ga izruči BiH.

Njega je s pozicije zamjenika SIPA-e razrješilo Vijeće ministara BiH nakon višemjesečne trakavice. Prethodno je Galić putem advokata podnio zahtjev s razješenjem s dužnosti zbog toga što je ostvario pravo na penziju.

Advertisement

Zahtjev za razrješenjem dužnosti prije isteka mandata, Galić je lani poslao putem svoje pravne zastupnice Ivane Grizelj Ćorluka, a u zahtjevu se navodi da je ispunio uslove za penzionisanje.

Ispunio sve uslove

“Dostavljamo vam zahtjev na njegov (op.a. Zoran Galić) lični zahtjev, odnosno sporazumni prestanak radnog odnosa imenovanog s radnog mjesta zamjenik direktora SIPA-e iz razloga što je ispunio uslove za penziju i isti namjerava podnijeti zahtjev za priznavanjem prava na penziju, nakon donošenja odluke po predmetnom zahtjevu” stajalo je u dopisu.

S obzirom da je Galić u policijskim strukturama skoro 30 godina, a u činu glavnog inspektora preko 15 godina njemu će penzija biti veća od 2.000 maraka. Istina, Galić ima pravo po zakonu, kao i svi građani ove zemlje na penziju, ali je moralno upitno da je prima dok se krije od bh.pravosuđa.

Advertisement

Mjesecima prije razrješenje tvrdio je da u Hrvatskoj na liječenju i da se nalazi na bolovanju. No SIPA čiji je bio rukovodilac nikada nije dostavio doznake.

Nastavi čitati

BiH

Isplivao tajni razgovor Karadžića i Miloševića prije početka agresije: “Srbi se mogu samo smijati na Izetbegovićevu nezavisnost”

Published

on

By

Kada je 1992. godine počeo rat u Bosni i Hercegovini, malo ko je znao koliko su pripreme za taj krvavi sukob bile pažljivo vođene iza zatvorenih vrata.
Iza retorike „zaštite srpskog naroda“ krili su se planovi teritorijalne podjele, etničkog čišćenja i stvaranja „velike Srbije“.

U samom središtu tih događaja stajala su dvojica ljudi: Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac i tadašnji predsjednik Republike Srpske, te Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije i ključni politički igrač u bivšoj Jugoslaviji.

Ono što je uslijedilo bio je rat koji je iza sebe ostavio više od 100.000 mrtvih, stotine silovanih žena, logore, masovna protjerivanja i genocid u Srebrenici.

Tajni razgovor iz januara 1992.

Advertisement

Dana 5. januara 1992. godine, svega nekoliko mjeseci prije formalnog izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, Milošević i Karadžić vodili su tajni telefonski razgovor, koji je godinama kasnije procurio u javnost.

Od samog početka razgovora, Milošević postavlja politički okvir u kojem odbacuje ideju o priznavanju Bosne i Hercegovine kao nezavisne države:

„Nećemo mi tražiti to priznanje. Da priznamo nikoga, jer nismo ni mi suvereni.“

Ova izjava zapravo služi da opravda paralelne političke poteze bosanskih Srba. Jer ako ni Srbija „nije suverena“, onda ni BiH, prema toj logici, ne može postojati kao nezavisna. To je bio pravni manevar, pokušaj da se ospori međunarodno priznanje BiH i pripremi teren za stvaranje zasebne srpske strukture.

Jedan od najotvorenijih trenutaka razgovora dolazi kada Milošević komentariše tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH, Aliju Izetbegovića, i ideju nezavisnosti BiH:

Advertisement

„Srbi mogu samo da se smeju na Izetbegovićevu nezavisnost. Kakva je to država koju je važnije da priznaju spoljne zemlje nego sopstveni građani?“

U ovoj rečenici sadržan je čitav pristup koji su bosanski Srbi pod vodstvom Karadžića primijenili u narednim mjesecima. Potpuna negacija državnog suvereniteta BiH, delegitimizacija vlasti u Sarajevu i političku priprema za podjelu zemlje.

U jednom trenutku, Milošević Karadžiću prenosi ton razgovora s američkim ambasadorom Warrenom Zimmermanom, koji je u to vrijeme imao aktivnu ulogu u mirovnim inicijativama u Jugoslaviji:

„O tebi je govorio jako dobro. Sa vrlo ovako laskavim ocenama.“

Advertisement

„Kaže: vrlo mudar političar. Mi ga kao takvog cenimo.“

Milošević jasno koristi ovu „američku pohvalu“ kako bi dodatno učvrstio političku sigurnost Karadžića i motivisao ga da nastavi s istom linijom djelovanja.

Pred kraj razgovora, Karadžić pokušava opravdati političke i vojne poteze koje poduzima njegova stranka, navodeći da se Bošnjaci „ilegalno naoružavaju“:

„Njihovi neki ljudi rade vrlo nelegalne stvari. Dijele oružje… Prave vojsku, bosansku.“

Advertisement

Ove izjave, bez konkretnih dokaza, korištene su u javnom prostoru kao opravdanje za formiranje tzv. Vojske RS-a i kasnije vojne operacije koje će rezultirati mnogim zločinima protiv čovječnosti.

Slobodan Milošević je uhapšen 2001. godine i izručen Haškom tribunalu (ICTY), gdje mu je suđeno za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Umro je 2006. godine u pritvoru, prije izricanja presude.

Radovan Karadžić je godinama izbjegavao pravdu skrivajući se pod lažnim identitetom. Uhapšen je 2008. u Beogradu, a Haški tribunal ga je 2016. godine pravosnažno osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

U nastavku poslušajte cijeli razgovor.

Advertisement

Nastavi čitati

BiH

Krišto: “Svi oni koji pričaju o europskom putu to moraju i praktično pokazati”

Published

on

By

Aktualna politička situacija na razini Bosne i Hercegovine u ovom trenutku je složena i nadam se će u narednom periodu postojati više političke odgovornosti da se gleda na budućnost BiH kako bismo prevladali ovu krizu, kazala je u subotu u Mostaru predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Jako puno toga je kazano u medijima, možda čak i previše, a ja kao osoba na odgovornim dužnostima pokušavam na drugi način gledati na sve ovo i raditi, stoga želim reći da institucije Vijeća ministara rade, redovito imamo svoje sjednice, ali imamo naravno i probleme kroz donošenje odluka, što smo nekako uvijek i imali jer institucije Vijeća ministara rade temeljem konsenzusa, kojim moramo usuglasiti dnevni red, ali i donositi odluke. Nadam se da će u narednom periodu postojati više političke odgovornosti da se gleda na budućnost BiH u kontekstu odgovornosti koje imamo kao politički predstavnici prema svakom od konstitutivnih naroda i prema svakom građaninu ove države, te da ćemo prevladati ovu krizu”, kazala je Krišto.

Istaknula je kako se političke tenzije stvaraju u medijima, te da se onda prenose i reflektiraju na rad Parlamentarne skupštine, ali i da se trudi da ta kriza ne preseli u institucije izvršne vlasti koja mora raditi i donositi odluke u okvirima Ustava i zakona.

“To nam je svima jasno i ne bih se reflektirala na neke odluke i poteze koji se donose unutar Parlamentarne skupštine zbog nekih pojedinačnih stvari. Mislim da to nije izgradnja sustava i nije nešto što Bosni i Hercegovini treba. Ja sam bila i ostat ću netko tko kao odgovorna politička osoba čini sve da svoje odluke temelji na Ustavu, zakonima i procedurama koje nas sve obvezuju. To je put za stabilnost, sigurnost i europsku budućnost BiH “, kazala je Krišto.

Advertisement

Što se tiče europskih zakona, naglasila je kako su oni pali upravo “zahvaljujući onima koji pozivaju na nekakav europski put i zahvaljujući nedostatku njihove ruke”.

“Prije nekoliko dana potpisali smo važan sporazum s Frontexom i to je jedna od obaveza, a i nešto što je potrebno Bosni i Hercegovini i Europskoj uniji u kontekstu zaštite i upravljanja granicom. Svi oni koji pričaju o europskom putu to moraju i praktično pokazati kroz donošenje odluka i kroz institucije i tijela vlasti. Nitko nema pravo uime nas odlučivati i donositi odluke, to nije dobro za BiH. Institucije i tijela izvršne i zakonodavne vlasti su te koje će pokazati što konkretno žele i na koji način će se odnositi”,” kazala je Krišto.

Dodala je kako će institucije Vijeća ministara i dalje raditi na ispunjavanju navedenih uvjeta, misleći konkretno i na dva zakona koja će biti u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Ministar pravde BiH Davor Bunoza nastavio je raditi na tom zakonu uz konzultacije sa svim ljudima iz radne grupe. Žao mi je što se to dogodilo bez ikakvog obrazloženja, uloženo je jako puno truda i bez obzira na neke komentare koji su se čuli u javnosti oni nisu zapravo imali pravno i stručno utemeljenje kad je u pitanju obaranje Zakona o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Nastavljamo i dalje raditi, to je put kojim mi idemo i tako ćemo, nadam se, doći do cilja jer svaki rad daje rezultate”, kazala je Krišto, prenosi Fena.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Krvava svadba u BiH: Brat tokom slavlja ranio sestru, metak prošao tik uz srce

Published

on

By

U selu Malo Blaško kod Laktaša veselje se u trenutku pretvorilo u dramu. Tokom svadbenog slavlja, došlo je do nesreće u kojoj je brat slučajno ranio svoju sestru vatrenim oružjem. Prema informacijama iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), metak je pogodio svega jedan centimetar od njenog srca.

Zahvaljujući brzoj i preciznoj reakciji ljekara Urgentnog centra i Klinike za torakalnu hirurgiju, djevojci je spašen život.

– Ponosan sam na svoje kolege koji su još jednom pokazali da svojim znanjem, trudom i savremenom opremom možemo parirati najboljim medicinskim ustanovama u Evropi i svijetu – izjavio je direktor UKC RS, Vlado Đajić.

Posebno je naglasio važnost odgovornosti tokom proslava:

Advertisement

– Neka se ovakve nesreće nikada ne ponove. Slavlja ne smiju biti razlog za tragediju. Budimo pažljiviji – poručio je Đajić.

Nastavi čitati

BiH

Osuđeni ratni zločinac u Prijedoru postavio štand i prikuplja potpise za zabranu Dana bijelih traka

Published

on

By

Aleksandar Knjeginjić, pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Prijedoru, pokrenuo je prema objavama aktivista u ovom gradu peticiju za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka, što uznemirava žrtve, dok pravnici smatraju da se radi o govoru mržnje koji treba biti kažnjen.
Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru je početkom juna na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka'”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.”Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije ‘Dani bijelih traka’ sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme ‘šenlučenja’ po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava”, stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.

Na ovoj online platformi peticiju je do subote prijepodne potpisalo 16 osoba.

On je sredinom juna, kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama”.

“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.

Advertisement

Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u sticanju američkog državljanstva. U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zat

Edin Ramulić iz Udruženja “Jer nas se tiče” koje organizira Dan bijelih traka, koji je i sam bio zatočen u prijedorskom logoru “Trnopolje” , za Detektor kaže da ga je ova peticija duboko uznemirila.

“To može samo u BiH, da presuđeni ratni zločinac postavi štand na glavnom trgu i skuplja potpise protiv sudski utvrđenih činjenica o prijedorskim bijelim trakama”, dodao je Ramulić.

Govoreći o pozivu na potpisivanje peticije, Ramulić kaže da su za Knjeginjića u ovom slučaju “kancerogeno tkivo” Bošnjaci, Hrvati i ostali koji su se nakon progonstva vratili u Prijedor. Pozvao je građane da ne potpisuju peticiju, ali i sve političare koji mogu uticati da poduzmu nešto kako bi se spriječilo prikupljanje potpisa.

Advertisement

“Ova peticija ne može nauditi obilježavanju Dana bijelih traka, ona zapravo pokazuje kakvi ljudi negiraju bijele trake. Ali ovaj govor mržnje se mora suzbiti, jer se u Prijedoru ovako nije govorilo još od rata i ratnih zločina”, pojasnio je Ramulić.

Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Advertisement

Nakon ove zabrane, Detektor je u svom istraživanju otkrio povezanost ove dvije organizacije sa gradskim vlastima, političkom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veličali ratne zločince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije