Iako se naša zemlja riješila problema sa migrantima, odluka Hrvatske da zatvori prelaz Hadžin Potok izazvala je glavobolju kod velikog broja Krajišnika
Danas će se nastaviti međudržavni pregovori Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, gdje našu zemlju zastupa Zlatko Vranješ iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dok Hrvatsku zastupa načelnik Uprave za granicu u hrvatskom MUP-u Zoran Ničeno.
Gotovo svake godine dolazi do promjena u međudržavnom prometu, neki prelazi se privremeno preinačuju u prelaze za promet putnika tokom ljetne sezone, drugima se iz istih razloga produžuje radno vrijeme.
Međutim, ogromne reakcije u USK-u izazvala je posljednja odluka kojom je prekategorisan prelaz Hadžin Potok – Bogovija za isključivo pogranični saobraćaj, što znači da samo lokalni stanovnici mogu sa odobrenjima obavljati svakodnevne poslove s druge strane granice.
Treba imati u vidu da je cazinsko područje najmnogoljudnije u Krajini i da njemu gravitira najveća dijaspora iz cijele BiH.
Kako je Božidar Živko, ministar policije USK-a, kazao za Kantonalnu televiziju, prošle godine je oko 222.000 prelaza zabilježeno na Hadžinom Potoku, dok je ta brojka na graničkom prelazu Maljevac kod Velike Kladuše bila 1,2 miliona. Nedavno je, dakle, došlo do toga da se prelazi ostvareni na Hadžinom Potoku, koji su inače vikend-opterećenja, prebacuju na Maljevac ili Izačić, gdje dolazi do povećanih gužvi u putničkom saobraćaju.
Naši ljudi iz dijaspore dolaze u situaciju da pred domovinom više sati čekaju na ulaz, nego što provedu ukupno na putu iz Evrope, a što je za vlast u Unsko-sanskom kantonu nedopustivo.
Ipak, prihvatajući činjenicu da se oni za to ništa ne pitaju, Vlada premijera Mustafe Ružnića učiniće sve što je potrebno da pripreme argumente Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima.
Naš predstavnik Zlatko Vranješ sve to prihvata, no načelnika Zorana Ničena trebaće ubjeđivati.
Naime, konačno se ustanovilo da je hrvatska strana ovaj prelaz zatvorila zbog problema sa ilegalnim prilivom migranata. Otkako su ušli u Schengen zonu, promijenila se politika izdavanja azila, a i međunarodne presude po nekoliko predmeta za push-backove opteretile su budžete susjedima.
Odmah na početku desetine hiljada vozila su provjerene po dubini Hrvatske, prvog mjeseca su otkrivena 34 krijumčara, a kako je naveo načelnik Ničeno, zahtjevi za azil porasli su za 600 posto.
Iako imaju veću ribu da sprže, hrvatski zvaničnici bivaju zasipani zahtjevima da prelaz Hadžin Potok vrate u normalnu namjenu, najčešće političara iz USK-a, koji su se dobrano riješili migrantske krize koja ih je gušila pet godina. S tim u vezi, spremni su i pomoći susjedima, piše Oslobodjenje.
– Spremni smo sve da učinimo, potpisaćemo sporazume da njima pomognemo i budemo ispomoć, da imamo mješovite patrole graničara i pripadnika MUP-a u tom području, da otklonimo sve moguće sumnje u našu stranu, da nam se nema šta prigovoriti. Naše jedinice su na terenu, mješovite patrole su značajan broj migranata sa tog terena prebacile u kamp Lipa, sa svoje strane sve smo dali, kazao je ministar Živko.
Ukoliko hrvatska strana prihvati ovu pruženu ruku pomoći i suradnje, granični prelaz Hadžin Potok – Bogovija ubrzo bi mogao biti vraćen u dosadašnju namjenu. Međutim, kada su u pitanju poslovi i obaveze koje sada hrvatska policija i graničari imaju sa migrantima, nikada se ne zna.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Trump najavio potpisivanje nove velike odluke: “To će biti poruka svijetu da se Amerika vratila”
