Danas će se nastaviti međudržavni pregovori Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, gdje našu zemlju zastupa Zlatko Vranješ iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dok Hrvatsku zastupa načelnik Uprave za granicu u hrvatskom MUP-u Zoran Ničeno.

PRIPREME ZA PREGOVORE

Gotovo svake godine dolazi do promjena u međudržavnom prometu, neki prelazi se privremeno preinačuju u prelaze za promet putnika tokom ljetne sezone, drugima se iz istih razloga produžuje radno vrijeme.

Međutim, ogromne reakcije u USK-u izazvala je posljednja odluka kojom je prekategorisan prelaz Hadžin Potok – Bogovija za isključivo pogranični saobraćaj, što znači da samo lokalni stanovnici mogu sa odobrenjima obavljati svakodnevne poslove s druge strane granice.

Treba imati u vidu da je cazinsko područje najmnogoljudnije u Krajini i da njemu gravitira najveća dijaspora iz cijele BiH.

Kako je Božidar Živko, ministar policije USK-a, kazao za Kantonalnu televiziju, prošle godine je oko 222.000 prelaza zabilježeno na Hadžinom Potoku, dok je ta brojka na graničkom prelazu Maljevac kod Velike Kladuše bila 1,2 miliona. Nedavno je, dakle, došlo do toga da se prelazi ostvareni na Hadžinom Potoku, koji su inače vikend-opterećenja, prebacuju na Maljevac ili Izačić, gdje dolazi do povećanih gužvi u putničkom saobraćaju.

Naši ljudi iz dijaspore dolaze u situaciju da pred domovinom više sati čekaju na ulaz, nego što provedu ukupno na putu iz Evrope, a što je za vlast u Unsko-sanskom kantonu nedopustivo.

Ipak, prihvatajući činjenicu da se oni za to ništa ne pitaju, Vlada premijera Mustafe Ružnića učiniće sve što je potrebno da pripreme argumente Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima.

Naš predstavnik Zlatko Vranješ sve to prihvata, no načelnika Zorana Ničena trebaće ubjeđivati.

Naime, konačno se ustanovilo da je hrvatska strana ovaj prelaz zatvorila zbog problema sa ilegalnim prilivom migranata. Otkako su ušli u Schengen zonu, promijenila se politika izdavanja azila, a i međunarodne presude po nekoliko predmeta za push-backove opteretile su budžete susjedima.

Odmah na početku desetine hiljada vozila su provjerene po dubini Hrvatske, prvog mjeseca su otkrivena 34 krijumčara, a kako je naveo načelnik Ničeno, zahtjevi za azil porasli su za 600 posto.

Iako imaju veću ribu da sprže, hrvatski zvaničnici bivaju zasipani zahtjevima da prelaz Hadžin Potok vrate u normalnu namjenu, najčešće političara iz USK-a, koji su se dobrano riješili migrantske krize koja ih je gušila pet godina. S tim u vezi, spremni su i pomoći susjedima, piše Oslobodjenje.

SMJEŠTAJ U LIPI

– Spremni smo sve da učinimo, potpisaćemo sporazume da njima pomognemo i budemo ispomoć, da imamo mješovite patrole graničara i pripadnika MUP-a u tom području, da otklonimo sve moguće sumnje u našu stranu, da nam se nema šta prigovoriti. Naše jedinice su na terenu, mješovite patrole su značajan broj migranata sa tog terena prebacile u kamp Lipa, sa svoje strane sve smo dali, kazao je ministar Živko.

Ukoliko hrvatska strana prihvati ovu pruženu ruku pomoći i suradnje, granični prelaz Hadžin Potok – Bogovija ubrzo bi mogao biti vraćen u dosadašnju namjenu. Međutim, kada su u pitanju poslovi i obaveze koje sada hrvatska policija i graničari imaju sa migrantima, nikada se ne zna.