Connect with us

BiH

Radno vrijeme od četiri dana u sedmici: Kada dolazi u BiH u širem obimu?

Published

on

Radno vrijeme od četiri dana u sedmici je tema o kojoj se mnogo ne priča i u BiH djeluje nezamislivo, ali je itekako moguće. Primjeri za ovo su brojni i ima ih i u našoj zemlji, dok u Evropi sve više postaju ustaljena praksa.

Poslodavci širom svijeta počeli su da testiraju četvorodnevnu radnu sedmicu što je nakon rada od kuće još jedna promjena koju je pandemija donijela u svijetu rada.

Kraću radnu sedmicu, odnosno do četvrtka, počeli su da testiraju pojedini poslodavci u Španiji, Japanu, ali i u Danskoj i na Islandu.

Slovenska vlada i ministar rada Luka Mesec, član stranke Levica priprema do ljeta zakonski prijedlog skraćivanja radne sedmice s 40 na 30 sati. Radnička fronta iz Hrvatske je sličan prijedlog za 35-satnu sedmicu uputila u saborsku proceduru već u junu ove godine, no HDZ-ova vladajuća većina ga je na zadnjem glasanju 16.12. odbila.

Perspektiva čovjeka ili industrije

Priča o kraćoj radnoj sedmici, većinski djeluje kao san u našoj državi, ali aktuelna kriza ju je vratila ponovo u fokus, piše Klix.

U Bosni i Hercegovini nema jedinstvenih propisa o četverodnevnoj radnoj sedmici koja se primjenjuju na cijelu zemlju. Umjesto toga, pravila o radnom vremenu i radnoj sedmici propisana su na razini pojedinačnih firmi ili industrija.

Ovim povodom kontaktirali smo Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.

On je na početku razgovora naveo da se ovom pitanju mora pristupiti iz različitih uglova.

“Ako govorimo u ime realnog sektora, mi imamo industriju i privredu koja je radno intenzivna, što znači da je u našim cijenama proizvoda, rad visoka stavka. Ako smanjite radno vrijeme, to vam značajno utječe na kalkulacije. Mi nismo Njemačka ili Amerika gdje su visoke tehnlogije, ili visoke investicije, gdje ne bi bio luksuz smanjiti radno vrijeme”, rekao je Smailbegović.

Ističe da će to u BiH, na ovom nivou razvijenosti, tehnološkom nivou kompanija i proizovda koje izvozimo, biti jako teško ostvariti.

“Mi zagovaramo da se mora dići tehnološki nivo naših kompanija da bi povećali produktivnost i konkurentost istih i to nam ostavlja prostor da li možemo uopće razmišljati o povećanju naših plata. Nažalost ne postoji programi, ne postoje državni, niti neki ozbiljni projekti koji bi to nekako stimulisali i dali vjetar u leđa u tom smjeru, jer svaka kompanija sama za sebe odlučuje i postavlja radnu normu”, poručuje.

Dodaje da je to za BiH relativno duga priča.

“Nažalost, većina naše privrede je bazirana na radno-intenzivnim aktivnostima, naravno, sigurno će biti pojedinačnih kompanija koje će to uspjeti da implementiraju, ali sa druge strane imamo i kompanije kojima je problem i subotom da ne rade”, zaključio je Smailbegović.

Čovjek ili roba

Skraćivanje radne sedmice, u kompanijama koje su to brzo provele u svojim sistemima rada, pokazalo se da pridonosi produktivnosti radnika, povećavanju zaposlenosti i razvijanju tehnologije.

Da se može i da to zaista funkcionira dokaz su određene bh. kompanije koje su ove ideje sprovele u dijelo.

Kompanija Oskar Pharma iz Livna uvela je četverodnevno radno vrijeme, a istostovremeno su i podigli plate.

Softverska kompanija AgentLocator također je uspješno provela četverodnevnu radnu sedmicu, koja se pokazala jako učinkovitom, bez gubitaka, a gdje su zaposleni zadovoljni balansom između privatnog i poslovnog život.

Imamo i primjer kompanije Airvent, koja je pretprošle godine uvela radnu sedmicu od 4,5 dana.

Četverodnevna radna sedmica je pokazala u praksi da radnici imaju više vremena za odmor, rekreaciju ili druge aktivnosti, bolje su prilagođeni radnom rasporedu. Firmama je to smanjilo troškove energije i održavanja prostorija, jer se manje vremena radi u poslovnom prostoru, a najveća prednost je bila povećana produktivnost.

Ovakav segment brige za radnika je ono ka čemu treba težiti, svakako treba biti realista, i posmatrati realni sektor drugačijim očima, ali mnogi su pokazali da se može. Brojnim radnicima u BiH ostaje da čekaju da li će vodeći ljudi imati sluha za drugačije i za prepoznavanje brojnih benefita koje donosi ovaj model rada.

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije