Connect with us

USK

Radončić: Sudbonosno je bilo važno što smo spriječili da Krajina bude depo za ilegalne migrante

Published

on

U Bihaću je večeras u sali Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a održano unutarstranačko savjetovanje Saveza za bolju budućnost BiH kojem je prisustvovao Fahrudin Radončić, predsjednik stranke.

“Kao ministar sigurnosti BiH i predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje, bio sam pod velikim pritiscima pojedinih predstavnika međunarodne zajednice, ali i domaćih političkih struktura, da se prostor Federacije na kojem dominantno žive Bošnjaci pretvori u najveći depo i najveće parkiralište za stotine hiljada ilegalnih migranata afroazijskog porijekla. Radi se o ljudima koji BiH kao državi nikada nisu htjeli da otkriju svoj pravi identitet i time su postali velika prijetnja po nacionalnu sigurnost. Uvijek smo odvajali prave, ratom protjerane migrante, od ilegalnih migracija čiji je cilj da trgovci ljudima na području Krajine, Tuzlanskog ili Sarajevskog kantona smjeste na hiljade ilegalnih migranata i tu vrše trijažu ko od njih valja i vrijedi kao kvalificirana radna snaga da se zaposli u zapadnoj Evropi, a onaj najnesposobniji i najdelikventniji dio te populacije trajno nastani u našoj zemlji”, rekao je.

Radončić je istakao da ni pod cijenu ostavke nije htio popustiti pred pritiscima da su pakistanski ilegalni migranti bliži od Krajišnika.

“I zato vam i ovom prilikom zahvaljujem na podršci i hrabrosti da zajednički ne dozvolimo izgradnju trajnih kampova u čvrstim objektima za smještaj ilegalnih migranata, koji su svojim ponašanjem ugrožavali mir domaćeg stanovništva. Ne znam da li postoji drugi Bošnjak koji bi dao neopozivu ostavku na atraktivno mjesto ministra sigurnosti BiH zbog spomenutih pokušaja mijenjanja etničke i kulturološke slike Krajine, ali je ta ostavka odredila parametre da se prema ilegalnim migrantima mora postupati državnički odgovorno i to je morao čak da nastavi da radi i ministar SDA Selmo Cikotić, koji je problem ilegalnih migracija javno tretirao kao seksi pitanje, brutalno vrijeđajući žrtve migrantskih mafioza koji su harali po pojedinim mjestima u BiH”, dodao je.

Ipak, kaže Radončić, problem ilegalnih migracija nije riješen.

“Moramo i dalje biti vrlo čvrsti da ga, zajedničkim snagama sa vama koji najvište trpite, rješavamo”, rekao je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, na unutarstranačkom savjetovanju u Bihaću.

On je potencirao da se neviđena rijeka migranata preko BiH ne bi mogla zaustaviti da nije bilo pomoći Republike Hrvatske i njenog ministra unutrašnjih poslova Hrvatske Davora Božinovića, koji su se pokazali veoma odgovornim partnerima i zahvaljujući tehničko-materijalnim sredstvima i svojoj brojnoj graničnoj policiji natjerali su ilegalne migrante i njihove mentore da promijene maršrutu sa BiH ka nekim drugim evropskim državama.

Također, Radončić je ovom prilikom naglasio i da Krajišnici trebaju dati svoje glasove onima koji u politici drže riječ i okrenuti glavu onima iz SDA ili derivatima tih stranaka koji im već 25 godina lažu da će napraviti autoput od Sarajeva do Bihaća i obratno.

Radončić je govorio i o više drugih značajnih tema, a na skupu su se obratili i Lejla Bakrač, nosilac liste za Skupštinu Unsko-sanskog kantona, Irma Arifagić, nosilac liste za Federalni parlament, prof. dr. Haris Šarganović, nosilac liste za državni nivo, te Adi Bajčetić, predsjednik Gradskog odbora SBB-a Bihać.

klix

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije