Preminula je Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske i nekadašnja članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) priznala krivnju za progon Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH.

Plavšić je 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora zbog progona kao zločina protiv čovječnosti. Prema presudi MKSJ-a, bila je dio političkog vodstva bosanskih Srba koje je učestvovalo u kampanji progona nesrpskog stanovništva na području 37 općina u Bosni i Hercegovini.

Kaznu je služila u Švedskoj, a na slobodu je puštena 2009. godine, nakon što je odslužila veći dio kazne.

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini Plavšić je bila članica Predsjedništva BiH. Od 1996. do 1998. godine obavljala je funkciju predsjednice Republike Srpske.

Njena politička karijera i uloga tokom rata ostali su predmet različitih političkih i društvenih tumačenja, dok je pravosnažna presuda MKSJ-a utvrdila njenu krivičnu odgovornost za progon kao zločin protiv čovječnosti.

Biljana Plavšić posljednje godine života provela je izvan aktivnog političkog života.

Aleksandar Vučić u ponedjeljak je predao dužnost predsjednika Srbije predsjednici Narodne skupštine Ani Brnabić, koja će ubuduće obavljati funkciju vršiteljice dužnosti predsjednika Republike.

Primopredaja je održana u Predsjedništvu Srbije, nakon što je Vučić prethodno podnio ostavku na funkciju predsjednika.

Brnabić je nakon primopredaje izjavila da joj je čast što preuzima dužnost te da će funkciju obavljati do izbora novog predsjednika Srbije.

„Čast mi je da primam ovu dužnost od takvog čovjeka i što mogu da čuvam ovu poziciju do izbora novog predsjednika. Za Aleksandra Vučića znam da kreće u novu borbu i želim mu sreću. Ja ću čuvati ovo mjesto do izbora predsjednika Republike Srbije“, rekla je Brnabić.

Vučić je ranije svoju ostavku obrazložio namjerom da na predstojećim parlamentarnim izborima učestvuje kao običan građanin. Tom prilikom poručio je da je funkciju predsjednika obavljao vjerno, časno i pošteno.

Prije odlaska s funkcije, Vučić je donio odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba, među kojima su i učesnici incidenata tokom blokada, kao i članovi takozvane „novosadske grupe“.

Prema Ustavu Srbije, u slučaju prestanka mandata predsjednika Republike, njegove dužnosti preuzima predsjednik Narodne skupštine. Ana Brnabić na toj funkciji može ostati najduže 90 dana, odnosno do izbora novog predsjednika.

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održat će se 25. oktobra 2026. godine.

Predsjedničke izbore raspisuje predsjednik Narodne skupštine, a od dana raspisivanja do dana glasanja mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana.

Jesen je danas, 23. septembra 2026. godine, i zvanično stigla na sjevernu hemisferu. Astronomski početak jeseni obilježava septembarska ravnodnevnica, koja je ove godine nastupila u 2:05 sati po lokalnom vremenu.

Dolaskom jeseni završava se kalendarsko ljeto, a pred nama je period sve kraćih dana, dužih noći i postepenog pada temperatura. Priroda će u narednim sedmicama početi mijenjati svoje boje, pa će zelenilo polako zamijeniti nijanse žute, narandžaste, crvene i smeđe.

Iako se često kaže da su na dan ravnodnevnice dan i noć jednako dugi, u stvarnosti to nije potpuno precizno zbog načina na koji se definišu izlazak i zalazak Sunca. Nakon ravnodnevnice, noći će na našim prostorima postajati sve duže, a dani kraći.

Jesen donosi i promjene u svakodnevnom životu – jutra postaju svježija, sve češće su prisutne magle i kiša, a večeri stižu ranije. Za mnoge je ovo i vrijeme pripreme za hladniji dio godine, od pripreme ogrjeva do posljednjih radova u baštama i voćnjacima.

Pred nama su mjeseci u kojima će priroda ponuditi potpuno drugačiji pejzaž, a prvi hladniji dani postepeno će najaviti dolazak zime.

Ljeto je iza nas, a jesen je otvorila svoje poglavlje. 🍂

Apple bi s modelom iPhone 18 Pro Max mogao napraviti značajan iskorak kada je riječ o brzini punjenja, nakon godina u kojima su iPhone uređaji zaostajali za konkurencijom u ovoj kategoriji.

Prema novoj objavi poznatog tehnološkog insajdera Ice Universea na društvenoj mreži X, iPhone 18 Pro Max navodno može napuniti bateriju od 0 do 50 posto za svega 15 minuta. Riječ je o rezultatu koji je, prema dostupnim informacijama, Apple također naveo prilikom predstavljanja uređaja.

Prema testovima koje je objavio Ice Universe, baterija za samo 10 minuta punjenja doseže 34 posto, dok indikator pokazuje 100 posto nakon približno 55 minuta. Međutim, uređaj nastavlja punjenje još neko vrijeme, a potpuno punjenje završava nakon oko 76 minuta.

Za poređenje, prethodni iPhone 17 Pro Max prema testiranju GSM Arene nakon 15 minuta punjenja dosezao je 38 posto, dok je indikator 100 posto pokazivao nakon 72 minute. Njegova maksimalna snaga punjenja iznosila je oko 35 W, dok iPhone 18 Pro Max navodno može doseći čak 52 W.

Veća baterija i efikasniji čip

Napredak je posebno zanimljiv jer iPhone 18 Pro Max navodno dolazi s većom baterijom u odnosu na prethodnika. Uz to, uređaj koristi 2-nanometarski čip, koji bi trebao donijeti veću energetsku efikasnost.

Apple je tako, čini se, nakon dugog perioda konzervativnijeg pristupa brzini punjenja, odlučio napraviti ozbiljniji korak naprijed.

Ipak, konkurencija i dalje ima prednost u ukupnom vremenu punjenja.

Galaxy S26 Ultra i dalje brži do 100 posto

Za poređenje, Samsung Galaxy S26 Ultra prema dostupnim rezultatima nakon 15 minuta punjenja doseže oko 51 posto baterije, dok mu je za potpuno punjenje potrebno približno 43 minute.

To znači da Samsungov uređaj i dalje stiže do 100 posto brže, iako iPhone 18 Pro Max prema navodnim podacima koristi bateriju većeg kapaciteta.

Ukoliko se ovi rezultati potvrde u nezavisnim testovima, iPhone 18 Pro Max bi mogao predstavljati najveći Appleov napredak u brzini punjenja iPhonea do sada.

Cijene sirove nafte ponovo bilježe snažan rast na svjetskim tržištima, što bi se u narednom periodu moglo direktno odraziti i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini.

Brent, referentna vrijednost za evropsko tržište, poskupio je 3,1 posto, a jutros se trgovao po cijeni od 107,82 dolara za barel.

Istovremeno, američka WTI nafta porasla je 3,2 posto, dostigavši 103,22 dolara za barel.

Novi rast cijena sirove nafte dodatno povećava pritisak na tržište goriva, posebno u zemljama koje u velikoj mjeri zavise od uvoza energenata, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Dizel ponovo pod pritiskom

Ukoliko se rast cijena nafte nastavi, a istovremeno dođe do novih poremećaja u snabdijevanju i transportu, cijene goriva na benzinskim pumpama mogle bi značajno porasti.

Prema crnom scenariju koji se sve češće spominje na tržištu, cijena dizela u BiH do kraja jeseni mogla bi dostići historijski rekord i približiti se granici od 4 KM po litru.

Ipak, riječ je o mogućem scenariju, a ne o sigurnoj prognozi. Konačna cijena goriva zavisit će od daljnjeg kretanja cijena sirove nafte, kursa dolara, troškova transporta, kao i situacije na ključnim svjetskim tržištima.

Poseban rizik predstavljaju eventualni novi poremećaji u transportu nafte kroz ključne pomorske rute. Svako ozbiljnije ograničenje snabdijevanja moglo bi dodatno pogurati cijene prema gore.

Za građane BiH to bi značilo novi udar na kućne budžete, ali i poskupljenje transporta i drugih proizvoda čije cijene zavise od troškova goriva.