Svijet / Zanimljivosti
Saudijska Arabija godišnje na hadžijama zaradi oko 12 milijardi dolara: “Mekka je više nalik na Las Vegas ili Disneyland nego na bliskoistočni grad”
Saudijska Arabija zarađuje 80% prihoda od izvoza naftom i čini oko 40% saudijskog bruto domaćeg proizvoda, odnosno BDP-a.
No postavlja se pitanje, šta kada nestane nafte? Odnosno, od čega će zemlja “živjeti” nakon toga?
Zanimljiva je priča o jednom saudijskom biznismenu koji je svom kolegi iz Njemačke objašnjavajući ekonomsku putanju svoje zemlje kazao: “Moj djed je jahao na posao na magarcu. Onda se moj otac vozio na posao u Mercedesu. Sada se ja vozim na posao u Lamborghiniju. Ali moj sin? Vjerovatno će se voziti na posao na magarcu”, piše DW.
Prema prognozama pojedinih analitičara, saudijske rezerve nafte bi trajale 60 godina kada bi se vadile po aktuelnim stopama.
Osim toga, izvještaj Instituta Brookings za 2020. godinu kaže da se u “srednjem roku, očekuje da će prihodi od nafte opasti suočeni sa smanjenjem globalne potražnje počevši od 2040. godine, ako ne i prije”.
Ovo je djelimično zato što, dugoročno gledano, zapadni svijet pokušava da se u potpunosti odmakne od fosilnih goriva, prebacujući se na obnovljive izvore energije. Rat u Ukrajini je ubrzao planiranu tranziciju na obnovljive izvore energije. U Evropi se na to gleda kao na način da kontinent postane manje ovisan o dobavljačima fosilnih goriva poput Rusije i Saudijske Arabije.
Inače, saudijska vlada decenijama pokušava da diverzifikuje poslovne aktivnosti zemlje dalje od nafte.
Velika saudijska strategija pod nazivom Vizija 2030, objavljena 2016. godine, pokušava to ubrzati.
Strategija uključuje sve, od onoga što se čini prilično fantastičnim planovima za izgradnju Neoma, ogromnog eko-grada 33 puta većeg od New Yorka, zajedno sa skijaškim odmaralištem Trojena i najvišim zgradama na svijetu, do planova kojima se može upravljati kao što je poboljšanje jednostavnosti poslovanja, pojednostavljenje državnih usluga i jačanje vjerskog turizma.
Projekat Neom
Neom je jedan od najambicioznijih projekata na svijetu, a koji je zamišljen kao potpuno novi grad, koji će se prostirati na površini od preko 10.000 kvadratnih kilometara. Očekuje se da će Neom postati globalni centar za inovacije, tehnologiju, turizam i industriju. Ideja je da ovaj grad bude potpuno autonomna zona, sa svojim zakonodavstvom i regulatornim okvirom koji bi trebali privući investitore i talente iz cijelog svijeta.
U sklopu plana za Neom, Saudijska Arabija planira da investira stotine milijardi dolara u različite projekte, uključujući infrastrukturu, tehnologiju čistih energija, veštačku inteligenciju, robotiku i biotehnologiju. Cilj je da se privuče domaći i strani kapital, kao i stručnjaci iz različitih oblasti, kako bi se podržao ekonomski rast i razvoj novih industrija u zemlji.
Projekat Neom uključuje 12 različitih projekata. Neki od njih su privredni lučki grad Oxagon, odnosno, najveća plutajuća struktura na svijetu.
Potom, Sindalaha, odmarališta u obliku morskog konjića za one što “ne znaju šta će sa parama”. Predviđa se da bi Sindalah mogao biti prvi završen projekat do 2025. godine, a kada bude završen, imat će marinu s 86 vezova i jahtaški klub.
Tu je i The Line, grad s ogledalima, bez cesti i automobila, zamišljen kao hermetički zatvoreni zid koji presijeca pustinju.
Planirano je da se dnevne potrepštine nalaze unutar pet minuta hoda za stanare. A tu će na usluzi biti i bespilotne letjelice za dostavu, te roboti-sluge.
Vjerski turizam
Prema pisanju Reutersa, Saudijska Arabija zarađuje oko 12 milijardi dolara godišnje od hadža, dok još 4-5 milijardi dolara zaradi od osam miliona posjetilaca koji obavljaju umru, neobavezno hodočašće u Mekku koje se može obaviti u bilo koje vrijeme osim tokom perioda hadža, sa najvećim brojem stanovnika tokom Ramazana.
Prema privrednoj i industrijskoj komori Mekke, 25-30 posto prihoda privatnog sektora u svetim gradovima dolazi od dva hodočašća. Prihodi od hodočašća čine drugi najveći udio državnih prihoda.
Saudijska Arabija je 2018. godine procijenila da će ova dva hodočašća donijeti zemlji 150 milijardi dolara u narednih pet godina, ali je kraljevstvo željelo više. Plan Vizije 2030 za ekonomsku diverzifikaciju sastavljen pod pokroviteljstvom prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana predviđa da će do 2030. godine oko 30 miliona ljudi godišnje obavljati umru. On je opisivao vjerski turizam kao “održivu opciju”.
Podsjećamo da je za bh. građane, cijena ovogodišnjeg hadža iznosila 12.650 KM, a cijena je pokrivala troškove avionskog prijevoza, smještaja u hotelu, hranu i takse.
Zbog rasta i razvoja avio-saobraćaja, između 1950. i 2017. godine, broj hodočasnika se povećao sa 50 hiljada, na 10 miliona.
Sa porastom hodočasnika, Mekka je pretvorena u betonsku džunglu, bez drveća, ali popločanu mermerom, sa 100.000 hotelskih soba, 70 prestižnih restorana, pet helidroma i mnogo kampova u kojima pod platnom borave manje imućni hodočasnici, prenosi Le Monde riječi Mohameda Larbi Bouguerra iz 2020. godine, bivšeg profesora na naučnom fakultetu Univerziteta u Tunisu i bivšeg pomoćnika direktora istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja.
Dalje piše da kranovi i neboderi poput hotela Abraj al-Bait okružuju Kabu, njenu svetu tačku.
ABRAJ AL-BAIT
“Povezana sa ostala tri mjesta na hodočasnoj ruti sa 60 tunela, moderna Mekka sa svojim betonskim konstrukcijama više je nalik na spoj Disneylanda i Las Vegasa nego na bliskoistočni grad. Kaba i Masjid al-Haram, velika džamija koja će primiti dva miliona vjernika, okruženi su hotelima od 40 spratova, luksuznim prodavnicama i restoranima brze hrane. Tradicionalna arapska arhitektura, sa prirodnim sistemima ventilacije koji su dobro prilagođeni vrućoj klimi, zamijenjena je ružnim betonskim zgradama i klima uređajima, tako da ništa ne podsjeća na otomansku prošlost grada. U ovom okruženju, čini se da je hadž ispražnjen od vjerskog, duhovnog i historijskog značaja, postajući tek nešto više od mehaničkog pridržavanja rituala i poticaj za kupovinu”, prenio je Le Mondo riječi tunižanskog profesora.
Ulaganja u sport
Kao dio saudijske strategije za spremanje na svijet bez nafte je i ulaganje u sport.
Iako su druge nacionalne države imale utjecaj na globalni sport u prošlosti, nikada nismo vidjeli ništa tako sveobuhvatno kao što su velika ulaganja Saudijske Arabije u mnoštvo različitih sportova u posljednjih nekoliko godina.
Manji susjed Saudijske Arabije, Katar, bio je domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine i mnogih drugih takmičenja, ali Saudijska Arabija ima još više novca od njih za “bacanje” i neograničene ambicije u tome, piše New York Times.
Ovo može biti spas za neke sportove, ali za kritičare je sve ovo vježba u sportskom pranju, odnosno skidanja fokusa sa užasnog stanja ljudskih prava u zemlji.
Kako je izvijestio The Athletic, profesionalna teniska turneja za žene priprema se da objavi da će se finale WTA Toura koje se završava sezone održati u Saudijskoj Arabiji, što će označiti posljednji korak u ogromnom ulaganju zemlje u elitni sport.
Kada govorimo o fudbalu, Saudijski fond za javna ulaganja (PIF) kupio je Newcastle United 2021. godine nakon godina pravnih prepirki. Klub je potrošio preko 400 miliona funti na transfere od preuzimanja, što je brojka koja bi vjerovatno bila znatno veća da nije bilo sve strojižih pravila o profitu i održivosti Premier lige.
Reprezentacija Saudijske Arabije plasirala se na posljednjih šest Svjetskih prvenstava, ali njena domaća liga je ranije imala malo međunarodnog profila i bilo kakve reputacije. To se iznenada promijenilo u januaru 2023. godine kada je Al Nassr potpisao Cristiana Ronalda i pokrenuo revoluciju u saudijskoj Pro ligi.
CRISTIANO RONALDO
Ljetni prijelazni rok 2023. godine počeo je remontom lige, u kojem je PIF preuzeo kontrolu nad četiri osnivača: Al Ahli, Al Ittihad, Al Hilal i Ronaldov Al Nassr. Nekoliko drugih klubova dobilo je investicije od državnih industrija.
Ova promjena je pokrenula ogromno trošenje jer su saudijski klubovi potpisali neka od najvećih imena evropskog fudbala, uključujući Neymara, Karima Benzemu, Sadia Manea i N'Gola Kantea.
NEYMAR
U tom ljetnom periodu, klubovi Saudijske Pro lige potrošili su rekordnih 957 miliona dolara (754 miliona funti), prema Deloitteovoj sportskoj poslovnoj grupi, što je rezultiralo neto potrošnjom od 907 miliona dolara. Ovo je bilo drugo odmah nakon neto potrošnje Premijer lige (1,39 milijardi dolara).
Uz sve to, Saudijska Arabija će samostalno organizovati Svjetsko prvenstvo 2034. godine. U vezi s tim, očekuje se da će Aramco, državna naftna kompanija Saudijske Arabije, postati najveći sponzor FIFA-e sa ugovorom od 100 miliona dolara godišnje, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju The Timesa.
S obzirom na velike infrastrukturne zahtjeve turnira koji se širi sa 32 tima na 48, ovo će zahtijevati ogromne količine novca.
Saudijska Arabija je već bila domaćin Svjetskog klupskog prvenstva 2023. godine, a pripremat će se dalje organiziranjem Azijskog kupa 2027. godine. Zemlja je već bila domaćin italijanskog i španskog Superkupa.
Osim fudbala, ogroman novac je uložen i u golf, kriket, ali i boks.
Priča je započela još 2019. godine kada je Antony Joshua posjetio Riyadh na ‘Clash of the Dunes’, osvojivši svoje IBF, WBO i WBA naslove u teškoj kategoriji od Andyja Ruiza Jr.
Sport je vođen svađama i rivalitetima, koji se često svode na sporove oko novca – koje ogromna saudijska bogatstva mogu riješiti.
Najveća imena boksa odbacila su optužbe za sportsko pranje, pri čemu je Joshua rekao “ne znam šta je to”, a Tyson Fury je rekao da je Saudijska Arabija “veoma sigurno mjesto”. Fury je također pohvalio vladu jer mu je bila više dobrodošla nego njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji.
FURY I JOSHUA
Ulaganje Saudijske Arabije u boks vodio je Turki Al-Sheikh, predsjednik Opće uprave za zabavu, koji je postao jedna od najutjecajnijih ličnosti u sportu.
Osim pomenutih sportova, Saudijska Arabija ulaže novac i u auto-moto sportove, poput Formule 1, te tenis, MMA, hrvanje…
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac
Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Musa: Ponosan sam što smo ovaj narod učinili sretnim!
Nezavisni odbor razmatrao stanje sigurnosti u USK
Izetbegović: ‘Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko poslati u zatvor, ali očekujem onu drugu kaznu, važniju…’
Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini
Načelnik Istočne Ilidže poručio Dodiku: “Ne ucjenjujte ljude mitinzima, opet će ljudi na posao u Sarajevo”
FIBA-ine instrukcije za navijače BiH: Kažite šefovima da ste na bolovanju od 27. augusta
Bravo Zmajevi! Bosna i Hercegovina se plasirala na Eurobasket!
Ovo su četiri ključna faktora koja određuju koliko dugo ćete živjeti
Firme, nekretnine, automobili: Ovo je 5 najbogatijih političara u BiH
Vučić: Ne bude li oslobađajuća presuda Dodiku, Srbija će biti uz RS
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 5 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 5 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 5 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 7 danaDodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
-
BiHprije 5 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina