Connect with us

USK

Sejad Karajić Bajkin, vozač iz Velike Kladuše: “Društvo dovoljno ne cijeni našu profesiju”

Published

on

Biti vozač znači i biti podcijenjen u našem društvu. Biti vozač znači imati kuću u pokretu. Biti vozač znači biti daleko od svoje porodice. Biti vozač znači biti sposoban se uhvatiti u koštac sa fizikom, mehanikom, vremenom, lingvistikom, zakonima, običajima itd. Biti vozač znači nositi se sa pritiskom i biti vozač znači i mogućnost da se proputuje svijet.

Vozači voze po kiši, snijegu, magli, danju, noću i praznicima koje bi trebali da provode sa porodicom. A, da bi vozila uvijek bila ispravna, a putnici sigurni, zaduženi su automehaničari.

Međunarodni dan vozača i automehaničara obilježava se 15. januara od 1960. godine kada je Josip Broz Tito, tadašnji predsjednik Jugoslavije, postao počasni član Saveza vozača i automehaničara Jugoslavije.

Prema riječima Sejada Karajića, profesionalnog vozača, ovo zanimanje je puno izazova i stresnih situacija na terenu. Posao, spavanje, priprema hrane, društveni život sve je vezano za jednu stvar-kamion. Samoća, samostalnost su samo neki od odlika jednog vozača. Težina posla je u odnosu sa ljudima, te odnosu društva prema vozačima koje ih dovoljno ne cijeni.

Odvojenost od porodice je jedna od najizazovnijih stvari kod ovog zanimanja. Karajić kaže: „Teško je biti odvojen od porodice, mada sada je dosta lakše jer su se neki zakoni promijenili pa uspijem doći svaki vikend kući. Prije 10 godina po nekoliko mjeseci nisam vidio porodicu“.

Koliko je teško biti vozač Sejad ističe: “Imam sina koji sad želi ići voziti, ali ja mu ne dam. Radije bih da ide čistiti ulicu nego da vozi. Taj posao ne bih preporučio niti jednom mladom momku koji želi osnivati porodicu“.

Naravno, nije sve tako mračno. Vozači su jedni drugima prijatelji i trude se u svim situacijama pomagati svojim kolegama. Na parkinzima i odmaralištima često naprave zajednički obrok, razgovaraju i razmjenjuju iskustva. Život vozača je težak ali se može dobro zaraditi,a ono što se ne može platiti jeste iskustvo koje steknu vozeći kroz razne gradove i zemlje.

Naš sagovornik kaže da je obišao sve zemlje u Evropi i da najviše voli voziti po Francuskoj i Španiji.

Veliku ulogu u obavljanju ovog posla, profesionalno, je zdravlje. Najčešće zdravstvene poteškoće vozača jesu upravo problemi sa kičmom, a najveći uzrok bolova jeste dugotrajno sjedenje. Sejad kaže da pazi na ishranu i trudi se što češće raditi neku tjelovježbu kako bi ostao u formi.

Vozači znaju da ni jedan put nije siguran i uvijek mogu očekivati neko iznenađenje i opasnost na putu. Iako vozače i mehaničare olako doživljavamo, oni igraju bitne uloge u našim životima. Zato, kada pomislimo da nas je neki vozač kamiona ili autobusa izbacio iz takta, pomislite koliko naporno i u kakvim uvjetima zarađuju za kruh.

Svojim kolegama Sejad je zaželio zdravlja i sreće i da ih sreća prati  na nepredividim putevima širom svijeta.

Lajla Žalić Dautović/Trend radio

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća

Published

on

By

U naselju Todorovo, općina Velika Kladuša došlo je do provale u džematsku kuću.

Prema informacijama koje smo dobili, ulazna vrata kuće su oštećena, a jedan od prozora je razbijen, što sugerira nasilno i neovlašteno ulazak u objekt.

Policija je obaviještena o ovom incidentu i trenutno tragaju za počiniteljima. Detalji o eventualno ukradenim predmetima iz kuće još nisu poznati.

Nastavi čitati

Najčitanije