Naglašavaju da će se time smanjiti zloupotrebe bolovanja i ostvariti uštede na osnovu kojih bi plaće radnika mogle biti povećane za 15 posto.

Kako bi se njihovi zahtjevi realizirali, Udruženje poslodavaca FBiH poziva zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH da usvoje amandmane na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH koje su oni predložili. Sjednica je zakazana za 26. juli.

“Jedna žena je četiri i po godine bila na bolovanju”

Pojašnjenje smo zatražili od Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.

– Mi tražimo izmjenu dva člana, dvije korekcije. Po trenutnom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ako se radi o povredi na radu, bez obzira na to da li je poslodavac kriv ili nije za ozljedu, dakle može biti krivica radnika, nesretan slučaj, može biti da je uzrok treća osoba, poslodavac plaća kompletne troškove liječenja. Radnik može ostati u bolnici dva mjeseca, imati operacije, sve će se to fakturisati poslodavcu. I onda, iza toga, plaćamo u 100-postotnom iznosu bolovanje sve dok se ne vrati na posao – govori nam Smailbegović i dodaje:

– Ja sam u svojoj praksi imao slučaj da je jedna žena bila četiri i po godine na bolovanju. I sve vrijeme je dobijala cijelu plaću, a uporedo s tim poslodavac uredno plaća zdravstveno osiguranje za tog radnika, a nema pravo na troškove liječenja. I to je apsurd koji se vuče vjerovatno iz one države i mi tražimo da se taj član briše. Da trošak liječenja ide na teret zdravstvenog osiguranja jer ga uredno plaćamo.

Smailbegović je nastavio sa pojašnjenjima.

– Vi ako idete sa rajom na izlet i padnete i slomite nogu, trošak liječenja snosi država. Ako radnik ide preko kruga fabrike i spotakne se i slomi nogu, poslodavac plaća troškove liječenja. I mi cijenimo da je to nešto što treba da se promijeni – kaže Smailbegović.

Osvrnuo se i na zloupotrebu bolovanja.

“Gori smo od Bugarske po bolovanju”

– U većini zemalja u svijetu, hajmo gledati Evropu, bolovanje se svodi na otprilike tri dana, sedam, 15 dana, imate nekoliko država sa 30 dana i samo dvije i po države sa 42 dana. To su Njemačka, Hrvatska i Federacija BiH. Ako pogledamo statistiku bolovanja, prosječno bolovanje u Evropi je šest i po radnih dana godišnje.

Od tih šest i po radnih dana najgori su Bugari. Oni imaju 22 radna dana bolovanja, a najmanje imaju Turci, oni imaju ispod tri dana. Bosne i Hercegovine nema u evidenciji, ali smo uspjeli da dođemo do neformalnih podataka za Kanton Sarajevo i vidjeli da je kod nas za jedan posto veće bolovanje nego u Bugarskoj. Mi nismo bolesna nacija. Ovdje se isključivo radi o zloupotrebi bolovanja – naglašava Smailbegović.

Dodaje da bi spriječili zloupotrebe bolovanja predlažu da se 42 dana smanje na 15 dana na teret poslodavca, a poslije toga da ide na teret Fonda.

– I tada će ovi silni doktori koji daju bolovanje dobro razmisliti jer tada plaće tog radnika idu sa njihovog konta. Cijenimo da će se tada doktori uozbiljiti jer očito bez tih doktora nema zloupotreba. Da pojasnim, izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju se odnosi i na državni sektor, ne samo na realni. Postojećim zakonom štitimo neradnike, one koji foliraju. To nije pošteno prema radnicima koji rade savjesno i odgovorno – kaže Smailbegović.

Upitali smo kako će smanjenjem zloupotreba bolovanja doći do povećanja plaća za 15 posto.

“Ostatak novca rasporediti na radnike”

– Smanjenjem dana bolovanja koje plaća poslodavac će ostati višak novca koji će se rasporediti na radnike koji rade. Jer sada vi plaćate ove koji su na bolovanju. Ako imate 100 ljudi od kojih vam je 10 na bolovanju, a trebalo bi da bude dvoje ili troje, vi onima koji su na bolovanju morate isplatiti plaće, primiti ljude koji će raditi dok su oni na bolovanju – govori Smailbegović.