BiH
Sporazum Izetbegović – Tuđman: Zašto Hrvatska (ne) želi riješiti međudržavnu granicu sa BiH
Pitanje granice BiH i susjedne Hrvatske koja je problematična za obje strane na nekoliko ključnih tačaka ponovno je aktuelizirano. No, Hrvatska je Sporazum Izetbegović-Tuđman koristila kao dokaz svojih granica pred institucijama Evropske unije.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je predložio zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, a kojim se zadužuju Vijeće ministara i Državna komisija za granicu BiH da najkasnije u roku od 45 dana dostave izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem BiH i Hrvatske.
Osim toga, potrebno je dinamiziranje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici BiH i Hrvatske.
Pitanje granice sa Hrvatskom je 2019. godine pokušao riješiti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je tadašnji član Predsjedništva Milorad Dodik aktivirao pitanje vitalnog entitetskog interesa navodno zbog stava vladajuće koalicije u Republici Srpskoj u vezi sa granicom na rijeci Uni.
Šta je do sada uradila Državna komisija za granicu BiH
Sa bh. strane već odavno postoji interes da se pitanje granica sa Hrvatskom riješi, pa je susjednoj državi nekoliko puta upućena inicijativa za rad zajedničke komisije za međudržavnu granicu, ali nikada nije pokazan interes susjeda za održavanje sastanaka.
Zapravo, rad zajedničke komisije bi bio ključan budući da bi njeni članovi na terenu utvrđivali sve tačke spora oko kojih bi se moglo pregovarati eventualno oko razmjene teritorija.
Već ranije je demarkirano 16.000 tačaka kamenih oznaka na dužini granice koja se prositre na više od hiljadu kilometara.
Potrebno je da stučne grupe riješe pitanja spornih tačaka međudržavnog razgraničenja, a Komisija za državnu granicu BiH jučer je održala sastanak te ponovno uputila pisma namjere Hrvatskoj i Srbiji za konačno rješavanje pitanja granica.
Sporazum Izetbegović-Tuđman
U Ugovoru o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske navedeno je da je nastojanje zajednički urediti sva ptianja koja se odnose na osiguranje zajedničke državne granice.
Dogovoreno je da državna granica između BiH i Republike Hrvatske ploha koja okomito prolazi graničnom crtom po zemljinoj površini i odvaja kopneno područje, morske prostore, unutršnje vode, tračni prostor između BiH i Hrvatske.
Također je uvtđeno da je državna granica određena na osnovu graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. godine i uzajamanog priznanja Republike BiH i Republike Hrvatske 1992. godine identirificranog na topografskoj karti 1: 25 000 i na terenu putem granice rubnih naselja te putem diobene crte koja je razdvajala vršenje vlasti u SR BiH i SR Hrvatskoj.
Član 3. Ugovora precizira da se dvije države mogu saglasiti o izmjeni granica ukoliko to olakšava životne uslove stanovništva uz državnu granicu.
Predviđen je i rad Međudržavne diplomatske komisije koja ima zadatak provesri izmjeru bosanskohercegovačke-hrvatske državne granice, izraditi nnove dopunske dokument te planirati i usmjeravati poslove na državnoj granici.
Određeno je da će se Sporazum Izetbegović-Tuđman privremeno primjenjivati, a da se sklapa na neodređeno vrijeme.
Potpisan je u Sarajevu 30. jula 1999. godine, a njegov dodatak čini 86 velikih zemljopisnih karata kojima niko javno nema pristup.
Sada, Hrvatskoj ne odgovaraju svi dijelovi sporazuma, riješeni kao što je to navedeno na fotografiji iznad, ali bi se i BiH u pojedinim tačkama međudržavne granice drugačije postavila posebno nakon što je susjedna država objavila da namjerava napraviti odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Kako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju ako nije riješila pitanje granice
Budući da rijeka Una presijeca državnu granicu na 17 tačaka, jedan dio teritorije od kojega Hrvatska nema namjeru odustaiti je Stari Grad Zrinski koji se nalazi u blizini graničnog prelaza Bosanska Kostajnica.
Na spisku državne imovine BiH koji je izradio OHR, nalaze se i otoci u neumskom zaljevu Veliki Školj i Mali Školj koji pripadaju našoj zemlju, iako hrvatska vlada pokušava osporiti bh. suverenitet nad tim otocima, kao i na poluotoku Klek (rt Ponta Kleka).
Naravno, problematiziran je i Pelješki most, odnosno onemogućavanje BiH da ima otvoren pristup moru.
Također, Aerodrom Željava kod Bihaća praktično je smješten u dvije države, od kojih se turistički dio nalazi u Hrvatskoj, a pista u BiH. Nekada je to bio najveći aerodrom u bivšoj Jugoslaviji, a uništen je 1992. godine.
Iako su fizički dva dijela aerodroma udaljeni 300 metara, budući da se nalaze u različitim državama potrebno je putovati više od 20 kilometara ukoliko iz BiH idete posjetiti turistički dio u kojem se nalazi stari avion bivšeg aerodroma u Hrvatskoj preko graničnog prijelaza Izačić.
Hrvatska je na osnovu privremeno utvrđenih granica sa BiH, odnosno Sporazuma Izetbegović-Tuđman ušla u Evropsku uniju jer nikada ne bi mogla biti država članica blokada da su njene granice neutvrđene.
No, taj Sporazum nikada nije ratificiran niti u jednom parlamentu, odnosno ni u Saboru ni u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada je 2018. godine u Evropskom parlamentu tokom rasprave o Pelješkom mostu postavljeno to pitanje, odgovorila je Evropska komisija.
Tada je istaknuto da je Komisija svjesna kompleksne situacije u vezi granica na moru između Hrvatske i BiH nakon disolucije bivše Jugoslavije, ali da se prema informacijama koje je Hrvatska dostavila, Sporazum iz 1999. godine o državnoj granici između BiH i Hrvatske privremeno primjenjuje.
“U svojoj Strategiji iz februara 2018. godine, Komisija je posebno naglasila da EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Njih moraju hitno riješiti odgovorne strane”, navedeno je u odgovoru Evropskom parlamentu.
Ponašanje vlasti Republike Hrvatske prema BiH problematično je iz više razloga. Ta zemlja ignorira bh. interese i koristi svoje članstvo u nadnacionalnim institucijama kako bi nastavila insistirati da se sva otvorena pitanja riješe onako kako to njoj odgovara.
BiH će, budući da se suočava sa izazovima odnosa sa svojim susjedima, morati držati čvrst stav da se pitanje granica riješi što prije, ali nije jasno da li će se bilo šta novo moći uraditi budući da Hrvatska već godinama ignorira zahtjeve zvaničnih institucija naše zemlje.
No i za takvo ponašanje postoji rješenje. Ukoliko dogovori, pa medijacija i eventualan arbitražni postupak sa Hrvatskom ne daju rezultat, kao posljednja opcija ostaje Međunarodni sud pravde u Hagu koji može odlučiti da je Hrvatska već priznala granicu sa BiH budući da je koristila Sporazum Izetbegović-Tuđman tokom pristupanja EU, piše Klix.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
BiH6 dana ago
Stravična saobraćajna nesreća u BiH, jedna osoba poginula
-
BiH5 dana ago
Stravična nesreća u BiH: Poginula jedna osoba, auto završio na krovu
-
BiH4 dana ago
FOTO Stravična saobraćajna nesreća, vatrogasci izvlačili povrijeđenog iz uništenog auta
-
USK4 dana ago
USK – U sudaru traktora i automobila jedna osoba teško povrijeđena
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
“Uhvatio ga mikrosan”: Prevrnuo se kamion vozača iz BiH koji je prevozi opasne materije
-
Magazin5 dana ago
Ako ovaj predmet imate u automobilu, u Njemačkoj možete platiti kaznu do 10.000 eura
-
Cazin7 dana ago
Infarkt završnica u Cazinu: Pogledajte ludnicu na parketu, komentatori su bili u ekstazi
-
Cazin6 dana ago
Na utakmici reprezentacije promovisani cazinski TikTokeri spornog sadržaja, savez tvrdi da nema ništa s tim