Connect with us

BiH

Srbija, Crna Gora i RS: Orlić, Mandić i Stevandić tajno potpisali Deklaraciju za Savez srpskih zemalja?!

Published

prije 3 godine

on

Brojni crnogorski portali objavljuju posljednjih nekoliko dana informaciju kako su predsjednici parlamenata Crne Gore, Srbije i bh. entiteta Republika Srpska Andrija Mandić, Vladimir Orlić i Nenad Stevandić u Beogradu 16. novembra, pred put u Budimpeštu gdje su prisustvovali konferenciji predsjednika skupština, potpisali Deklaraciju za Savez srpskih zemalja koja predviđa “integrisanje ovih teritorija u zajednički državni entitet”.
Prema pisanju portala Antenam, ni Mandić ni Orlić nisu odgovorili na njihove upite vezano za ovu deklaraciju. Stevandić im je poslao, kako su to i naveli, poprilično ljutit odgovor, da su to insinuacije i neprovjerene informacije.

– Predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić se susreo sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srbije Vladimirom Orlićem i predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem 16. i 17. novembra, u Budimpešti na 11. konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope, sa temom – proširenje Evropske unije. Sastanku su prisustvovali i predsjednici parlamenata Mađarske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Federacije BiH, BiH i nepriznatog Kosova. Kao i Oliver Varhelyi, evropski komesar za susjedstvo i proširenje i predsjednik Donjeg doma italijanskog parlamenta Lorenzo Fontana. Tema svih razgovora je bila proširenje EU-a.

Vaše insinuacije i neprovjerene informacije, gdje je bio sastanak, o čemu se pričalo i ko je prisustvovao, su samo već poznati model stvaranja antisrpske histerije. Ili možda smatrate da su i predstavnici Albanije, Sjeverne Makedonije, Federacije BiH i “nepriznatog Kosova” razgovarali, a kasnije i potpisali nekakvu deklaraciju o “velikoj Srbiji”? Iskreno mi je žao što se još nismo susreli u Beogradu, ali sam siguran da vam nećemo uskratiti to zadovoljstvo – poručio je Stevandić.

Crnogorskiportal.me objavio je ekskluzivno prvi informaciju o Deklaraciji, kao i njen sadržaj. Naveli su da su informacije dobili od visoke zvaničnice u Skupštini Srbije.

Pokret za Savez Srpskih Zemalja je organizacija nastala iz udružene inicijative ideoloških i političkih istomišljenika, a sa specifičnim ciljevima koji će biti definisani u daljem tekstu ove deklaracije, usvojene od strane dole potpisanih, predsjednika skupština: Republike Srbije Vladimira Orlića, Republike Srpske Nenada Stevandića i Crne Gore Andrije Mandića, u Beogradu 16. novembra 2023g.

1. Pokret za Savez Srpskih Zemalja (u daljem tekstu: Pokret) je organizacija slobodno i dobrovoljno udruženih građana osnovana radi ostvarivanja ciljeva u skladu sa tačkama ove Deklaracije, na području Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, kao tri državna entiteta predominantno naseljena srpskim stanovništvom i historijski i duhovno utemeljena u tradiciji srpskog naroda.

2. Aktivnosti Pokreta vođene su namjerom da srpski narod, na teritorijama koje predominantno naseljava, konačno zadobije zasluženi politički, historijski i kulturološki status i utjecaj. Društvene i političke prilike u zemljama regiona ne odražavaju u potpunosti realnost koja se tiče pomenutog statusa Srba na ovim prostorima. Srbima se i dalje podmeću i nameću historijski i identitetski falsifikati, te im se na razne načine uskraćuje realna politička moć i društveni značaj.

3. Cilj Pokreta je da svojim djelovanjem na političkom, socijalnom, edukacionom, kulturološkom i drugim društvenim poljima, afirmiše i uspostavi što jaču povezanost i integraciju pripadnika srpskog naroda na teritorijama Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, samim tim i integrisanje ovih teritorija u jedan zajednički državni entitet.

Pokret će se baviti očuvanjem i afirmisanjem srpske nacionalne tradicije kroz saradnju sa političkim subjektima, civilnim sektorom, prosvjetnim i kulturnim poslenicima na teritorijama Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.

4. Decenijama srpsko nacionalno biće u Crnoj Gori je trpjelo udare od strane ovog režima koji je imao jasnu namjeru da poništi srpski identitet kroz ukidanje srpskog jezika i nametanje historijskih falsifikata stvarajući kvazi-institucije kao što su Fakultet za Crnogorski jezik i Književnost i tzv. Crnogorska pravoslavna crkva. Budući da su politički predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori konačno konstituitenti vlasti, isti su u obavezi da isprave historijske nepravde i historijski diskontinuitet, koji su pothranjivani prethodnih decenija. Popis u Crnoj Gori pokazat će kao realnost to da je većinski narod u Crnoj Gori srpski, da govori srpskim jezikom, te da duhovno pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Nakon pada autokratskog režima u Crnoj Gori, stvorili su se realni uvjeti za ostvarivanje gore proklamovanih ciljeva.

5. Obaveza predstavnika srpskog naroda u strukturama vlasti u Crnoj Gori je da ova realnost bude preslikana u društveno-političke prilike u državi. U ovom smislu moraju iskoristiti svoje pozicije za uspostavljanje srpskog jezika kao zvaničnog službenog jezika u Crnoj Gori; raditi na još jačem utemeljenju Srpske pravoslavne crkve kao jedine legitimne institucije koja okuplja pravoslavne vjernike u Crnoj Gori.

6. U okvirima svojih nadležnosti predstavnici srpskog naroda koji su dio vlasti trebaju raditi na uspostavljanju zajedničkih odbora i radnih tijela između Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, na poljima sigurnosti, vanjskih poslova, kulture i obrazovanja, a što bi sve zajedno vodilo ka većoj integraciji ovih državnih entiteta stvarajući temelje za formiranje Saveza srpskih zemalja kao konfederativne zajednice srpskog naroda.

7. Sve aktivnosti Pokreta za svoj krajnji cilj imaju stvaranje društvene i političke atmosfere u kojoj bi pripadnicima srpskog naroda bilo omogućeno da legitimno, kroz određene demokratske procese formiraju Savez srpskih zemalja kao konfederativnu državnu zajednicu.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

prije 9 sati

on

11. Jula 2026.

By

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

prije 9 sati

on

11. Jula 2026.

By

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

prije 10 sati

on

11. Jula 2026.

By

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

prije 2 dana

on

9. Jula 2026.

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

BiH

O neradnoj nedjelji u FBiH:NEDJELJOM U POTROŠAČKI ŠOPING KOD MUJE OD DOBOJA KOJEG TAMO NEMA

Published

prije 5 dana

on

6. Jula 2026.

By

NEDJELJOM U POTROŠAČKI ŠOPING KOD MUJE OD DOBOJA KOJEG TAMO NEMA
Ima naroda koji izvoze automobile.
Ima naroda koji izvoze tehnologiju.
A mi smo uspjeli izmisliti nešto sasvim novo – izvozimo vlastite kupce.
Nobelova nagrada za ekonomiju možda još nije ustanovila kategoriju “najuspješnije poklanjanje tržišta konkurenciji”, ali kada bi postojala, Federacija Bosne i Hercegovine bila bi ozbiljan kandidat.
Zatvori trgovine u Federaciji.
Otvori blagajne u manjem bosanskom entitetu RS.
I onda se neko čudi što je promet tamo porastao.
Jučer mi priča jedan Bošnjak iz Doboja, čovjek koji od 1996. godine vodi porodični biznis. Kaže: “Od kada ste vi u Federaciji uveli neradnu nedjelju, Doboj je procvjetao. Ali nije stvar samo u nedjelji. Ljudi su se navikli dolaziti i ostalim danima.”
Eto cijele ekonomske studije u dvije rečenice. Nisu nam trebali instituti. Nisu nam trebali eksperti. Trebao nam je jedan trgovac iz Doboja.
Dok se u Sarajevu vode filozofske rasprave o tome kako zaštititi domaću trgovinu, domaća trgovina se – preselila. Kupac je vrlo jednostavno biće. On ne raspravlja. On kupuje.
Ako su vrata zatvorena, neće održati govor o socijalnoj pravdi ispred zaključane prodavnice. Sjest će u auto i otići tamo gdje su vrata otvorena.
Ekonomija ne poznaje emocije. Kasa nema nacionalnost. PDV nema patriotizam. Novac ide tamo gdje ga dočekaju.
I tako svake nedjelje gledamo možda najskuplju turističku akciju u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. “Posjetite Doboj!”. “Posjetite Bijeljinu!
“Posjetite Gradišku!” Ne treba turistička zajednica. Dovoljna je neradna nedjelja. Naši građani odu kupiti hljeb. Usput natoče gorivo. Popiju kahvu/kafu/kavu. Ručaju. Kupe dječiju odjeću. Televizor. Frižider. I ostave stotine maraka tamo gdje ih niko nije morao posebno nagovarati da dođu.
Kada bi neko namjerno htio osmisliti model za preusmjeravanje potrošnje iz jednog dijela zemlje u drugi, teško bi smislio efikasniji.
Najljepše u cijeloj priči jeste što se sve to naziva zaštitom domaće privrede. To je otprilike kao da zaključate vlastitu kuću da biste zaštitili namještaj – pa komšiji ostavite ključ.
Ni veliki nisu ostali imuni na ovakve greške. U Njemačkoj se godinama vode rasprave o ograničenom radu trgovina nedjeljom upravo zato što dio potrošača odlazi u Nizozemsku ili Belgiju kada procijeni da mu je to praktičnije. Tržište ne poznaje administrativne granice – ono prati potrebe ljudi.
Naravno, niko razuman nije protiv toga da radnici imaju slobodan dan. Naprotiv. Ali radnik se ne štiti tako što će mušterija otići konkurenciji. Radnik se štiti većom platom. Poštenim rasporedom smjena. Plaćenim prekovremenim radom. Dostojanstvom na poslu. To su evropske vrijednosti.
A zatvaranje vlastitih trgovina uz očekivanje da će kupci ostati kod kuće nije evropska vrijednost. To je bosanski eksperiment. I, sudeći po rezultatima, prilično skup.
Zato pozivam građane Federacije Bosne i Hercegovine da dignu svoj glas. Ne protiv slobodne nedjelje. Nego protiv politike koja od slobodne nedjelje pravi slobodan odlazak našeg novca tamo gdje ne pripada.
Jer država koja sama zatvara vlastito tržište ne može poslije optuživati građane što kupuju tamo gdje je otvoreno.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje.
Ko će odgovarati za ovu ekonomsku lekciju plaćenu novcem građana?
U ozbiljnim državama, kada neka mjera proizvede suprotan učinak od onoga zbog kojeg je donesena, vlast je mijenja.
Samo kod nas se greška proglašava principom, a šteta uspjehom.
Možda će jednog dana neko predložiti i “neradni ponedjeljak”, čisto da se komšije dodatno razviju.
Jer ako već izvozimo kupce, zašto stati na jednom danu?
dr. Mustafa Cerić
Nastavi čitati

BiH

KRAJ PAKLENIH VRUĆINA: Hladna fronta stiže u BiH, danas moguće nevrijeme, a od sutra veliko osvježenje!

Published

prije 1 sedmica

on

1. Jula 2026.

By

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje promjenjivo i nestabilno vrijeme uz kišu, pljuskove i grmljavinu u većem dijelu zemlje. Meteorolozi upozoravaju da se lokalno mogu razviti i jača nevremena praćena obilnim padavinama, gradom te prolazno jakim do olujnim udarima vjetra.

Iako će temperature i danas ostati visoke, a vrijeme sparno i neugodno, upravo će pljuskovi na pojedinim područjima donijeti kratkotrajno osvježenje.

Prava promjena vremena stiže tokom noći i sutra, 2. jula, kada će sa sjeverozapada zemlje prodrijeti hladna fronta koja će označiti kraj dugotrajnog toplotnog talasa.

Dolaskom hladnijeg zraka očekuje se osjetan pad temperatura, pa će narednih dana vrijeme biti znatno ugodnije za boravak na otvorenom. Prva dekada jula trebala bi proteći u znaku prijatnih ljetnih temperatura, bez ekstremnih vrućina koje su obilježile prethodni period.

Građanima se savjetuje oprez zbog mogućih lokalnih nevremena, posebno u poslijepodnevnim i večernjim satima, kada će atmosferski uslovi biti najpogodniji za razvoj jačih grmljavinskih sistema.

Nakon nekoliko sedmica iscrpljujućih vrućina, pred nama su konačno ugodniji ljetni dani i znatno prijatnije temperature.

Nastavi čitati

Najčitanije