Oglasio se zastupnik u Narodnoj skupštini RS i predsjednik Stranke za pravdu i red, Nebojša Vukanović nakon gostovanja Nedeljka Eleka u emisiji kod Avde Avdića.

‘Prvi čovjek Olimpijskog centra Jahorina, predsjednik Nadzornog odbora Nedeljko Eleka, Dodikov univerzalac, direktor Sarajevo gasa i upravnik  Andrićgrada, večeras je bio gost emisije Istraga sedmice kod Avde Avdića, a sudeći po gostovanju čini se da bi se uskoro mogao pridružiti Nenadu Nešiću u Zatvoru u Vojkovićima.

Elek je potvrdio da je sarađivao i prao novac iz Olimpijskog centra Jahorina i firme Nedomeks, koju je navodno prodao, preko firmi iz Federacije i prijatelja Bošnjaka, koji su zanimljivo “sarađivali” sa Nenadom Nešićem, koji je u zatvoru zbog reketiranja, iznude i pitanja novca.

Tokom vrlo zanimljivog gostovanja Elek je u više navrata govorio o meni kao izdajniku i neprijatelju režima Milorada Dodika, te drugim medijima koji kritikuju vlast u RS. Govorio je o Emiru Kustirici, koga je nazvao dragim bratom, te Vučiću, Dodiku, svojim poslovima, studentima, a sve u svemu Elek se proveo kao bos po trnju izrešetan neugodnim pitanjima voditelja emisije Avda Avdića…

U emisiji je saopšteno da je ponovo otvorena istraga protiv Eleka, nezvanično ranija je obustavljena nakon što je potkupljen tužilac Tužilaštva BiH, koji je takođe pod istragom, te su se čuli detalji o snimljenim razgovorima Eleka sa Memijom i “kontraverznim” biznismenima iz Federacije preko koji je vršeno pranje novca…”, piše Nebojša Vukanović.

Udruženja žrtava i svjedoka genocida i ” Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” pozvali su Tužilaštvo BiH da „konačno pokrene postupak protiv Nenada Stevandića, za kojeg je očito, da nastavlja sa politikom rušenja ustavnog poretka BiH kao što je to radio i devedesetih“.

Kako navode iz ovih udruženja, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, organizator nezakonitog obilježavanja devetog januara 2025. godine, bio je jedan od ključnih ljudi u progonu Bošnjaka i Hrvata sa prostora Bosanske Krajine.

– Pored rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine predsjednik NSRS se spominje u skoro svim presudama Haškog tribunala kao komandir zloglasne jedinice SOS (srpske odbrambene snage) za koje, u presudama tribunala, postoje dokazi da je ta jedinica najodgovornija za masovne zločine u ARK – navodi se u saopćenju.

Povod za reakciju Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” je šutnja Tužilaštva BiH na dešavanja u Banja Luci povodom 9. januara ove godine i obilježavanja neustavnog dana RS, saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Na prevoju Nišićka visoravan jutros oko sedam sati dogodila se saobraćajna nesreća zbog koje je saobraćaj potpuno obustavljen.

Do nesreće je došlo kada su se, pod još nerazjašnjenim okolnostima, sudarila dva automobila.

Za sada nema informacija o povrijeđenima.

Kako se vidi na fotografiji sa mjesta događaja, na automobilima je nastala veća materijalna šteta.

– Zbog saobraćajne nesreće koja se dogodila na putnom pravcu Semizovac – Olovo (na dionici Bijambare – Bakići) saobraćaj je potpuno obustavljen, saopćili su iz BIHAMK-a.

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova entiteta, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Entiteti se zadužuju, kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji entitet je po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović u razgovoru za BHRT.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platit ćemo ogroman iznos, čak smo čuli da u RS postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona eura dobije 12 miliona KM”, kazao je poslanik PDP-a u PD PSBiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada RS povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu entiteski raste i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj vanjski dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjet ćemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa a RS to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projket, no ta se uzreciva zaduživanja za kradnju čuva za izliku podizanja novih kredita.

Zbog rasta cijena sirove kafe na svjetskim berzama, u Bosni i Hercegovini su od početka godine zabilježena nova, viša poskupljenja omiljenog napitka među stanovnicima. Očekuje se i povećanje cijena u ugostiteljskim objektima, a stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle rasti i dalje.

Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, ističe da je cijena njihove kafe od početka godine poskupjela za tri marke po kilogramu. “U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je 25 maraka”, izjavio je Banjac za Nezavisne novine, naglašavajući da manji prevoznici očekuju cijene do 25 KM po kilogramu. Međutim, s obzirom na trendove na svjetskom tržištu, kafa bi mogla poskupjeti još više.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, dodaje da cijene sirove kafe na berzama bilježe istorijske visine, te se očekuje da će u narednom periodu cijene rasti za oko 15%. “Cijena naše kafe krajem mjeseca biće veća za 15%, a najjeftinija kafa biće 12,50 KM za pola kilograma”, izjavio je Samardžija.

Glavni uzroci poskupljenja kafe uključuju smanjenu proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova, istorijski niske zalihe u evropskim skladištima i rastuće troškove transporta. Samardžija ističe da loša prognoza ovogodišnje berbe u Brazilu dodatno otežava situaciju, jer se očekuje smanjenje proizvodnje sa 50 miliona vreća na 30 miliona.

Rast cijena sirove kafe na berzama također će uticati na ugostiteljski sektor. Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, navodi da će i ugostiteljski objekti podići cijene kafe. U nekim kafićima cijene su već podignute za 20 do 30 feninga. “Očekujemo cijenu kafe od 2,30 do 4,50 KM po kafi”, rekao je Kurtinović, dodajući da poskupljenje kafe smanjuje obim poslovanja za 30 do 40 posto na isti broj gostiju.

Cijene kafe na globalnom tržištu već su dosegnule istorijske visine, a ako se situacija nastavi, postoji mogućnost daljih poskupljenja. Ako brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle još porasti, što će dodatno pritisnuti tržište i dovesti do povećanja maloprodajnih cijena kafe u BiH.

Iako se u medijima danas pojavila informacija da će na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća biti govora o tome da se izmijeni odluka o minimalcu, iz Vlade FBiH to demantiraju.

Odluka o minimalcu od 1.000 maraka ostaje na snazi i to je gotova priča.

Tvrdi to u izjavi za Raport Nermin Nikšić, premijer FBiH.

Nikšić kaže da, kako je pojasnio na posljednjem pressu u Vladi BiH “odluka je donesena i ona je na snazi”

“Vlada će pratiti njeno provođenje i analizirati sa socijalnim partnerima, pa na osnovu toga donositi odgovarajuće mjere. U ovom trenutku razgovaramo o donošenju uredbe kojom ćemo omogućiti poslodavcima oslobađanje od dodatnih opterećenja u slučaju usklađivanja odnosno povećanja plata za više platne razrede”, rekao nam je Nikšić.

Tvrdi da se nada kako će sve ovo dodatno motivirati Vladu.

“A to je da idemo u donošenje zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija i onda konačnoj fiskalnoj reformi kroz donošenje zakona o doprinosima, minimalnoj plati i dohotku”, kaže Nikšić za Raport.