USK
Sva hapšenja i presude: Babin put od Agrokomerca, preko zločina, do korupcije
Kazna od tri i pol godine zatvora zbog zloupotrebe načelničke pozicije, posljednja je u nizu pravosudnih procesa i afera koji gotovo pola stoljeća prate karijeru Fikreta Abdića “Babe”, kontroverznog bh. političara i osuđenog ratnog zločinca iz Velike Kladuše, na sjeverozapadu zemlje.
Prvostepena presuda suda u Bihaću potvrdila je da je Abdić na poziciji načelnika Velike Kladuše, od 2017. do 2020., oštetio budžet i, ukoliko postane pravomoćna, Općini će morati nadoknaditi oko 480.000 maraka (oko 240.000 eura).
Iz Suda u Bihaću nisu objavili za koja konkretno djela je osuđen Abdić. Optužnica ga je, uz ostalo, teretila za nezakonito donošenje općinskog budžeta za 2019. i 2020. godinu, s ciljem nezakonite dodjele novca Udruženju za zaštitu nezaposlenih dioničara preduzeća “Agrokomerc”, čiji je osnivač.
Presuda 85-godišnjem Abdiću izrečena je gotovo četiri decenije nakon njegovog prvog hapšenja u jednoj od najvećih privrednih afera u bivšoj Jugoslaviji, te 13 godina otkako je odslužio kaznu zbog ratnih zločina tokom ratnih 90-ih u Bosni i Hercegovini, javlja Radio Slobodna Evropa.
Afera Agrokomerc
Prvi put uhapšen 80-ih godina prošlog stoljeća, Abdić se suočio s optužbama za financijske malverzacije u prehrambenom preduzeću Agrokomerc u Velikoj Kladuši. Bio je osnivač tog kombinata u kome je u to vrijeme radilo i do 14.000 osoba.
Afera je “isplivala” u javnost 1987. godine, kada je u beogradskoj “Borbi” objavljen članak o izdavanju mjenica bez pokrića u Agrokomercu, u vrijednosti oko 400 miliona dolara.
Uslijedilo je hapšenje, a na teret su mu se, osim privrednog kriminala, stavljale i optužbe za kontrarevolucionarno djelovanje. Osuđen je na četiri godine zatvora, ali ova presuda nikada nije postala pravomoćna, jer je kasnije ukinuta odlukom Vrhovnog suda.
Krajem 1989. izlazi iz zatvora i nastavlja voditi Agrokomerc, koji u godinama nakon rata propada, a od 2019. godine vode se polemike da li treba u stečaj.
Autonomija i suđenje za ratne zločine
Početkom devedesetih, pred početak rata u BiH, Abdić koji je do tada bio u Savezu komunista, postaje član Stranke demokratske akcije, danas najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini.
S više od milion glasova, izabran je na prvim višestranačkim izborima u Predsjedništvo Republike BiH. Potom je, prema dostupnim podacima, ustupio Aliji Izetbegoviću, tadašnjem predsjedniku SDA, mjesto predsjednika Predsjedništva.
Sukobljavajući se vlastima u Sarajevu, Abdić je ratne 1993. godine proglasio tzv. samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna, zbog čega je smijenjen iz Predsjedništva odlukom republičke Skupštine, dok 1995. odlazi u Hrvatsku.
Godinu poslije, Više javno tužiteljstvo u Bihaću podiglo je protiv njega optužnicu, tereteći ga za ratni zločin u logorima u tom dijelu BiH, u kojima je bilo zatvoreno oko 5.000 osoba.
Također, na teret mu se stavljala suradnja s pripadnicima samoproglašene republike srpske krajine, koja je bila formirana unutar Hrvatsle, i bh entiteta Republika Srpska.
Za ratne zločine mu je suđeno u Karlovcu, nakon što je pravosuđe Hrvatske 2001. preuzelo predmet. Dvije godine kasnije osuđen je na 20 godina zatvora, zbog ratnog zločina na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995.
Vrhovni sud Hrvatske kasnije mu je preinačio kaznu na 15 godina zatvora. Iz zatvora u Puli pušten je 2012., nakon što je odslužio dvije trećine kazne, odnosno deset godina i devet mjeseci.
Povratak u politiku
Procesi koji su se protiv njega vodili nisu ga spriječili da dva puta pobijedi na lokalnim izborima u BiH.
Po izlasku iz zatvora u Puli, Abdića su na slobodi dočekale brojne pristaše što je otvorilo put za njegov povratak u politiku.
Laburistička stranka, koju je osnovala njegova kćerka, a iz koje su Abdića predstavljali kao “ekonomskog maga”, kandidirala ga je za načelnika Velike Kladuše što je i postao, na općinskim izborima 2016. godine.
Uoči reizbora za načelnika Velike Kladuše, na lokalnim izborima 2020., s pet suradnika uhapšen je u junu te godine zbog sumnje na zloupotrebu položaja i korupciju.
U pritvoru je proveo četiri mjeseca, a oslobođen je 29. oktobra 2022. godine, u vrijeme kada je u BiH trajala kampanja za lokalne izbore, na kojima je ponovno izabran za načelnika.
No, vijesti o njegovim pravosudnim problemima nastavile su se i iduće godine. Tada je u bh. medijima objavljena, a potom demantirana vijest, da je uhapšen po zahtjevu hrvatskog pravosuđa, zbog sumnje na privredni kriminal u toj zemlji tokom 2001. godine.
Iz Državne agencije za istrage i zaštitu tada su saopćili da nema mogućnosti Abdićevog izručenja Hrvatskoj, jer međudržavni sporazum BiH i Hrvatske ne dopušta izručenje za djela počinjena prije 2012. godine.
Protiv Abdića i njegova sina u Hrvatskoj se od 2011. vodio sudski proces za privredni kriminal. Pred Županijskim sudom u Rijeci suđeno im je za protupravno preuzimanje vile u Voloskom, za što su kasnijim odlukama sudova oslobođeni.
Optužnica ga je teretila da je 2001. fiktivno posudio Agrokomercu 600.000 kuna (oko 80.000 eura) te da je, pošto novac nije vraćen, preuzeo vilu u vlasništvu tog poduzeća u Voloskom, u blizini Rijeke.
Abdić je ostao načelnik Velike Kladuše do kraja mandata 2024. godine. Opozicijske stranke u tom gradu su u oktobru 2021. pokrenule njegov opoziv u Općinskom vijeću, ali on to nije prihvatio i proglasio je odluku nelegitimnom.
USK
Bihać se bori s nelegalnim odlaganjem otpada: Novi projekt će mu pomoći u tome
Nabavkom 15 zatvorenih metalnih kontejnera ukupne vrijednosti 52.065 KM, od čega je 40.000 KM osigurano iz ekoloških naknada Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona, unaprijeđen je sistem upravljanja komunalnim otpadom na području grada Bihaća.
Na javni poziv resornog ministarstva za dodjelu sredstava za 2025. godinu prijavio se značajan broj aplikanata, a kriterije je ispunilo njih 35. Među odobrenim projektima je i inicijativa Javnog komunalnog preduzeća „Komrad“ d.o.o. Bihać pod nazivom „Nabavka 15 zatvorenih metalnih kontejnera (5.000 litara)“.
Bolje upravljanje komunalnim otpadom
Osnovni cilj projekta bio je jačanje sistema upravljanja komunalnim otpadom, kroz povećanje kapaciteta za njegovo prikupljanje i odlaganje u urbanim i prigradskim zonama, kao i unapređenje efikasnosti transporta do pretovarnih stanica i deponija.
Po zaključenju ugovora proveden je postupak javne nabavke u skladu sa važećim zakonskim propisima, nakon čega je realizirana isporuka i instalacija 15 novih zatvorenih metalnih kontejnera.
“Budući da dio sredstava predviđenih ugovorom nije utrošen, uz saglasnost Ministarstva pokrenuli smo proceduru za nabavku dodatnih devet kontejnera, koja je trenutno u toku. Očekujemo da će proširenje kapaciteta donijeti vidljivo unapređenje u organizaciji odvoza otpada, smanjiti njegovo rasipanje i onemogućiti pristup životinjama, dok će uslovi na terenu biti znatno uredniji i higijenski prihvatljiviji – kazao je Muharem Veladžić, šef Tehničke pripreme i razvoja JKP „Komrad“ Bihać.
Prioritetne lokacije
Prema njegovim riječima, realizacijom projekta stvoreni su preduslovi za smanjenje nepropisnog odlaganja otpada na javnim površinama, uz istovremeno povećanje kapaciteta komunalne infrastrukture.
Efekti projekta su višestruki – novi kontejneri raspoređeni su na prioritetnim lokacijama u skladu s potrebama građana, unaprijeđena je efikasnost prikupljanja otpada, smanjen broj pritužbi, poboljšan izgled javnih površina, te ostvaren značajan doprinos zaštiti okoliša kroz kontrolisanije upravljanje otpadom.
FENA
USK
23 prava: Ministar Zulić najavio niz mjera podrške borcima i RVI u USK
Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona nastavlja sa sistemskim unapređenjem položaja boračkih kategorija, provodeći niz mjera koje obuhvataju stipendije za studente, jednokratne novčane pomoći, te podršku radu boračkih udruženja, potvrđeno je u odgovorima ministra Almira Zulića.
Resorno ministarstvo, u saradnji s nadležnim odjeljenjima za boračko-invalidsku zaštitu u svim lokalnim zajednicama, kontinuirano provodi upravne postupke za priznavanje prava utvrđenih federalnim i kantonalnim zakonima, kako za borce s područja Unsko-sanskog kantona, tako i za povratnike u drugi entitet.
23 prava za pripadnike boračkih kategorija
Kako se navodi, ključni pravni okvir čini kantonalni Zakon o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojim su definisana ukupno 23 prava za pripadnike boračkih kategorija, uključujući zdravstvenu zaštitu, liječenje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i druge vidove podrške.
“Ministarstvo kontinuirano prati potrebe boračkih kategorija, koje se s vremenom mijenjaju, te kroz izmjene i dopune zakonskih rješenja nastoji ponuditi adekvatne odgovore na stvarne životne okolnosti u kojima se nalaze borci i njihove porodice”, istakao je ministar Zulić.
Konkurs za dodjelu stipendija
U skladu s planiranim budžetskim sredstvima za 2026. godinu, Ministarstvo trenutno provodi nekoliko važnih aktivnosti. Među njima je konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima iz boračkih porodica za akademsku 2025/2026. godinu, kao i javni poziv za dodjelu jednokratne novčane pomoći namijenjene liječenju, obrazovanju i prevazilaženju teških socio-ekonomskih situacija.
“Kroz planirana budžetska sredstva i jasno definisane procedure, nastojimo osigurati da prava pripadnika boračkih kategorija budu dostupna svima koji ispunjavaju propisane uslove, bilo da je riječ o stipendijama, novčanoj pomoći ili podršci boračkim udruženjima”, naglasio je Zulić.
Kultura sjećanja
Pored toga, raspisan je i javni poziv za finansiranje kantonalnih boračkih udruženja, s ciljem podrške njihovom radu i projektima koji doprinose očuvanju tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata i unapređenju statusa boraca.
Osim materijalnih prava, poseban fokus stavljen je i na njegovanje kulture sjećanja kroz obilježavanje značajnih datuma, organizaciju manifestacija i edukativne aktivnosti za mlađe generacije.
Iz Ministarstva poručuju da će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene na poboljšanje statusa boraca, uz najavu dodatnih mjera o kojima će javnost biti pravovremeno informisana.
USK
Ključ ulaže u lokalnu infrastrukturu kroz tri projekta vrijedna 200.000 KM: Poznato i kad kreću radovi
Ključu su potpisani ugovori za realizaciju tri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti oko 200.000 KM, čime se nastavlja praksa sistemskog ulaganja u unapređenje lokalne putne i komunalne infrastrukture.
Ugovori su zaključeni sa preduzećem DIVEL d.o.o. iz Sanskog Mosta, a obuhvataju više konkretnih zahvata na području općine. Jedan od projekata odnosi se na izradu rigola na lokalnoj cesti Donji Vojici – Gornji Vojici, čija je vrijednost 54.634,50 KM bez PDV-a, a finansiranje je osigurano zajedničkim učešćem Općine Ključ i građana.
Najveći pojedinačni zahvat je rekonstrukcija dijela lokalnog puta Kopjenica – Donji Vojići, ukupne vrijednosti 126.999,86 KM bez PDV-a. U njegovoj realizaciji značajno učestvuje Federalno ministarstvo finansija sa 119.000 KM, dok je preostali dio sredstava obezbijeđen kroz učešće Općine i lokalnog stanovništva.
Treći projekat podrazumijeva asfaltiranje dječijeg igrališta u Kamičku, vrijedno 24.895,20 KM, koji se u cijelosti finansira iz općinskog budžeta.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su općinski načelnik Jasmin Musić, predstavnici mjesnih zajednica, kao i izvođač radova. Predsjedavajući Općinskog vijeća Alen Šehić tom prilikom je naglasio značaj ovih projekata za unapređenje infrastrukture i ukupnog kvaliteta života građana.
FENA
USK
Bihać dobio prvi anti stres kutak: Novi pristup brizi za žene u zdravstvenom sistemu
Riječ je o inovativno osmišljenom prostoru koji ima za cilj pružiti ženama osjećaj sigurnosti, podrške i razumijevanja prije medicinskih pregleda, posebno ginekoloških, te doprinijeti jačanju povjerenja između pacijentica i zdravstvenog osoblja.
Anti-stres kutak uspostavljen je u saradnji s Udruženjem Medica Zenica, a njegov značaj ogleda se u unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite kroz uvođenje pristupa koji prepoznaje i uvažava psihološke potrebe pacijentica.
Svečanom otvaranju prisustvovala je i ministrica zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona Štefica Grgić, čije ministarstvo od 2016. godine kontinuirano podržava implementaciju stresno i traumatski osjetljivog pristupa u zdravstvenim ustanovama.
Direktorica Udruženja Medica Zenica Sabiha Husić pojasnila je da će žene u ovom prostoru imati mogućnost da se kroz različite metode, uključujući psihološku pripremu i tehnike opuštanja, adekvatno pripreme za pregled.
– Ginekološki pregledi često izazivaju stres i anksioznost kod žena. Ovaj kutak omogućava prirodno opuštanje i smanjenje napetosti prije samog pregleda – istaknula je dr. Halida Lubić, specijalista ginekologije i opstetricije.
Načelnik Službe za zdravstvenu zaštitu žena u Domu zdravlja Bihać, dr. Orhan Džinić, naglasio je da zdravstveni radnici ove ustanove već deset godina primjenjuju stresno-senzitivan pristup u radu s pacijenticama, posebno onima koje su preživjele ratne traume ili različite oblike nasilja.
Otvaranje anti-stres kutka predstavlja dodatni podsticaj zdravstvenim ustanovama za daljnje jačanje kapaciteta i primjenu savremenih pristupa u radu, uz kontinuiranu edukaciju medicinskog osoblja.
Uspostavom ovakvog prostora ženama se omogućava da u sigurnom i mirnom okruženju ostvare kontakt sa vlastitim emocijama i tijelom, što doprinosi kvalitetnijem i humanijem pristupu zdravstvenoj zaštiti.
Iz Udruženja Medica Zenica poručuju da će nastaviti s aktivnostima usmjerenim na unapređenje dostojanstva, sigurnosti i zdravlja žena kroz konkretne i održive projekte u zdravstvenom sistemu.
(FENA)
USK
Vlada USK usvojila niz finansijskih planova javnih ustanova i institucija
Zeleno svjetlo za izvještaje iz obrazovanja, kulture, zdravstva i sporta, uz nove planove i programe rada
– Na današnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona razmatran je niz izvještaja i finansijskih planova javnih ustanova i institucija od kantonalnog značaja, koji su dobili podršku za dalje skupštinske procedure.
Najveći dio materijala odnosio se na Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, a članovi Vlade usvojili su finansijske planove domova zdravlja u Bužimu i Bosanskoj Krupi, koji su u prethodnoj godini poslovali pozitivno, uz očekivanja nastavka dobrih rezultata i u tekućoj godini.
Dom zdravlja Bužim raspolaže budžetom od nešto više od četiri miliona KM, dok Dom zdravlja Bosanska Krupa ima budžet blizu šest miliona KM.
Bez primjedbi su usvojeni i izvještaji Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa, Muzeja, Arhiva, Biblioteke, te Sportskog saveza USK.
Kako je istaknuto, Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa planira intenzivirati aktivnosti na obilasku i popisu još neistraženih arheoloških lokaliteta, dok se u Muzeju provodi revizija nakon više od sedam decenija, posljednji put urađena 1953. godine. Dosadašnji direktor Dino Dupanović dobio je saglasnost za nastavak mandata.
Sportski savez USK, prema ocjeni Vlade, opravdao je sredstva u iznosu od oko 2,3 miliona KM, dok su pohvaljeni i rad Arhiva, te Kantonalne i univerzitetske biblioteke.
Na sjednici je navedeno i da je Ministarstvo zdravstva izdvojilo 12.000 KM za finansiranje sahrana civilnih žrtava rata i članova njihovih porodica, dok je Ministarstvo privrede osiguralo 20.000 KM za Cazinski sajam.
Također, Ministarstvo za pitanja boraca planira izdvojiti oko 300.000 KM za projekte očuvanja tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata.
rtvusk
USK
Sedić razočaran odgovorom o Zapadnoj interkonekciji: Siti smo studija, i nije samo u pitanju gasifikacija
-
BiHprije 1 danKonaković žestoko kritikovao Srbiju: Skrivate zločince, Vučić zove presuđenog Dodika i prijeti vojskom; je li to poštovanje komšija?
-
Cazinprije 4 danaNermin Ogrešević: “Dokazali smo cijelom svijetu pokazali šta je čudo bosanskog otpora”
-
Smrtovniceprije 1 danNa Ahiret preselio Mahmutagić (Muharem) Dedo
-
Cazinprije 2 danaPretresi na više lokacija u Cazinu: Uhapšen diler, pronađeni droga i municija
-
BiHprije 2 danaZenica se oprašta od novinarke Alme Huskić, poznati termini dženaze i komemoracije
-
USKprije 4 danaKrajina se opet zaobilazi: Zapadna plinska interkonekcija bez većih pomaka, pomjerio se samo rok na 2031.
