Connect with us

BiH

Sve veze Dodika i Rusije: Ikona, Noćni vukovi i “lijepo upakovan” kilogram zlata

Published

on

Milorad Dodik trebalo bi da se 20. septembra u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom

Dok Evropska unija (EU) zaoštrava izolaciju Rusije,  član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) čini upravo suprotno.

Milorad Dodik trebalo bi da se 20. septembra u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Posjetu je potvrdio novinarima 8. septembra u Banjaluci.

Advertisement

Tada je rekao da ima “potvrdu da ćemo graditi dvije gasne termoelektrane koje će biti sigurna garancija naše energetske stabilnosti u budućem periodu”.

Posjetom Moskvi Dodik će postati jedan od rijetkih visokih zvaničnika neke države koji će se dva puta sastati sa ruskim liderom od napada Rusije na Ukrajinu, u februaru ove godine.

Prvi susret je bio u junu, u Sankt Peterburgu, na Međunarodnom ekonomskom forumu.

Osim susreta sa Dodikom, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta) i lider najveće partije u RS-u, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od početka ruske invazije često se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim.

Advertisement

Dodik, koji je u prethodnih 16 godina obavljao funkcije predsjednika Vlade RS-a, predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH, protivi se pridruživanju BiH sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog invazije.

Obzirom na veto koji je Dodik uložio u Predsjedništvu na sve kaznene mjere prema Rusiji, očigledno je da se i one sankcije koje su usvojene, ne mogu provesti.

Na opštim izborima u BiH, zakazanim 2. oktobra, vidjeće se i koliko je Dodiku, koji je ovog puta kandidat za predsjednika RS-a, i njegovoj političkoj opciji donijela proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima koje je izolovala EU.

Međutim, ono što je nesumnjivo, privredna zavisnost BiH, kao i njenog entiteta, nije nepremostiva.

Advertisement

Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.

U RS-u, Rusija je na petom mjestu kao investitor, iza susjedne Srbije, članica EU Italije i Austrije, te Velike Britanije.

SUMNJIVA PRODAJA NAFTNE INDUSTRIJE

Poput mnogih država Evrope, daleko najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH.

Ta grupacija se bavi svim poslovima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade do veleprodaje i distribucije.

Advertisement

Nalazi se 100 odsto u vlasništvu ruskog “NeftegazInKora”, koji je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.

Nastala je 2008., spajanjem mreže pumpi “Petrol”, Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koje su godinu dana ranije prodati Rusima, prilikom Dodikove posjete Moskvi u svojstvu premijera RS-a.

Još tada je Transparency International (TI) BiH upozoravao na netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji naftne industrije, i utvrdio čak 44 sporne tačke.

Naime, prema zaključku Konkurencijskog vijeća BiH, Zarubežnjeft je po tadašnjim podacima bio vlasnik samo 40 odsto NeftegazInKora, dok su po 20 odsto držale kompanije “Invest-tehnologije”, “Nepat” i “Junik Development”, čija vlasnička struktura je do danas ostala nepoznata.

Advertisement

Kada se privatizacija naftne industrije ponovo aktuelizovala 2014., na sjednicama entitetskog parlamenta, TI BiH je podsjetio na ovo.

“(Ostavljen je) prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS-a, koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću”, navodi se u tadašnjem saopštenju.

“Optima grupa” je danas 100 odsto u ruskom državnom vlasništvu.

RUSKE INVESTICIJE – NAFTA I MALO ŠTA DRUGO

Prošle godine, investicije iz Rusije u RS-u su bile negativne, prema podacima Agencije za strane investicije BiH (FIPA).

Advertisement

One su iznosile -94,6 miliona maraka, a iz FIPA-e navode da se radi o mogućim obavezama na osnovu zaduženja.

Zaključno sa decembrom 2021., u RS-u je iz Rusije ukupno investirano 453 miliona maraka što ovu državu čini petim investitorom u taj bh. entitet.

Investicije u oblasti naftne industrije predstavljaju skoro kompletan investicioni profil Rusije u BiH, konkretnije, u RS-u.

U odnosu na RS, ruske investicije u entitetu Federacija BiH su zanemarljive. Investirano je 4,4 miliona maraka.

Advertisement

Dodik je u aprilu 2014. godine najavio da je dogovoren kredit sa komercijalnom bankom iz Rusije, te da će uskoro stići prva tranša od 70 miliona eura, a nakon nje i dodatnih 250 miliona eura.

Uslovi ovog kredita nikad nisu objavljeni javnosti, kao ni to da li je novac stigao na račune RS-a.

POSLOVI SA RUSKIM OLIGARSIMA

Kompanija “Comsar Energy” u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Serdarova, pokušava godinama da izgradi termoelektranu “Ugljevik III” na sjeveroistoku BiH.

Firma je 2013. godine dobila koncesiju za izgradnju elektrane, i trebalo je da je gradi pomoću bankovnih kredita iz Kine, ali taj izvor sredstava više nije dostupan, jer Kina prekida finansiranje izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

Advertisement

Ipak, iz “Comsara” je u julu za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da oni ne odustaju od projekta. Do sada se od pripremnih radova nije odmaklo.

Serdarov i Milorad Dodik su 2014. zajedno položili kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane “Mrsovo” na rijeci Lim u opštini Rudo, na istoku BiH.

Izgradnja hidroelektrane još nije počela, a koncesija koju je izdala Vlada RS-a važi do 2062. godine.

Serdarov je 2011. godine, kao značajan investitor u BiH, odlukom Savjeta ministara, dobio bh. državljanstvo.

Advertisement

Oleg Burlakov je prošle godine preminuo od korona virusa, a njegova firma “Privredni preporod” je prije deset godina željela da otvori rudnik mrkog uglja kod Novog Grada, na sjeverozapadu BiH.

Taj posao se pokrenuo sa “mrtve tačke” početkom ove godine, a koncesija na eksploataciju uglja važi još dvije decenije.

Zbog pregovora o rudniku, Burlakov je posjetio Banjaluku 2018. godine.

Ruski biznismen se prvi put pojavio u BiH 2008. kada je kupio fabriku boja i lakova “Terpentin” iz Višegrada, na istoku BiH, koja je ponovo proradila 12 godina kasnije.

Advertisement

Burlakov je tada bio zainteresovan i za banjalučki “Unis – Valjaonicu hladno valjanih traka”, Fabriku motora “Famos” u Istočnom Sarajevu, rudnik Ljubiju kod Prijedora i rudnik Miljevinu kod Foče, ali bez konkretnih rezultata.

AFERA “KILOGRAM ZLATA”

Burlakov se našao u žiži javnosti 2015. godine kada je bivši ambasador BiH u Rusiji, Gordan Milinić, optužio Milorada Dodika da je kao premijer RS-a od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jedan kg.

Milinić je za BN televiziju ustvrdio da je pred njegovim očima ruski biznismen Dodiku uručio “lijepo upakovan kilogram zlata”.

Gordan Milinić (fotoarhiv)

Advertisement

On je kasnije bio ispitan pred Tužilaštvom BiH, koje je pokrenulo istragu, ali je prijava protiv Dodika na kraju odbačena.

POLITIČKI ODNOSI I AFERA “IKONA”

Tokom posjete Moskvi 2007. Dodik je imao jedan od prvih susreta sa ruskim šefom diplomatije, i danas aktuelnim, Sergejom Lavrovim. Između ostalog, razgovaralo se i o kupovini naftne industrije RS-a.

Kasnije su se redovno sastajali, a saradnja koja je zasnovana na ideji produbljivanja privredne uvezanosti, sve je više prostora dala političkom povezivanju.

14.12.2020., Istocno Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i clan Predsjednistva BiH Milorad Dodik dolaze na konferenciju za medije nakon odrzanog sastanka. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Lavrov i Dodik, Istočno Sarajevo, decembar 2020. (Foto: Pixsell)

Unutar političkog procesa pamti se posebno afera iz 2020. Naime, dvije godine nakon što je prvi put posjetio Banjaluku, Lavrov je ponovo posjetio RS, ovaj put Istočno Sarajevo.

Advertisement

Prilikom sastanka sa Dodikom je istakao da je Dejtonski mirovni sporazum temelj BiH, ali je taj dolazak ostao u sjeni afere “Ikona”.

Naime, Dodik je Lavrovu poklonio pozlaćenu ikonu staru 300 godina, za koju ukrajinske vlasti tvrde da je porijeklom iz Luganska, grada na istoku te zemlje koji je još tada bio pod kontrolom proruskih separatista.

Ikona je vraćena Dodiku, a istraga o ovom slučaju je još u toku.

Rusija već godinama podržava RS u Savjetu bezbjednosti UN-a i često se protive izvještajima visokog predstavnika o stanju u BiH.

Advertisement

U junu 2021. godine, Rusija je u Savjetu bila protiv izbora Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za novog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Prema ukazu ruskog premijera iz maja ove godine, ta država planira da u Banjaluci izgradi Kancelariju svoje ambasade.

RSE je u maju slao upit na adresu Ambasade čime će se baviti ova Kancelarija, na šta nije odgovoreno.

REDOVNI SASTANCI SA PUTINOM

Posljednjih godina, na funkciji predsjednika RS-a, ili kao član Predsjedništva BiH, Dodik se često sastajao direktno sa ruskim predsjednikom.

Advertisement

Od 2014., to se dešavalo svaki septembar pred izbore, osim 2020. koju je obilježila pandemija korona virusa.

Prema zvaničnim transkriptima sastanaka, dostupnim na sajtu Kremlja, razgovori su se, uglavnom, bazirali na podršci Rusije Republici Srpskoj, kao i ekonomskoj saradnji.

Održavani su u Rusiji, osim onog u Beogradu 2019. godine, tokom Putinove zvanične posjete Srbiji.

Nakon posljednjeg sastanka, u Sankt Peterburgu 19. juna, Putin je poručio da su odnosi Rusije i BiH “složeni zbog podrške BiH za sankcije protiv Rusije”, ali da je Rusija svjesna Dodikove pozicije, te da je cijene.

Advertisement

Član bh. Predsjedništva je tada odgovorio da se nastavlja saradnja sa Rusijom, da rusko gorivo “nema alternativu”, te da “razumije kontekst” situacije u Ukrajini.

RAZGOVOR SA LAVROVIM NAKON INVAZIJE

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru, bh. Ambasada te zemlje je na Facebooku objavila da su razgovarali Dodik i Sergej Lavrov.

Naveli su da je “obavljena razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine, te da su “zacrtani koraci za intenziviranje napora u tom pravcu”.

Zvanični Kremlj nije izdao saopštenje o decembarskom sastanku, ali ga je naknadno potvrdio.

Advertisement

Dodik je nakon povratka iz Moskve izjavio za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da je Putina upoznao o situaciji o BiH, kao i sa željama za vraćanje nadležnosti sa BiH na RS, o čemu se, u međuvremenu, odustalo.

Odlikovanja su išla i u suprotnom smjeru. Dok je bio predsjednik RS-a, 2018. godine, Dodik je dodijelio Orden RS-a na ogrlici, najviše odlikovanje u ovom bh. entitetu, ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, kao i Valentini Matvijenko, predsjednici Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije.

“NOĆNI VUKOVI” I DODIK

Ruska motociklistička grupa bliska Putinu, “Noćni vukovi”, bliska je i Dodiku.

Imaju svoje članove u RS-u, a redovni su posjetioci parade povodom Dana RS-a, koji se obilježava 9. januara, a koji je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.

Advertisement

28.06.2022., selo Kmecani, Banja Luka Bosna i Hercegovina – U manastiru Gomionica odrzala se proslava Vidovdana – krsne slave Vojske Republike Srpske i Treceg pjesadijskog (Republika Srpska) puka. Proslavi su nazocili i pripadnici ogranka kontraverznog ruskog moto kluba “Nocni vukovi” iz RS ali i regije. Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Vođa ove grupe, Aleksandar Zaldostanov “Hirurg”, povodom Dana RS-a 2018., dobio je od Dodika Orden časti sa zlatnim zracima “za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”.

“Vukovi” i Zaldostanov se nalaze na crnoj listi Sjedinjenih Država od 2014. godine, zbog umiješanosti u tadašnje sukobe u Ukrajini.

Predstavnici ove grupe su Dodiku 2014. poklonili prsluk i džemper sa grbom RS-a i “Noćnih vukova”.

RUSKO-SRPSKI HRAM U BANJALUCI

Već četiri godine, u Banjaluci se gradi rusko-srpski hram i kulturni centar.

Prema najavama, u centru bi trebalo bi da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji.

Advertisement

Dodik je zajedno sa sveštenstvom Banjalučke eparhije Srpske pravoslavne crkve u junu obišao gradilište hrama, koji će biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov.

BiH

Šta je u pitanju? Sputnjik objavio da je Dodik dobio rusko državljanstvo i boravak pa izbrisao vijest

Published

on

By

Ruski portal Sputnjik, izdanje na srpskom jeziku, jutros je nakratko plasirao, a potom ubrzano povukao članak u kojem se tvrdilo da je predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, odobreno državljanstvo i boravak u Ruskoj Federaciji.

Iako se vijest više ne može pronaći na portalu, korisnici koji su pokušali otvoriti link naišli su na poznatu internet poruku “404: Stranica je uklonjena”. Međutim, URL jasno sugerira da je vijest bila objavljena prije nego što je uklonjena, što je izazvalo brojna pitanja da li je u pitanju prvoaprilska šala ili je u pitanju istinita vijest koja je “procurila” u javnost.

Dodik se sinoć oglasio putem društvene mreže X, objavivši video u kojem navodi da se nalazi u Moskvi te najavljujući povratak u rusku prijestolnicu 9. maja. Njegova lokacija bila je nepoznata od povratka iz Izraela, gdje je prošle sedmice boravio, ali je zbog nepoželjnosti naglo napustio tu zemlju. Tek sinoć, njegovim javljanjem iz Moskve, postalo je jasno gdje se nalazi.

Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine ranije je odredio pritvor Dodiku, premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, zbog njihovog odbijanja da se odazovu na poziv Tužilaštva BiH. Nakon toga, Sud BiH je zatražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem.

S druge strane, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je Beograd odmah podnio žalbu Interpolu na ovaj zahtjev, budući da su Dodik i Stevandić državljani Srbije. Odluka iz sjedišta Interpola se još uvijek čeka.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

BiH

Čović i Milanović: Potrebno je osigurati legitimno predstavljanje Hrvata

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sastali su se danas kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH).

Kako je saopćeno iz Milanovićevog kabineta, Čović je kazao da je stav HNS-a i HDZ-a da je nužno sačuvati mir i stabilnost u BiH, osigurati funkcioniranje institucija BiH te nastaviti proces evropskih integracija BiH.

U tom je kontekstu naglasio kako je za funkcioniranje institucija BiH potrebno garantovati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH što znači i promjenu izbornog zakona koji će osigurati legitimno predstavljanje Hrvata u svim institucijama BiH.

Sastanku je prisustvovao i šef Ureda predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić, a uz Čovića je bila zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Đonlagić o zgradi UIO BiH u Banjoj Luci: Što ih Trojka više “mete”, to je SNSD više u vlasti

Published

on

By

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (DF) Dženan Đonlagić komentarisao je današnje raspisivanje tendera za kupovinu zgrade UIO BiH u Banjoj Luci za 103,4 miliona KM.

Đonlagić je rekao da “što ih Trojka više mete, to kadrovi SNSD-a sve više pokazuju da su i dalje u vlasti”.

“Ne treba zaboraviti da je sve aktuelne kadrove imenovala ta ista Trojka, uključujući i Zorana Tegeltiju na poziciji direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine”, rekao je Đonlagić.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je danas na Portalu javnih nabavki objavila Obavještenje za kupovinu postojećeg građevinskog objekta na području Grada Banja Luka za potrebe smještaja zaposlenih i prateće opreme UIOBiH za Glavnu kancelariju i sjedište Regionalnog centra Banja Luka.

Podsjetimo, hitna izmjena Plana javnih nabavki, koju je 21. marta proveo SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH, omogućila je raspisivanje tendera za kupovinu zgrade.

Advertisement

Plan je, kako smo ranije pisali, da se objekat kupi od Mile Radišića, kuma Milorada Dodika, koji je ranije osuđivan za privredni kriminal.

Pokušaji rješavanja pitanja smještaja UIO BiH traju već 13 godina. Prvobitno je planirano da se za izgradnju nove zgrade izdvoji 37,9 miliona KM, ali je taj iznos godinama rastao i dosegao nevjerovatnih 103,4 miliona KM.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Oglasila se članica GO SDA Alma Obradovac nakon hapšenja: Nosim pištolj sa sobom 24h

Published

on

By

Ona se tim povodom oglasila na društvenim mrežama i opisala kako je izgledalo zaustavljanje i hapšenje te kako je sve napravljeno s ciljem nanošenja štete ugledu SDA

 

 

Alma Obradovac članica Glavnog odbora SDA uhapšena je u Banjoj Luci jer nije htjela da se testira na drogu, a u njenom vozilu pronađen je pištolj CZ 999.

Advertisement

 

Ona se tim povodom oglasila na društvenim mrežama i opisala kako je izgledalo zaustavljanje i hapšenje te kako je sve napravljeno s ciljem nanošenja štete ugledu SDA.

 

– Na dan hapšenja, to jest prvi dan Bajrama, vraćala sam se kući oko 9.50 kada su me presreli crnim “seatom” bez ikakvih policijskih oznaka sa upaljenim treptačima. Zaustavila sam auto na putu. Odmah su mi rekli da izađem iz vozila i da izvadim sve što imam u torbi koja mi je bila oko struka. Naravno, opštepoznato je da nosim pištolj sa sobom 24h (za koji imam dozvolu za posjedovanje i nošenje). Iako sam imala potrebna dokumenta za isti, oduzeli su mi ga odmah. Bili su jako neljubazni i grubi. Isfrustrirana sam prekinula komunikaciju sa njima, odbila sam test na narkotike i alkohol. Dakle, nikakvog pretresa auta nije bilo, nikakvih narkotika u pretresu nije bilo, a za pištolj cz999 sam imala dozvole za posjedovanje i nošenje.Sva ova medijska hajka je očigledno napravljena radi nanošenja štete ugledu SDA  – napisala je.

Advertisement

 

(Avaz)

Nastavi čitati

BiH

Konaković: Angažovali smo lobističku kuću; ako bi Dodik krenuo preletjeti Brčko ili FBiH, bio bi prizemljen

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je nakon sastanka s generalnim sekretarom OSCE-a Feridunom Siniriliogluom komentarisao trenutnu situaciju u BiH i najavio saradnju s lobističkom kućom iz SAD-a.

Konaković je kazao da je zadovoljstvo vidjeti visoke delegacije svjetskih organizacija u trenutku kada međunarodno prisustvu ima značajnu važnost. Naglasio je da OSCE misija u BiH ima oko 400 uposlenika koji pomažu različite projekte širom BiH.

“Ovo nije priča o etničkim sukobima u našoj zemlji. Ovo je priča o kriminalu koji pokušava zaštiti jedan čovjek koristeći institucije prije svega entiteta RS”, kazao je Konaković.

Naglasio je da su zakoni koje je donijela NSRS neprimjenjivi te da idu u krajnost prijetnje Srbima da će ih hapsiti ako ne slijede secesionističke ideje Milorada Dodika i da i oni koji sumnjaju u rad OHR-a trebaju da poštuju Ustav, Dejtonski sporazum, Ustavni sud BiH i njegove finalne i konačne odluke.

“Sigurnosne agencije ni u drugim zemljama nisu dio Ustava. Ne postoji zemlja u kojoj u Ustavu piše kako se organizuje obavještajno-sigurnosna agencija što neki ovdje traže”, kazao je Konaković.

Advertisement

Nova koalicija

O sastanku eventualne nove koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, Konaković je kazao da će se održati sutra i da je većina političkih aktera u BiH, ali i međunarodnih aktera shvatila šta radi Milorad Dodik i da to ne vodi zemlju nigdje i da niko nije spreman razgovarati s Dodikom dok on ruši ustavni poredak, prijeti svim narodima s posebnim akcentom na Srbe.

Kao cilj je istakao da se napravi “hodogram” ispunjavanja obaveza na evropskom puti i iskazao strah da ako se ne ispune obaveze u vidu usvajanja dva zakona i odabira glavnog pregovarača da bi to moglo trajno okončati evropski put Bosne i Hercegovine.

“Mislim da politički lideri imaju tu vrstu zrelosti, da prvo odredimo prioritete, a zatim i imenovanja ministara sigurnosti koje će deblokirati rad Vijeća ministara”, kazao je Konaković, a na pitanje šta će biti s Domom naroda, odgovorio je da je zabranjeno blokirati i da je obaveza da se dolazi i radi.

Advertisement

Konaković je pojasnio da Srbija Bosni i Hercegovini nije izručila ni najgore ratne zločince koji su ubijali djecu, civile, silovali i da ne očekuje od Srbije vrstu razuma koja podrazumijeva da izbace Milorada Dodik, ako potjernica bude potvrđena.

“Dom naroda zabranjeno je blokirati. Nije dozvoljeno ne dolaziti na sjednice. Mislimo da su moguća rješenja i personalno koja mogu rješavati one koji to budu radili. Naravno tu institucije BiH i Visoki predstavnik mogu imati svoju ulogu”, kazao je Konaković.

Poručio je da je paradoksalno kako SNSD planira blokadama sačuvati svoje pozicije dok s druge strane tjeraju ljude iz institucija.

O slučaju Viaduct kazao je da će svaku marku tog procesa platiti Republika Srpska i da će taj novac biti oduzet od finansiranja RS-a, te da postoji ugovor koji je potpisala Cvijanović u kojem je sve direktno navedeno.

Advertisement

“Svaki dan Amidžićevog odugovlačenja znači uzimanje 9.000 dolara iz džepa građana u entitetu RS”, kazao je Konaković i rekao da će država na kraju dobiti svoj novac te da odugovlačenje pokazuje u kakvom finansijskom stanju je RS.

Lobiranje u inostranstvu i hapšenje Dodika

Na pitanje o Dodikovom lobiranju u SAD-u, Konaković je kazao da Dodik radi svoje, a da oni rade svoje i otkrio da je uz pomoć dijaspore potpisan ugovor s lobističkom kućom.

“Dodik puno više troši, ima manje efekata. Ne može lobistička kuća ubijediti nekog u laž. Ne može nikakva lobistička kuća ubijediti Trumpa da se Dodik treba odvojiti, da ne treba poštovati odluke Ustavnog suda. Može ga približiti, može se sastati s nekim ljudima, ali ne može Dodik dobiti potrebnu podršku za secesiju BiH i strmoglavi put koji je krenuo”, kazao je Konaković.

Advertisement

O akcijama Dodika rekao je da je od svega uspio da šest osoba napusti SIPA-u i da je donio neprimjenjive zakone, a da će institucije BiH nastaviti raditi kao što su radile.

“Pohvaljujem glave koje ne jurcaju da Dodika hapse sa potencijalnim žrtvama. Pogledajte kako je Španija gonila bjegunca Pudgemonta od 2017. godine pa sve do danas. Dakle krupne ribe politike i kriminala se hapse tako što se rade provjere, nadzor, kontrola kretanja”, kazao je Konaković i poručio da bi Dodik ako bi krenuo da preleti Distrikt Brčko ili Federaciju BiH mogao biti prizemljen drugim helikopterima i automatski uhapšen.

Poručio je da Dodik utakmicu od institucija BiH gubi s ubjedljivim rezultatom i da će se to tako završiti.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Tegeltija izvršava Dodikov nalog: Raspisan tender za kupovinu zgrade UIO BiH u Banjoj Luci za 103,4 miliona KM

Published

on

By

Uprava za indirektno oporezivanje danas je na Portalu javnih nabavki objavila Obavještenje o nabavci-otvoreni postupak javne nabavke za kupovinu postojećeg građevinskog objekta na području Grada Banja Luka za potrebe smještaja zaposlenih i prateće opreme UIO za Glavnu kancelariju i sjedište Regionalnog centra Banja Luka.

Kako je saopćeno iz UIOBiH, kompletna tenderska dokumentacija za predmetnu nabavku može se pronaći na portalu javnih nabavki.

“UIO poziva sva fizička i pravna lica koja imaju interes i ispunjavaju uslove da učestvuju u proceduri javne nabavke, te da svoje ponude dostave u roku od 45 dana”, saopćeno je iz UIO BiH.

Podsjećamo, UIO u prethodnim godinama riješila je smještaj zaposlenih u RC Sarajevo, Mostar i Tuzla, dok zaposleni u Glavnoj kancelariji i RC Banja Luka rade u izuzetno lošim uslovima na 4 lokacije.

Advertisement

Uprava za indirektno oporezivanje će, kako su naveli, na transparentan način provesti proceduru u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Hitna izmjena Plana javnih nabavki, koju je 21. marta proveo SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH, omogućila je raspisivanje tendera za kupovinu zgrade.

Plan je, kako smo ranije pisali, da se objekat kupi od Mile Radišića, kuma Milorada Dodika, koji je ranije osuđivan za privredni kriminal.

Pokušaji rješavanja pitanja smještaja UIO BiH traju već 13 godina. Prvobitno je planirano da se za izgradnju nove zgrade izdvoji 37,9 miliona KM, ali je taj iznos godinama rastao i dosegao nevjerovatnih 103,4 miliona KM.

Advertisement

Nakon što je odustalo od gradnje, Vijeće ministara BiH odlučilo je kupiti već postojeći objekat. Mnogi sumnjaju da je ta odluka donesena kako bi Radišić imao koristi, budući da je njegova zgrada u Banjoj Luci jedina koja odgovara kriterijima koje je postavio SNSD-ov direktor Tegeltija.

Klix

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije