Connect with us

Religija

SVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽENO 30 GODINA OBNOVE RADA MUFTIJSTVA BIHAĆKOG

Published

prije 5 mjeseci

on

SVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽENO 30 GODINA OBNOVE RADA MUFTIJSTVA BIHAĆKOG
U prisustvu predstavnika vjerskog, političkog, kulturnog i javnog života večeras je u Bihaću upriličena svečana akademija kojom se obilježava 30 godina Muftijstva bihaćkog.
Uz sadržajan kulturni i umjetnički program, prisutni zvaničnici su tokom svečanosti uputili prigodne poruke kojima su podsjetili na različite faze u radu Muftijstva.
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić je tokom svog obraćanja predstavio aktivnosti i ostvarene rezultate u protekle tri decenije, podsjećajući na 1993. godinu, ratnu i jednu od najtežih godina za Bosansku krajinu, kada su pokrenuti značajni projekti.
– U vihoru rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je bošnjački narod bio suočen s biološkim opstankom, uz odbranu domovine vođene su i aktivnosti u obnavljanju i reaktiviranju rada medresa, fakulteta, muftijstava, vakufa i svega onoga što je uništavano godinama. Svemu tome je prethodilo višedecenijsko devastiranje vakufa, u želji da se izbriše s lica zemlje, ali i kolektivnog pamćenja jednog naroda – kazao je muftija Kudić.
Istakao je da je Bosanska krajina poznata po svojoj državotvornoj svijesti, te da je, pored heroja i gazija, iznjedrila i dvojicu reisa, prvog reisul-ulemu Mustafu Hilmi Hadžiomerovića i reisa Džemaludina Čauševića, te mnoge istaknute intelektualce.
Ocijenio je da su institucije izgrađene, ali da ih sada treba održavati i unapređivati u okviru pomno promišljenih projekata.
– U prošlosti smo se suočavali sa osporavanjem i zabranjivanjem rada obrazovnih ustanova, a danas se suočavamo s nedostatkom i odlivom stanovništva. Svi mi u životu nosimo emanet vjere koji predajemo onima što dolaze iza nas; i sve što smo večeras spomenuli iz prošlosti ima za cilj da bolje sagledamo sadašnjost kako bi spremnije dočekali budućnost, jer davno su rekli: Sutra pripada ljudima koji se pripremaju danas – poručio je muftija Kudić.
U okviru protokola svečane akademije, profesor Medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević”, Suad-ef. Mahmutović je u formi prigodnog referata predstavio historijat Muftijstva bihaćkog.
Premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić se ovom prilikom osvrnuo na dosadašnju saradnju sa Muftijstvom bihaćkim, te istakao neke specifičnosti koje su, prema njegovoj ocjeni, vrijedne posebne pažnje.
– Muftijstvo daje primjer pozitivnog rada u razvoju društvene zajednice koji je utemeljen na radu, pravdi i jednakosti. Hvala Muftijstvu na otvorenosti da u svom domenu reaguje na probleme građana, posebno na tome što pruža podršku povratnicima. Kada imamo ovakav odnos poštovanja i podrške, niko neće biti kadar da postavlja zidove među nama. Vjerujem da ćemo uz Allahovu, dž.š., pomoć graditi mostove među nama i biti pomoć društvu – rekao je premijer Hušić.
Istaknuta je zahvalnost i prethodnom premijeru Unsko-sanskog kantona g. Mustafi Ružniću, koji je zajedno sa svojim saradnicima značajno pomogao rad i obnovu zgrade Muftijstva bihaćkog.
U ime Skupštine Unsko-sanskog kantona govorio je Jasmin Musić koij je, između ostalog, poručio da kontinuitet rada Muftijstva svjedoči funkcionalnosti i organizovanosti.
– Muftijstvo bihaćko pokazuje visok nivo organizovanosti, kako u smislu kadrovskih kapaciteta, tako i u smislu same organizacije aktivnosti. Mislim da zahvalnost za funkcionalnost Muftijstva dugujemo onima koji su uime Islamske zajednice obavljali taj posao, ali i muslimanima ovih prostora koji pripadnost Islamskoj zajednici razumijevaju kao svoj identitet – kazao je Musić.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je prilikom svog obraćanja podsjetio na ratnu 1993. godinu, ocijenivši je jednom od najtežih u ukupnoj povijesti Bošnjaka.
– To je bila godina kada je pritisak agresora na nas bio najveći, a napadi najžešći i kada se nekima činilo da nade više i nema, kada su neki ljudi paničarili i govorili: ‘Gotovo je! Mi se ovoj sili ne možemo suprotstaviti’. Ali, pogledajte kakav je bio naš kolektivni odgovor; pored pružanja neophodnog oružanog otpora agresorima, mobiliziranja raspoloživih potencijala i iznimne hrabrosti koju smo pokazivali u borbi, baš te godine smo započeli obnavljati rad nekih svojih ranije ugašenih institucija i osnivati nove institucije i ustanove. Ovdje mislim na vjerske i kulturne institucije, koje su u nadležnosti Islamske zajednice. Ove godine smo obilježili čitav niz godišnjica tih institucija, što vam, pretpostavljam, nije promaklo. Te godine smo osnovali i ovo Bihaćko muftijstvo čiju 30. godišnjicu upravo obilježavamo – kazao je reisul-ulema.
Poručio je kako sada slijedi druga faza, faza duhovne i moralne obnove i kulturne izgradnje. Ocijenio je da će ona zahtijevati mnogo više energije i umijeća, više takta i strpljivosti, naročito s obzirom na prisustvo velikog broja različitih negativnih utjecaja kojima smo izloženi.
– Činjenica da se i naši ljudi, čini nam se nimalo manje od drugih, nalaze i među dilerima droga, u prostituciji, kockanju, korupciji, kamatarenju, kriminalu i među ubicama doživljavamo i kao svoj neuspjeh. Da li smo se potrudili koliko smo mogli da dopremo do tih ljudi i odgojimo ih? Da li smo im govorili o tome da sljedbenik velikog poslanika Muhammeda, a.s., ne treba da se nađe u takvom društvu, da se bavi takvim poslovima, da mu tamo nije mjesto? Da li smo ih pozvali da se vrate na Pravi put? – upitao je reisul-ulema.
U okviru protokola svečane akademije dodijeljene su zahvalnice predstavnicima institucija, javnog i političkog života, predstavnicima udruženja, privrednicima i pojedincima koji su pomogli proces rekonstrukcije zgrade Muftijstva bihaćkog.
Zahvalnost i priznanje za dugogodišnji rad su upućene prethodnom muftiji bihaćkom Hasan-ef. Makiću i njegovom prvom saradniku Nuriji-ef. Kazaferoviću.
Odlomke iz Kur'ana su učili hafizi Edin Fajković i Talha Tričić, dovu na kraju je proučio muftija Hasan-ef. Makić, prelijepe ilahije su izvodili članovi hora “Muftijstva bihaćkog”, a voditelj programa je bio Nazif-ef. Horozović.
Akademija je održana upravo u ovoj zgradi koja je u protekle tri godine temeljito rekonstruisana, a koja svojom ljepotom i funckijom trenutno predstavlja jedan od naljepših objekata u Bihaću.
Izvor: Preporod.info / Agencije
muftijstvobihacko
Povezane teme:

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

prije 2 dana

on

7. Maja 2024.

By

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

prije 2 dana

on

7. Maja 2024.

By

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

prije 3 dana

on

6. Maja 2024.

By

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije

✕