Milorad Dodik pokušao je danas objasniti zašto će SNSD glasati protiv izmjena zakona kojim se omogućava privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo.

On kaže da je ‘prema Ustavu BiH fiskalna odgovornost na entitetima i da Vijeće ministara ni u kom slučaju ne može da bude nikakva vlada BiH, niti da donosi odluke o akcizama’.

Komentarajući današnju sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, Dodik je rekao novinarima da se pod plaštom podvale plasira priča o akcizama s ciljem centralizacije još jedne funkcije na nivou BiH.

“Fiskalna odgovornost je na entitetima po Ustavu. Oni su sada smislili da Savjet ministara može da donosi odluke o akcizama, što je otimanje nadležnosti Republike Srpskoj i centralizacija pod plaštom populizma”, rekao je Dodik.

U ovom slučaju, kaže Dodik, može doći do dogovora samo ako Vijeću ministara izričitu saglasnost daju vlade Republike Srpske i FBiH.

“Međutim, oni to neće, jer hoće da se donose odluke bez vlada entiteta”, dodao je Dodik.

On je napomenuo da su i danas cijene goriva u Republici Srpskoj manje nego u drugim zemljama u okruženju.

Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) i gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, oglasio se povodom novih turbulencija u Vladi Republike Srpske, dajući nesvakidašnji nadimak aktuelnom premijeru Savi Miniću. Stanivuković je Minića prozvao „Sava Boomerang“, aludirajući na seriju ostavki i povrataka na funkciju prvog čovjeka Vlade.

„Nije šala! Zvanično imamo premijera – Sava Boomerang! Kako god ga ‘baciš’, on se vraća“, poručio je Stanivuković, komentarišući politički proces koji je u javnosti izazvao brojne kontroverze i zbunjenost.

Gradonačelnik Banje Luke istakao je da je Minić vjerovatno jedini premijer koji podnosi ostavku s namjerom da se na istu poziciju ponovo vrati.

Premijer Vlade RS Savo Minić podnio je ostavku na tu funkciju, ali je istovremeno najavio da će ponovo biti predložen za mandatara, što je otvorilo nova politička i pravna pitanja o statusu izvršne vlasti u tom entitetu.

Tako će Minić biti jedini premijer u BiH kojeg su imenovali tri puta za mandatara u roku od pola godine .

Iza Minića su ranije stali Milorad Dodik, koji se predlažući prošle godine Minića za mandatara lažno predstavljao kao predsjednik RS , zatim ga je predložila bivša v.d. predsjednica RS Ana Trišić-Babić i sad će ga predložiti aktuelni predsjednik RS Siniša Karan.

Dok su Milorad Dodik i SNSD proteklih sedmica likovali zbog svojevrsne ‘diplomatske ofanzive’ stranih zvaničnika predstavljajući to faktički uvažavanjem SNSD i njihove navodno ‘nove geopolitiče pozicije’ kao entiteta, Minićeva današnja izjava je u stvari pokazala pravu sliku stanja.

Naime, Minić je otkrio da su mu ambasadori stranih zemalja koji su ga posjećivali proteklih sedmica ‘spomnjali pravna sporenja’ oko legitimiteta Vlade na čijem je on čelu, o čemu se do sada šutjelo.

Jesu li dobili poruku od Amerikanaca?

No, Raportovi izvori iz entiteta RS kažu da je malo vjerovatno da bi se Minić osvrtao na ocjene evropskih ambasadora i da je vrlo izvjesno da su ta sporenja stigla od administracije Sjedinjenih Američkih Država kojima SNSD jedino ‘ide niz dlaku’.

Također, moguće je i da se SNSD , Dodik, Karan i Minić u potpunosti žele osigurati od za njih potencijalno negativne odluke Ustavnog suda BiH pred kojim je također apelacija za ocjenu ustavnosti sad već ‘pale’ Vlade RS nakon Minićeve ostavke.

U čitavoj zbrci u izvršnoj vlasti u RS pojavila se i priča da bi Minićeva ostavka i ponovo imenovanje mogli imati veze i s političkim dogovorom Milorada Dodika i Draška Stanivukovića uoči oktobarskih izbora i određenih benefita koje bi navodno donijela nova imenovanja u Vladi RS za Stanivukovića , a što bi on uzvratio određenim ustupcima za SNSD s pozicije gradonačelnika Banja Luke i lidera Pokreta za SS.

Raportovi izvori kažu da će se eventualno ovaj scenarij otkriti imenovanjem pojedinih novih ministara u Vladi RS.

Podsjetimo, Minić je prvi put imenovan za premijera 2. septembra 2025. godine, nakon što ga je za mandatara predložio Milorad Dodik, a Narodna skupština RS potom potvrdila sastav Vlade.

Međutim, ubrzo je pokrenut postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine jer je Dodik u trenutku predlaganja mandatara već bio ostao bez predsjedničkog mandata.

Naime, nakon pravosnažne presude Suda BiH od 12. juna 2025. godine Dodiku je prestao mandat predsjednika RS, što je naknadno konstatovala i Centralna izborna komisija BiH. Uprkos tome, on je 23. augusta prošle godine predložio Minića za mandatara, što je postalo predmet apelacija pred Ustavnim sudom BiH.

Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijeli su državni zvaničnici i grupa parlamentaraca iz Državnog parlamenta, tvrdeći da predsjednik kojem je mandat prestao nije mogao predlagati predsjednika vlade.

Ustavni sud BiH već jednom proglasio neustavnom Minićevu Vladu

Ustavni sud BiH je krajem januara ove godine zaključio da su odluke o izboru premiejra i članova Vlade RS, donesene 2. septembra 2025. godine, bile u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, upravo zbog činjenice da je mandatara predložio Dodik u trenutku kada više nije imao legitiman predsjednički mandat. Sud je naveo da su odluke o izboru vlade bile neustavne u periodu od njihovog donošenja do trenutka kada su stavljene van snage sredinom januara 2026. godine.

Upravo uoči rasprave i konačne odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju, Minić je odlučio vratiti mandat, nakon čega mu je tadašnja vršiteljica dužnosti predsjednice  RS Ana Trišić – Babić odmah ponovo povjerila mandat za sastav vlade. Cijela procedura u Narodnoj skupštini RS provedena je u vrlo kratkom roku . U razmaku od svega nekoliko sati prihvaćena je njegova ostavka, a zatim je održana nova sjednica na kojoj je Minić ponovo predstavljen kao mandatar i izabran za predsjednika Vlade.

Podsjećamo, prije toga je Dodika i Minića spasio Dževad Mahmutović, delegat SDA u Vijeću naroda RS koji nije htio podržati pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u ovom slučaju, pa su Dodik i Minić preduhitrili odluku Ustavnog suda BiH.

U međuvremenu, i na imenovanje Vlade RS u kojoj je Minića za mandatara predložila Ana Trišić-Babić podnijeta je apelacija Ustavnom sudu BiH.

Zato se i najnoviji  političko-pravni manevar tumači kao pokušaj vlasti u RS da ‘resetuje’ situaciju i izbjegne posljedice eventualne odluke Ustavnog suda o neustavnosti prethodnog sastava vlade.

Ukoliko Narodna skupština RS ponovo potvrdi njegov kabinet, Minić bi tako postao premijer koji je čak tri puta predlagan i imenovan na čelo entitetske vlade u relativno kratkom vremenu, u presedanu koji je dodatno zaoštrio političke i pravne polemike u BiH o pitanju nadležnosti, ustavnosti i legitimiteta izvršne vlasti u entietu RS .

Iako Minić to što daje ostavku već drugi put naziva ‘normalnim procesima’ sve je to daleko od normalnih, zakonskih i pravnih procedura.

Činjenice pokazuju da je SNSD u roku  od nešto više od pola godine organizovao dva imenovanja i dvije ostavke Valde RS, a upravo su najavili i imenovanje treće Vladu RS u sedam mjeseci.