Connect with us

USK

Tigar o Milanovićevim izjavama: „Da me 5. augusta 1995. nisu zaustavili došao bih do Karlovca, a ja sam …”

Published

on

Stasitom, tada momku od 25 godina, Zoranu Milanoviću ni na pamet nije palo da uzme pušku u ruke i brani Hrvatsku od napada iz Srbije i Crne Gore, od unutrašnjeg neprijatelja, od JNA, rezervista i raznog ološa koji je u susjedstvo došao, baš kao i kod nas, da ubija, protjeruje, pljačka. Školovao se Zoki tada, pa zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske. I izgradio solidnu karijeru diplomate. Kasnije je bio i premijer. Danas je predsjednik Hrvatske. I voli pričati o ratu i „oslobađanju“ Bosne i Hercegovine – čudo jedno.

Piše: Dino Bajramović, SB

„DA JE HRVATSKA VOJSKA ČUVALA BiH, BIH DANAS NE BI POSTOJALA“

Pričao je u prošli petak Milanović, koji je po funkciji i automatizmu i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, na svečanom obilježavanju 30. obljetnice ustrojavanja 1. hrvatskog gardijskog zbora, Dana Počasno-zaštitne bojne i Dana vojne kapelanije „Sveti Valentin“, ponovo o „ulozi hrvatskih branitelja ne samo u oslobađanju Hrvatske nego i Bosne i Hercegovine“.

„Neki od njih svoj put su završili oslobađajući Bosnu i Hercegovinu koja zbog toga danas može funkcionirati i biti slobodna država. Jer, to nisu postigli ni američki ni francuski avioni nego hrvatski vojnici, hrvatska garda. Ranjeni su još među nama, a mrtve pamtimo. U duhu toga mi se uvijek okupljamo – da ne zaboravimo heroje i stvari koje su nam važne. Ta Bosna i Hercegovina danas svjedoči gaženje prava Hrvata, a Hrvatska vojska nije bila slučajno tamo, bila je s razlogom. I zamjenik zapovjednika Počasno-zaštitne bojne pukovnik Marko Čičak i umirovljeni general pukovnik, bivši zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zbora Mile Ćuk su porijeklom iz te države i tamo su branili i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Ovo govorim da se ne zaboravi i da se heroji ne zaborave“, rekao je Milanović.

Advertisement

Za komentar na najnovije besmislice predsjednika Hrvatske, zamolili smo Hamdiju Abdića Tigra, ratnog komandanta 502. Viteške brigade i jednog od čelnih ljudi Petog korpusa, danas zastupnika SDA u Parlamentu Federacije BiH.

„Pa, ja cijenim doprinos Hrvatske vojske. Međutim, da je Hrvatska vojska čuvala Bosnu i Hercegovinu, Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala. Hrvatska vojska je, znamo, u Haagu označena kao agresorska… Mada, ja ne znam na šta misli Zoran Milanović. Znam da je nakon sporazuma Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana u Splitu u ljeto 1995., Hrvatska vojska sudjelovala u nekim operacijama. Naprimjer, u Operaciji „Sana ’95.“ i u dijelovima oko Mrkonjića. Što je u redu, možemo reći da su učestvovali i pomagali Armiji RBiH u tom periodu. Ali, reći da Bosna i Hercegovina bez Hrvatske vojske ne bi bila slobodna država kao i da danas ne bi mogla funkcionirati, to je stvarno previše. Nevjerovatno je da tako visoko pozicioniran čovjek, predsjednik jedne države može izjaviti nešto tako. To je neshvatljivo. Razumijem da ga može ponijeti euforija. Međutim, Milanović o tome ne zna ništa. On u to vrijeme nije bio ni u Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini“, kaže u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ Hamdija Abdić.

„HRVATSKA NEKA ODMAH SEBI PRIPOJI ONOLIKO KOLIKO JE HV OSLOBODIO U BOSANSKOJ KRAJINI“

Već je jednom odgovorio je Zoranu Milanoviću. Bilo je to 2022., baš na dan kada se obilježavala godišnjica „Oluje“, 5. augusta.

„Mi smo ujutro 5. augusta 1995. godine već bili u Hrvatskoj – na Plitvičkim jezerima. Hrvati su oslobađali svoju teritoriju, a mi svoju. Vojska SAO Krajine upravo je sa pograničnog područja iz Republike Hrvatske cijeli rat napadala Bosnu i Hercegovinu. I naravno da je oslobađanjem te teritorije Hrvatske praktički i Bihać deblokiran, jer su nam oslobodili izlaz prema Evropi. Pa kako nismo pali 3,5 godine? Nismo pali na početku kad nismo imali ništa, nismo pali ni 1993. i 1994.. kada smo bili u totalnoj blokadi i kada smo svo naroužanje koje smo imali“, izjavio je tada Abdić.

Advertisement

A danas, govori za naš portal i ovo: “Kad je u pitanju Bosanska krajina mi smo s Hrvatskom vojskom imali korektnu saradnju. Ali, mi smo ti koji smo sačuvali ovu teritoriju. I mi smo ti koji smo, na neki način, omogućili Hrvatskoj vojsci da dođe u situaciju da pokrene ‘Oluju’. Naravno, ne potcjenjujem doprinos Hrvatske vojske. Ali, ona je oslobađala svoju teritoriju od svojih unutrašnjih neprijatelja i agresora na Hrvatsku. Ja sam za to da potpišemo… Hrvatska neka odmah sebi pripoji onoliko teritorije koliko je njena vojska oslobodila teritorije u Bosanskoj Krajini. Ali, može i ovako. Onoliko koliko je 5. korpus oslobodio teritorije u Hrvatskoj da mi zaokružimo sebi. Pa da vidi mo ko je u prednosti. Oni ni pedlja nisu oslobodili kada je ovaj zapadni dio Bosne i Hercegovine u pitanju. A vjerujte da mi jesmo u Hrvatskoj. Postoje dokumenti, fotografije, snimci i sve ostalo. Bio je tu negdje i Miroslav Tuđman, pa general Marijan Mareković i da sad ne nabrajam.“ 

Hamdija Abdić Tigar, komandant 502. viteške brigade i Atif Dudaković, komandant 5. Korpusa ARBIH na ulazu u Ličko Petrovo Selo, 8 km unutar teritorije Hrvatske (Foto: Arhiv)

Kaže i da nema namjeru prepucavati se sa bilo kim. „Želim da imamo dobrosusjedske odnose. Međutim, Zoran Milanović je pretjerao. To ne doprinosi našim dobrim odnosima. Treba da zna da je 5. korpus pomogao Hrvatskoj vojsci, jer smo mi ušli u dubinu hrvatske teritorije tridesetak kilometara. On vjerovatno želi da nas potcijeni. Da tim pokaže neku nadmoć Hrvatske. Kad god ode na neko obilježavanje, on spominje Bosnu i Hercegovinu. Svako ima pravo da priča šta hoće, ali lako je to demnatovati. Zarobio sam 5. augusta 1995. više od 120 srpskih vojnika na Plitvičkim jezerima. Tenkova, oklopnih vozila, naoružanja. Da me nisu zaustavili došao bih do Karlovca. A ja sam Hrvatsku vojsku čekao 24 sata. Upravo sam s tom 1. gardijskom brigadom, na čijoj je godišnjici govorio Milanović prošle sedmice, i oslobađao Hrvatsku. Prolupao je Milanović, mislim da njemu više ni Hrvati ne vjeruju. Mogu i ja svaki dan pričati da sam oslobađao Hrvatsku.“

Možda je Zoranu Milanoviću vrijeme da se malo odmori. Andrej Plenković ga je dovoljno izmorio.

Advertisement

USK

Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS

Published

on

By

Predsjednik Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina – Prijedor Edin Šupuković i odbornik u Skupštini opštine Bosanska Dubica (SDA) Jasmin Spahić boravili su u posjeti premijeru Unsko-sanskog kantona Nijazu Hušiću s kojim su razgovarali o životu bošnjačkih povratnika u bh. entitet RS.

Tokom sastanka bilo je govora o budućoj saradnji, realizaciji projekata te podršci održivom povratku Bošnjaka u dijelu Bosanske krajine koji se nalazi u entitetu Republika Srpska.

Premijer Hušić istakao je da Vlada Unsko-sanskog kantona podržava sve inicijative koje će doprinijeti razvoju i opstanku Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, piše Raport.

Advertisement

Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan, uz obostranu spremnost za dalju saradnju na jačanju povratničkih zajednica i unapređenju infrastrukture u područjima gdje žive Bošnjaci u manjem bh. entitetu.

Nastavi čitati

USK

Krajiški Herkules dobio tri decenije dugu bitku: Muju Hrnjicu napokon čekaju bolji dani

Published

on

By

Spomenik narodnom heroju Muji Hrnjici (Mustafa Turcalović, op. a.) koji već 30 godina propada u staroj tvorničkoj hali na periferiji grada u Velikoj Kladuši, napokon će dočekati bolje dane.
Kako je za Faktor potvrdio kipar i autor ovog spomenika Zlatko Dizdarević, kantonalna vlada, odnosno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, i Općina Velika Kladuša dat će potrebna sredstva za njegov spas.
Uložit će u restauraciju i konzervaciju, ali mislim da će ipak glavni posao odraditi Općina Velika Kladuša jer je prije izbora načelnik Boris Horvat obećao i uvrstio u program njegovog četverogodišnjeg mandata da se završi spomenik Muje Hrnjice, kao i Centar za kulturu, odnosno da se završi zgrada. U njegovom programu što se tiče kulture posebna briga i pažnja bit će usmjerena na zaštitu spomenika Muje Hrnjice, kojeg će, kako je davno bilo planirano, premjestiti na lokalitet Starog grada. Radove sigurno nećemo početi dok ne dođu topliji dani, jer sada je jako hladno – kazao je Dizdarević.
Pojašnjava da će se na lokalitetu Starog grada izgraditi posebna prostorija za Muju.
– To će raditi firma Miral. Napravit će se prostor 10x12x15 metara koji će se obložiti staklom, ili plesiglasom da se postavi  Mujo Hrnjica i da bude dostupan ljudima. Jako puno turista dolazi, kako naših ljudi iz dijaspore, tako i iz susjednih zemalja.
Za koji vremenski period će se on odliti u bronzu je velika stavka. Imam prijedlog da prenesem autorsko pravo i sva ostala prava na općinu i da oni kao vlasnici Muje Hrnjice to onda rješavaju, da ja ne budem vlasnik, jer šta god pokušam, nalazim na razna nerazumijevanja, zidove preko kojih više ne mogu ići – iskreno govori Dizdarević.
A upravo zbog spomenika Muji Hrnjici završio je na sudu. Općinski sud u Velikoj Kladuši donio je presudu da se spomenik ukloni iz prostorija koje su pripale Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija (ViK), ali nova vlast je, na sreću, tu odluku stopirala.
– Sadašnja vlast i načelnik općine su to stopirali jer ja moram završiti prvo taj stručni kiparski dio, a onda će se Mujo preseliti na Stari grad i mislim da će se postepeno lijevati kako imamo novaca. On se više neće morati rezati i mislim da će biti dobar mamac za turiste – tvrdi Dizdarević.
Spomenik Muji tri decenije živio je sudbinu Bosne preko koje su se slamala razna koplja, ali na kraju, baš kao i u narodnoj priči, izlazi kao pobjednik.
– Glavni krivci za stanje Muje Hrnjice su Kladuščani. Za ovih 30 godina promijenilo se jako puno načelnika, trebali su podnijeti teret. Ako Mujo ostaje ovdje, onda su Kladuščani trebali zasukati rukave, pomesti ispred svoje avlije. Za mene je poražavajuće da u posljednjih 30 godina nijedan načelnik nije dao ni jednu KM za restauraciju i konzervaciju Muje, a puna su im usta njega.  Sada su se stvari promijenile. Imam obećanje od načelnika Horvata – govori Dizdarević.
Poručuje da će biti najsretniji kada se sve završi jer on više nema snage za borbu.
Podsjetimo, Mujo Hrnjica se istakao u odbrani Krajine u mnogim ratovima na tom području u 17. stoljeću. O njemu su ispjevane pjesme i ispričane brojne legende. Jedna od narodnih predaja Muju Hrnjicu i njegovog brata Halila dovodi u vezu sa gorskom vilom, koja je prvog zadojila svojim mlijekom, a drugog rosom pored rijeke Kladušnice. Mujo je od toga zadobio veliku snagu i junaštvo, a njegov brat Halil ljepotu. Ono što je Herkules bio za antički svijet, to je Mujo Hrnjica predstavljao Krajišnicima.
Nastavi čitati

USK

Nezavisni odbor razmatrao stanje sigurnosti u USK

Published

on

By

  • Na sjednici Nezavisnog odbora , koja je održana danas, usvojen  je Izvještaj o radu Uprave policije  MUP-a USK za 2024.godin, kao i Izvještaj  o radu za januar ove godine. Članovi odbora  usvojili su i Informaciju o stanju sigurnosti  na području USK za period januar-decembar  prošle godine.

 –  Prošlu godinu obilježila su dva slučaja koja su uznemirila javnost, a radilo se o trostrukom ubistvu u Sanskom Mostu i napadu na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.

Detaljnije informacije u  Dnevniku RTV USK donosi Suad Begić 

Nastavi čitati

USK

Građani Bihaća u šoku: Komunalne usluge poskupile za skoro 50%

Published

on

By

Formirano radno tijelo za analizu poslovanja JKP Komrad

 

Na sjednici Gradskog vijeća Bihaća, održanoj nakon duge i napete rasprave, donesena je odluka kojom se odobrava novi cjenovnik usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.

Prema novim odredbama, građani će sada plaćati 17,55 KM umjesto dosadašnjih 11,95 KM, što predstavlja povećanje od 47%. Odluku su podržali vijećnici vladajuće koalicije, njih 17, dok su protiv glasali predstavnici SDA, NES-a i Možemo bolje. Prije samog glasanja, uslijedila je kratka pauza radi dodatnih konsultacija i usaglašavanja stavova unutar vijećničkih klubova.

Nakon pauze, Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za resor razvoja i komunalnih djelatnosti, obavijestila je prisutne da je usvojen zajednički prijedlog svih vijećničkih klubova o osnivanju radnog tijela.

Advertisement

Glavni zadatak ovog tijela biće temeljita analiza poslovanja JKP Komrad, uključujući finansijske tokove, strukturu prihoda i rashoda, kao i način raspodjele plata zaposlenika. Također, posebna pažnja biće posvećena broju zaposlenih, mjerama štednje, mogućnostima povećanja prihoda, te transparentnosti u prikazivanju finansijskih rezultata.

Osim toga, analizirat će se način upravljanja komunalnim otpadom, usporedba cijena sličnih usluga u Unsko-sanskom kantonu i Federaciji BiH, te kako ove promjene utiču na životni standard građana. Konačno, radno tijelo će predložiti novu metodologiju obračuna komunalnih naknada koja bi trebala biti pravednija i transparentnija.

Izvještaj i preporuke ovog tijela očekuju se u narednom periodu, a moguće je da će njihove zaključke Gradsko vijeće uzeti u obzir pri donošenju novih odluka o upravljanju komunalnim uslugama.

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Formirano Općinsko vijeće Bosanskog Petrovca nakon višemjesečne blokade

Published

on

By

U Bosanskom Petrovcu danas je, nakon višemjesečne političke blokade, formirano Općinsko vijeće.
Na drugom nastavku konstituirajuće sjednice, vijećnici političke platforme “Za bolji Bosanski Petrovac” i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postigli su dogovor i uspjeli osigurati potrebnu većinu za formiranje tog zakonodavnog tijela.
Od ukupno 17 vijećnika, sjednici je prisustvovalo 16, a devet ih je podržalo formiranje vlasti. Za predsjedavajućeg Općinskog vijeća izabran je Nemanja Davidović (SNSD), a za dopredsjedavajućeg Muhamed Dračić iz platforme “Za bolji Bosanski Petrovac”.
Ovim potezom trebali bi biti odblokirani ključni procesi za funkcionisanje Općine, uključujući usvajanje budžeta i drugih važnih dokumenata neophodnih za rad lokalne uprave.
Višemjesečni pokušaji Stranke demokratske akcije (SDA) da kroz pregovore formira većinu nisu dali rezultate, što je dovelo do političke neizvjesnosti u toj općini Unsko-sanskog kantona.
FENA
Nastavi čitati

USK

Unsko-sanske šume premašile plan proizvodnje i izvoza

Published

on

By

Plan proizvodnje drvnih sortimenata u Šumskoprivrednom društvu “Unsko-sanske šume” za januar 2025. godine uspješno je realiziran uz prebačaj u svim fazama rada – zaključak je prve sjednice Stručnog kolegija održane u Direkciji ŠPD-a u Bosanskoj Krupi.

“Sječa drvnih sortimenata na nivou preduzeća izvršena je sa 155 posto. Od planiranih 12.308 kubnih metara, usječeno je čak 19.046 kubnih metara svih drvnih sortimenata.

Plan sječe realiziran je s prebačajem u svim Šumarijama i Pogonu gospodarenja za općinu Bosansku Krupu”, istakli su u ŠPD Unsko-sanske šume.

Advertisement

Pored toga, izvoz drvnih sortimenata također je premašio planirane količine.

“Izvoz na nivou ŠPD-a izvršen je sa 137 posto, pri čemu je od planiranih 12.308 kubnih metara na međustovarišta izvezeno 16.898 kubnih metara svih drvnih sortimenata”, dodaju iz ŠPD Unsko-sanske šume.

Otprema drvnih sortimenata također je bila iznad plana, ostvarivši realizaciju od 111 posto.

“Od planiranih 12.308 kubnih metara, otpremljeno je 13.675 kubnih metara drvnih sortimenata, što je izuzetno dobar rezultat za ovaj period godine”, istaknuto je u ovom preduzeću.

Advertisement

Na sjednici je također odlučeno da će Uprava ŠPD-a nastaviti s ulaganjima u modernizaciju opreme i kapaciteta.

“Planirano je dodatno ulaganje u tešku mehanizaciju pri Podružnici ‘Građenje, mehanizacija i održavanje’ u Bosanskom Petrovcu, kao i u Podružnicu DI ‘Sanica’ Ključ, kako bismo osigurali još efikasniju i produktivniju proizvodnju u narednim mjesecima”, naglasili su u ŠPD Unsko-sanske šume.

S obzirom na štete koje su loše vremenske prilike prouzrokovale u određenim šumarijama, gdje je zabilježen značajan broj izvaljenih i prelomljenih stabala, Sektor pripreme proizvodnje i Sektor za zaštitu šuma dobili su zadatak da hitno izvrše doznaku stabala za sječu.

Advertisement

“Neophodno je brzo reagovati i sanirati štetu nastalu tokom zimskog perioda, kako bismo osigurali stabilnost i sigurnost u našim šumskim područjima”, zaključuju u ŠPD Unsko-sanske šume.

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije