Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Tri stvari u kafiću platio skoro 30 KM: ‘Je li bilo od zlata da toliko košta?’

Sve je više gostiju na hrvatskoj obali začuđeno cijenama u ugostiteljskim objektima.

Nekoliko turista iz Njemačke nedavno su poručili da su cijene u Hrvatskoj dosta veće nego ranijih godina, te da su ručak za četveročlanu porodicu u Zadru platili oko 700 kuna (180 KM), piše 24sata.

Cijenama je ostao začuđen i gost jednog ugostiteljskog objekta u Opatiji. Na računu koji je objavio na svom Facebook profilu vidi se kako je naručio croissant sa šunkom i sirom, mali macchiato i prirodni sok od limuna.

Sve zajedno je platio – 107 kuna (28 KM).

Croissant je platio 30 (7.80 KM), macchiato 32 (8.30 KM), a sok čak 45 kuna (11.70 KM).

“Nisam jedan od onih koji broji svaku lipu na računu, ali…”, napisao je iznad fotografije.

Na njegovu objavu su se zaredali i brojni komentari.

“Je li limun bio zlatan? Ono, od 24 karata pa da lete zlatni listići u tu limunadu?

Ovakve cijene nema ni jedan hotel s 5 zvjezdica… U Opatiji sam u hotelu jela riblju platu za dvoje za neke normalne novce, čak i jeftinije od Zagreba. Ovo je bezobrazluk. Macchiato je skuplji od croissanta sa šunkom i sirom?”, samo su neki od komentara.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Državljanin BiH uhapšen pri pokušaju ulaska u Austriju uprkos trajnoj zabrani

Pripadnici granične policije uhapsili su noćas državljanina Bosne i Hercegovine (43), koji je, uprkos trajnoj zabrani ulaska u Austriji, pokušao da pređe granični prelaz Karavanke.
Naime, tokom kontrole policija je uočila da nešto nije u redu sa dokumentima ovog 43-godišnjaka, koji je sa suprugom pokušao da pređe granicu.

Nakon kratke provjere ispostavilo se da je riječ o čovjeku koji je prije 15 godina počinio nasilni zločin zbog čega je i osušen:

“Tokom provjere otkrili smo da je on osuđen na nekoliko godina zatvorske kazne zbog nasilnog zločina iz 2006. godine. Tada je uslovno pušten na slobodu, ali uz trajnu zabrana ulaska u zemlju”, stoji u saopštenju policije.

Jedna od zanimljivosti noćašnjeg hapšenja jeste i to da je državljanin BiH u domovini čak i legalno promijenio ime kako bi pokušao da izbjegne ovu zabranu, ali mu nije uspjelo.

“On nije pružao otpor pri hapšenju i već je sproveden u zatvor u Klagenfurtu”, navode na kraju u saopštenju iz policije.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku penziju možete ostvariti u Njemačkoj s minimalnom satnicom od 12 eura?

Zakonom propisana minimalna satnica u Njemačkoj iznosi 12 eura po satu. Stručnjaci su za njemačke medije izračunali koliku mirovinu mogu očekivati oni koji rade 45 godina za satnicu od 12 eura.

U izračunu mediji su pretpostavljali da radnik radi 45 godina rada uz minimalnu satnicu od 12 eura, te da nema prekida u radnom odnosu.

Glavni parametri za izračun:

12 eura minimalne satnice za 40 sati tjedno mjesečno = 1.920 eura bruto mjesečno,

Godišnji prihod, 12 x 1920 eura= 23.040 eura za 45 godina

U izračun mirovine u obzir su uzeti i drugi parametri, poput raznih mirovinskih bodova. Stručnjaci su na kraju izračunali kako za 45 godina rada, radnici koji imaju satnicu mogu ostvariti 853,28 eura bruto mirovine, prenosi Fenix Magazin.

Šta ako imate satnicu 15 eura?

Ako osiguranik radi 45 godina s minimalnom satnicom od 12 eura, prema sadašnjem zakonu primat će 853,28 eura bruto mjesečne mirovine.

Kad bi radnik primao satnicu od 15 eura, pod istim uvjetima nakon 45 godina rada to bi rezultiralo s 1.066,67 eura bruto mirovine.

“Uglavnom, može se reći da obje mirovine ne štite građane od siromaštva. Zato je povećanje minimalne satnice tek prvi korak. Za primjerenu mirovinu potrebna je znatno viša minimalna satnica”, ističu stručnjaci.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕