Ured za reviziju institucija Federacije BiH godinama upozorava sarajevski Zavod zdravstvenog osiguranja da ne provodi neophodne kontrole izdavanja lijekova na recept, uprkos tome što svake godine izdvaja sve više novca za ove namjene.

Mogu li se zloupotrijebiti recepti za lijekove i nezakonito zaraditi novac? Mogu u Bosni i Hercegovini, preciznije u Federaciji BiH.

U posljednjih osam godina je zloupotreba recepata zabilježena u četiri od 10 kantona Federacije BiH. Izdaju se recepti za lijekove pacijentima koji ih ne koriste, i to bez njihovog znanja. To se radi elektronskim putem, s obzirom da je digitalizovan sistem izdavanja ljekarskih recepata.

Farmaceut, prema zakonu, može izdati lijek na recept jedino uz uvid u zdravstvenu legitimaciju pacijenta na čije ime glasi recept. Farmaceuti to pravilo krše prilikom ovakvih zloupotreba.

Lažnim receptima se propisuju lijekovi koje plaća zavod zdravstvenog osiguranja. Zavod ima ugovor sa brojnim apotekama, kojima je dao pristup sistemu elektronskih recepata.

Tako apoteke, na osnovu lažnog recepta, mogu naplatiti zavodu lijek kojeg nisu izdali pacijentu. To im daje mogućnost da jednu kutiju lijeka prodaju dva puta, jednom zavodu, a drugi put na “crnom tržištu”.

Posljednji ovakav slučaj se desio u Sarajevu. Nadležne institucije kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zloupotrijebljeni identiteti više od dvije stotine pacijenata. Lažnim receptima iz zdravstvenog fonda je izvučeno više od 350.000 maraka. Cifra nije konačna, jer istraga još traje.

KO JE UMIJEŠAN U AFERU?

U sarajevsku aferu je, između ostalih, umiješan i farmaceut Miro Banović iz Zenice. On ima šest apoteka u nekoliko kantona u Federaciji BiH. Zbog zloupotrebe lijekova na recept je već osuđivan 2017. godine u Zeničko-dobojskom kantonu.

Tada je nezakonito prodavao apaurin, lexilium i ketonal, koje zakon svrstava u opojne droge i psihotropne tvari, stoji u sudskim dokumentima. Osuđen je na 18 mjeseci zatvora.

Sa njegovom apotekom je, zbog lažnih recepata, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo raskinuo ugovor početkom ove godine.

Banović za RSE kaže da je “kolateralna šteta”, te da je njegova apoteka “materijalno oštećena” gubitkom ugovora sa ovim zdravstvenim fondom. Objašnjava da je sarajevski zavod obrazložio raskid ugovora nedostatkom kontrole prilikom izdavanja lijekova na recept u njegovoj apoteci.

“Bio je jedan tehničar, koji je otišao. Bio je na godinu dana na zamjeni trudnice. I zato nam je bilo to. Kao, nismo vodili i pratili kartone svakom pojedinačno”, dodaje on.

Banović kaže da je pandemija korona virusa promijenila praksu izdavanja lijekova na recept.

“Vjerujem da je bilo i telefonskih poziva ili da samo matični broj donese. Nije se moglo konkretno, niti smo dobijali takve upute nikad, da se striktno to mora pratiti”, kaže on.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za RSE kažu da se recepti “pod tuđom šifrom” mogu unijeti u sistem samo ako je ljekar namjerno ili nehatom dao svoju šifru.

KRIVIČNE PRIJAVE ZA LAŽNE RECEPTE

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je krivičnu prijavu o lažnim receptima dobilo u decembru 2021. godine od uprave sarajevskog doma zdravlja. Zvanična istraga još nije počela. Iz tužilaštva poručuju da prikupljaju dokaze i da, zbog zaštite krivičnog postupka, ne mogu davati više informacija.

“Ja sam došao za direktora 1. septembra 2021. godine. I već polovinom tog mjeseca sam došao do informacija da se pišu recepti ljudima koji ne koriste tu terapiju”, kaže za RSE Abel Baltić, direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Ova institucija ima oko 2.000 zaposlenih i pruža primarnu zdravstvenu zaštitu za oko 400.000 pacijenata u devet domova zdravlja. Svaki ljekar ovog doma zdravlja ima svoju jedinstvenu lozinku za pristup sistemu elektronskih recepata. Sistemom upravlja kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja, a pristup ima i 176 apoteka u ovom kantonu.

Baltić kaže da je formirao disciplinsku komisiju i utvrdio da su svi lažni recepti napisani korištenjem lozinki šest ljekara, protiv kojih je podnio krivičnu prijavu. Ljekari su tokom disciplinske istrage, kaže Baltić, negirali da su pisali lažne recepte. Tvrdili su da su njihove šifre zloupotrijebljene.

“I mi nemamo drugi način da utvrdimo jesu li, jer mi nismo policija”, kaže on. Dodaje da su na fiktivnim receptima dominirali lijekovi za liječenje dijabetesa.

Sarajevski dom zdravlja je o cijelom slučaju obavijestio i Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo. Ovaj ured je proširio istragu, i utvrdio da se radi o lozinkama devet, a ne šest ljekara. Zloupotrebljen je, kažu, identitet najmanje 209 pacijenata.

Direktor ureda, Erduan Kafedžić, kaže za RSE da je lažnim receptima propisivano 28 lijekova. Zdravstvenom fondu je pričinjena šteta veća od 357.000 maraka (oko 182.000 eura).

Svaki od deset kantona entiteta Federacija BiH ima svoj zavod zdravstvenog osiguranja, koji pokriva osnovne troškove liječenja pacijenata.

Drugi entitet, Republika Srpska, ima svoj zdravstveni fond. Iz fonda za RSE kažu da nisu imali sličnih slučajeva zloupotrebe recepata.

OSAM GODINA STAR SLUČAJ U UNSKO-SANSKOM KANTONU

Jedna od afera sa lažnim receptima se dogodila i na zapadu BiH prije osam godina. Međutim, optužnica za organizovani kriminal je potvrđena tek polovinom ove godine. Optužene su četiri apotekarke i jedna liječnica.

Liječnicu Refiku Purić tužilaštvo tereti da je 2015. godine krivotvorila recepte, odnosno “upisivala terapije pacijentima koje nije ordinirala”. Nakon toga je apoteka fakturisala troškove zavodu “iako pacijenti nisu podigli lijekove na osnovu tih recepata”, navodi tužilaštvo ovog kantona.

Purić kaže za RSE da će dokazati da “nikada nije izdala ni jedan fiktivni recept”. Dodaje da je odgovorna samo za dio recepta na kojem piše naziv lijeka i propisana doza.

“A šta su apoteke radile, ja u to ne ulazim. Ja samo odgovaram za srednji dio recepta. A čije će gore ime biti i prezime, i dole koja će apoteka šta izdati, ja sa tim nemam ništa”, ističe ona.

Ne poriče, međutim, da je propisivala terapije pacijentima koje nije ordinirala, preuzimajući ih od kolega ljekara kada su bili na odmoru ili bolovanju.

“I sad ti pacijenti, tuđi, koji dođu sestri ili zovnu telefonom, i kažu meni treba to i to. Sestra tog doktora, kojeg nema taj dan, dolazi meni. I ja samo pišem to što sestra meni kaže. Imenom i prezimenom ja tog pacijenta niti sam vidjela, niti sam čula, niti sam ga pregledala”, kaže Purić.

MNOGO NOVCA, A NEDOVOLJNE KONTROLE

Nepravilnosti su zabilježene i u Tuzlanskom kantonu. U Zavodu zdravstvenog osiguranja ovog kantona za RSE kažu da su uočili određene greške i nepravilnosti u jednom domu zdravlja, o čemu su upoznate i nadležne institucije. Više informacija, kako navode, ne mogu dati zbog istrage koja se vodi.

Ured za reviziju institucija Federacije BiH godinama upozorava sarajevski Zavod zdravstvenog osiguranja da ne provodi neophodne kontrole izdavanja lijekova na recept, uprkos tome što svake godine izdvaja sve više novca za ove namjene.

Zavod je 2015. godine izdvojio za lijekove oko 79 miliona maraka. Do 2021. godine je izdvajanje za lijekove naraslo na 92 miliona maraka.