U sudskom predmetu „Nebo“, u kojem se čelni ljudi Uprave policije Unsko-sanskog kantona dovode u vezu sa uzimanjem mita i sređivanjem saobraćajnih kazni, mogle bi pasti prve nagodbe.
Jedan od optuženih je već sve priznao, a istražiteljima je dao i značajne informacije o ulozi policijskog komesara Muje Koričića u ovom slučaju. Saznajemo da se radi o četverooptuženom policajcu iz Bosanskog Petrovca Slavku Šobotu, koji je u PS Bosanski Petrovac radio na poslovima unošenja službenih podataka u sistem prekršajnih evidencija (ROF).
Džigum od vozača uzimao od 10 do 200 KM
U ovom predmetu su optuženi još narednik Elvedin Džigum, komandir PS Bosanski Petrovac Nermin Mahmutspahić i komandir PS Bihać Šemsudin Dedić. Oni su od 2019., pa sve do 2021. godine pomogli na desetine fizičkih i pravnih lica da prođu nekažnjeno za saobraćajne prekršaje koje su počinili na način da su od Šabote tražili da propusti evidentirati takve slučajeve ili da su od policijskih patrola zahtijevali da se sačinjeni zapisnici u prekršaju unište.
Opraštali su kazne zbog neregistrovanih ili vozila sa neispravnom pneumatikom, nepoštivanja saobraćajnih znakova, neprilagođene brzine, neposjedovanja potvrde o tehničkoj ispravnosti, isteku periodičnog pregleda protupožarnih aparata i slično.
Narednik Elvedin Džigum spominje se u 70 slučajeva, koji su taksativno navedeni u optužnici, da je sam uzimao mito od 10 do 200 KM od fizičkih i pravnih lica kako ih ne bi kontrolisao ili im pisao prekršajne naloge. Najčešće je zaustavljao i mito uzimao vozačima kamiona firmi koje se bave prevozom drva.
Vozače firme d.o.o. Medeks Šipovo zaustavio je više od 10 puta i uzimao im je uglavnom po 10 maraka. U optužnici se navodi da je Džigum 8. aprila 2021. preuzeo 200 KM zamotanih u novinu, sa benzinske pumpe Energopetrol u Bosanskom Petrovcu, a koje mu je tu po nalogu osnivača Medeksa ostavio vozač kako ih ne bi više kontrolisao. I pored toga, Džigum je nastavio sa uzimanjem mita od vozača ove firme.
Novac je uzeo još od vozača firmi Savanović d.o.o. Ribnik, Miki Trans d.o.o., Mell Plast, Šumatrans, LDM Šipovo, Gajić S kompani, Mokro-Pale, Asiks d.o.o. Kotor Varoš, Medeks iz Šipova, Breza Wood, Budo Export Žepče, Kužo iz Šipova, Madeks Prom d.o.o. Šipovo, Ramuka d.o.o. Bugojno i još niza fizičkih lica.
Opraštanje saobraćajnih kazni i uzimanje mita od autoprevoznika bili su javna tajna u Bosanskom Petrovcu sve do momenta dok policajka Milica Latinović nije odlučila sve prijaviti Tužilaštvu USK. Ona je u nekoliko navrata bila u policijskoj patroli kada su Džigum i ostali pokušavali uticati da briše zapisnike o počinjenim saobraćajnih prekršajima. Odbila je to uraditi i od tada se suočava sa velikim problemima.
„19. 2. 2020. u Bosanskom Petrovcu, nakon što je policija patrola u sastavu Milica Latinović i Elvedin Džigum konstatirala prekršaj neispravnosti pneumatika kod vozila kojim je upravljao Ž. R. i o čemu je sačinjen zapisnik, Elvedin Džigum je naredio policijskoj službenici Latinović da se konstatirani prekršaj iz zapisnika ne procesuira“, samo je mali dio optužnice.
Spominje se, između ostalog, i da su Dedić i Džigum od ove policajke zahtijevali da ne procesuira saobraćajni prekršaj koji je utvrdila tokom kontrolisanja vozila u vlasništvu firme Kamen d.o.o. Bihać.
Zamjenik glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva USK Adnan Tulić potvrdio je za Žurnal da se policajka Latinović suočava sa strašnim problemima.
„Vrši se progon ovog svjedoka. Ona prima prijetnje i protiv nje je pokrenuto nekoliko disciplinskih prijava, a njena jedina krivica je što je hrabro, profesionalno i zakonito svjedočila protiv korupcije najvišeg nivoa unutar policije“, kaže Tulić, protiv kojeg je također podneseno nekoliko disciplinskih prijava, a sve kako bi se zaustavila istraga u ovom predmetu.
Tužilaštvo USK učinilo je sve iz svoje nadležnosti da zaštiti policajku, kojoj najveći problemi dolaze upravo od komesara.
„I sud je u nekoliko svojih rješenja konstatirao da je optuženi Džigum utjecaj na svjedoke mogao ostvarivati upravo putem komesara i da je svoju moć na terenu iskazivao upravo na osnovu bliskih odnosa sa komesarom“, podsjeća Tulić.
Tužilaštvo USK pokrenulo je i istragu protiv Muje Koričića zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj, ali je rješenjem Federalnog tužilaštva od 10. juna ovaj predmet prebačen Tužilaštvu SBK.
“Predmet se nalazi u fazi prijave“, kažu u Tužilaštvu SBK.
(zurnal.info)
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login