Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Velika prognoza za snijeg: Evo kada bi mogao pasti i gdje će ga biti najviše

Published

on

“Što se tiče oborina, više ih se očekuje se središnjom i južnom Evropom. Prognoza snježnih oborina pokazuje manje snježnih oborina u Evropi, uprkos više padavina općenito, osim u višim predjelima”

Prva prognoza za zimu 2023./2024. pokazuje očit utjecaj novog događaja El Nino. Postoji izražena promjena u uzorcima struje u usporedbi s prošlom godinom, s pojavom trendova za dinamičke vremenske obrasce u središnjim i istočnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i sjevernoj Evropi.

Rastući događaj El Nino bit će glavni faktor za zimsku sezonu 2023./2024. na sjevernoj hemisferi, piše Severe Weather Europe.

Gledajući prvo temperaturu, možemo vidjeti zanimljiv hladni signal nad sjevernom Evropom. Također postoji hladniji signal iznad zapadne Evrope, dok su temperature više od normalnih prema istoku u prosječnoj zimi. Ove zime moglo bi biti više oborina u sjeverozapadnoj Skandinaviji i nad dijelovima središnje i jugoistočne Evrope. Zapadna Evropa je obično suša tijekom zime. Čini se da će najveći potencijal za snježne oborine biti iznad i oko alpskog područja i prema višim nadmorskim visinama jugoistočne Evrope. I, naravno, nad sjeverozapadnim dijelovima Skandinavije, piše SWE.

Najpouzdaniji model

Čak i da su modeli 100% tačni, to ne znači da će takvi vremenski uvjeti trajati tri mjeseca zaredom. Samo sugeriraju kako bi vremenski obrasci mogli izgledati većinu vremena.

ECMWF model se često naziva najpouzdanijim modelom. Ali niti jedna dugoročna/sezonska prognoza ne može se nazvati “pouzdanom”. To je zato što gledamo samo trendove i kako bi se vremenski obrasci mogli razvijati u velikoj mjeri tijekom dugog vremenskog razdoblja, piše Severe Weather.

Prognoza uzorka zimskog pritiska iz ECMWF-a pokazuje tipičan vremenski obrazac za El Nino. Imamo zonu niskog pritiska iznad sjevernog Pacifika i pojas anomalija niskog pritiska preko juga SAD-a i sjeverne Evrope. Mjesečna NAO prognoza ECMWF-a zapravo nagovještava negativne trendove sredinom i krajem zime. To bi povećalo šanse za hladnoću na istoku SAD-a i dijelovima Evrope.

Gledajući prognozu površinske temperature nad Evropom, vidimo da su površinske temperature uglavnom iznad normale diljem kontinenta. Ali postoji neutralna zona nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Što se tiče prognoze oborine, možemo vidjeti da Evropa ima jak signal za natprosječnu količinu oborine. To povećava potencijal snježnih padalina uglavnom iznad alpskog područja i Skandinavije.

Objavili i skraćenu prognozu

“Čitanje slika i opisa može biti pomalo zbunjujuće. Dakle, da sve pojednostavimo, evo što ukratko nudi prva prognoza za zimsku sezonu 2023./2024”, pojašnjavaju. Očekuje se da će Evropa imati toplije temperature od prosjeka u većem dijelu zapadnog i središnjeg dijela kontinenta. Niže temperature bit će izraženije u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.

To znači da će glavni način cirkulacije nad Evropom biti od sjevera prema jugu, što znači sjeverno strujanje nad Evropom. Mogući scenariji snježnih oborina nad središnjom Evropom bit će vezani uz intenzitet sjevernog strujanja i pojedinih hladnih fronti koje se spuštaju sa sjevera.

Objavili prognozu snježnih padalina

Severe Weather Evrope analizirao je i najnovije prognoze snježnih oborina i trendove za cijelu zimu. Kao i s cjelokupnom prognozom, i za prognozu snježnih padalina koristili su ECMWF model.

“Prvo, gledajući prosječnu sliku za Evropu, možemo vidjeti slabu prognozu snježnih oborina. Za veći dio kontinenta predviđa se manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim za dijelove centralne Evrope i Skandinavije”, piše SWE.

Prognoza snježnih padavina za decembar pokazuje da veći dio kontinenta neće imati snježnih padavina, osim krajnjeg sjevera. To je vjerovatno povezano s jugozapadnijim strujanjem iznad većeg dijela Evrope.

U januarskoj prognozi može se vidjeti puno drugačija slika, s potencijalom snježnih padavina koji se snažno povećava u većem dijelu centralnih zemalja.

U februaru je vidljivo još snažnije povećanje. Više snježnih padalina predviđa se u većem dijelu kontinenta, osim u jugozapadnom i južnom dijelu.

Ali, kako piše SWE, anomalije ne mogu pokazati cijelu sliku. Na slici ispod možete vidjeti prosječnu mjesečnu količinu snijega. Možete vidjeti da uprkos negativnim anomalijama nad dijelovima Evrope još uvijek ima snježnih oborina nad kontinentom. Dakle, čak i ako prognoza predviđa manje snijega, to ne znači da snijega neće biti.

Prema modelu UKMO, prognoza snježnih oborina također glasi da će one biti slabe. Predviđa se da će veći dio kontinenta imati manje snježnih padavina nego što je uobičajeno, osim u nekim centralnim i sjevernim dijelovima.

Prognoza za decembar identična je prvome modelu, što, kako se navodi, ovom scenariju daje veću vjerovatnost. Gledajući prognozu snježnih padavina za januar, nema puno poboljšanja osim u nekim dijelovima srednje Evrope i krajnjeg sjevera. U februaru prognozira više snježnih oborina u dijelovima srednje Evrope i prema sjeveroistoku.

index.hr

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije