U utorak navečer, u vjetrovitom Castel Gandolfu, postavio sam pitanje papi Leu XIV. Dok rat na Bliskom istoku potencijalno eskalira, želio sam znati ima li poruku za predsjednika Donalda Trumpa i druge lidere Sjedinjenih Država i Izraela.

Njegov odgovor je bio rječit. Prvi američki papa govorio je na engleskom jeziku i rekao kako se nada da će Trump pronaći „izlaznu strategiju“ (off-ramp) za okončanje rata s Iranom. Pozvao je na prekid nasilja i na to da lideri počnu pregovarati.

Rijetkost je da pape po imenu spominju svjetske vođe, a ovo je jedan od prvih puta da je Leo javno spomenuo Trumpa. Njegov odgovor ukazuje na to koliko ga rat teško pogađa, a govorio je jezikom koji će se čuti i razumjeti u Bijeloj kući.

Kontrast dvojice lidera

Ovo je u oštar kontrast stavilo razliku između dvojice trenutno najvidljivijih američkih lidera na svjetskoj sceni. Na jednoj strani je papa Leo, u Chicagu rođeni avgustinski fratar, poznat kao nježan i povučen karakter. Na drugoj je predsjednik Trump, sveprisutna figura i disruptor globalne politike.

Dok Leo nije konfrontacijski papa, on sve češće govori protiv američko-izraelskog rata s Iranom. Čini to dok Pete Hegseth, američki ministar odbrane, uokviruje ratne napore kao božanski podržane, koristeći čak i citate iz pisama kao opravdanje.

„Ruke pune krvi“

Leo se usprotivio ovoj ideji. „Isus je Kralj mira, koji odbacuje rat, kojeg niko ne može koristiti da opravda rat“, rekao je na Cvjetnu nedjelju. „On ne sluša molitve onih koji vode rat, već ih odbacuje.“ Poput Hegsetha, i Leo je citirao Sveto pismo, ali u njegovom slučaju kako bi poručio da oni koji vode rat imaju ruke „pune krvi“.

Kardinal Robert McElroy, nadbiskup Washingtona, dodao je za CNN: „Mislim da papa Leo poručuje da trebamo biti oprezni s trijumfalističkom pretpostavkom da je Bog na našoj strani čak i u ratu koji je moralno nelegitiman.“ McElroy ne vjeruje da rat u Iranu ispunjava kriterije katoličkog učenja o „pravednom ratu“.

Odjeci Ivana Pavla II

Izbor kardinala Roberta Prevosta (papa Leo XIV) na konklavi 2025. godine, nakon smrti pape Franje, prekinuo je trend da Amerikanac ne može biti papa dok su SAD dominantna sila. Njegov izbor ima odjeke izbora pape Ivana Pavla II 1978. godine. Neki vide paralele između protivljenja Ivana Pavla II ratu u Iraku 2003. godine i onoga što Leo danas govori o Iranu, piše Raport.

Sohrab Ahmari, konzervativni iransko-američki kolumnista, opisao je rat kao „očigledno nepravedan“ i napomenuo da se papina upozorenja ignorišu, dok neki katolički podržavaoci Trumpa pokušavaju „zamagliti“ Leovo učenje.

U dobi od 70 godina, Leo ima vrijeme na svojoj strani, a njegov pontifikat će vjerovatno nadživjeti trenutnu američku administraciju. Kako se približava prva godišnjica njegovog izbora, on izranja kao nježan, ali čvrst glas u turbulentnim vremenima.

AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da je američka vojska provela “jednu od najodvažnijih operacija potrage i spašavanja u povijesti” te izvukla drugog člana posade srušenog borbenog aviona F-15 iz Irana.

“Imamo ga! Ovaj hrabri časnik, visoko cijenjeni pukovnik, sada je siguran”, poručio je Trump na društvenoj mreži Truth Social, dodajući da je pilot bio duboko iza neprijateljskih linija, u planinama Irana, dok su ga neprijateljske snage tražile.

Trump tvrdi da je operacija izvedena po njegovu nalogu uz angažman desetaka zrakoplova naoružanih “najsnažnijim oružjem na svijetu”, te da je pilot ozlijeđen, ali izvan životne opasnosti.

Dvije odvojene operacije spašavanja

Prema njegovim riječima, riječ je o drugoj uspješnoj operaciji spašavanja u dva dana. Prvi pilot iz istog srušenog aviona spašen je ranije, ali to nije bilo objavljeno kako se ne bi ugrozila druga operacija.

“Prvi put u vojnoj povijesti dva američka pilota spašena su odvojeno, duboko na neprijateljskom teritoriju”, napisao je Trump.

Dodao je i da u obje operacije “nije poginuo niti jedan američki vojnik”, što je, kako tvrdi, dokaz “potpune zračne nadmoći SAD-a nad Iranom”.

Srušen F-15 i potraga za posadom

Američki F-15E Strike Eagle srušen je u petak iznad južnog Irana, a u njemu su bila dva člana posade – pilot i časnik za naoružanje. Nakon rušenja pokrenuta je složena operacija potrage i spašavanja u iznimno opasnim uvjetima.

Ranije je potvrđeno da je jedan član posade spašen, dok se za drugim tragalo, uz izvješća o napadima na američke helikoptere tijekom operacije.

Index.hr

Ona borbena stara himna, Naprijed hrišćanski vojnici (Onward Christian Soldiers), rijetko se čuje ovih dana, iako je nekada bila omiljena u crkvenim zajednicama i školskim priredbama. Napisao ju je 1865. godine Sabine Baring-Gould, engleski sveštenik i religijski učenjak, a njen ratoborni refren poziva vjernike u bitku, pobjedu i osvajanje: „Naprijed, hrišćanski vojnici / Marširajmo kao u rat / Sa Isusovim krstom / Koji ide ispred nas!“ Njen borbeni ton odgovarao je viktorijanskom duhu vremena, ali je kod narednih generacija izazivao nelagodu. Danas ovakva vrsta trijumfalizma religiji daje loš glas.

Pete Hegseth i “sveti” rat

Pete Hegseth, američki ministar odbrane i istaknuti „hrišćanski vojnik“, sigurno se ne bi složio. Vjerovatno je pjevuši na putu do posla. Na nedavnoj hrišćanskoj službi u Pentagonu – neuobičajenom događaju s obzirom na ustavnu odbojnost prema bilo čemu što podsjeća na državnu religiju – Hegseth se, referirajući na Iran, molio za „nadmoćno nasilje u djelovanju protiv onih koji ne zaslužuju milost“. Hegsethovo vjerovanje je ubijanje. On Irance opisuje kao „religijske fanatike“. A on bi to trebao znati. Njegov netolerantni brend evangeličkog hrišćanskog nacionalizma ekstreman je čak i za američke standarde – ipak, ima podršku Donalda Trumpa. Trump je bio prezbiterijanac do 2020. godine, kada je iznenada izjavio da to više nije. Bog zna šta je on sada, piše Guardian.

Iskorištavanje hrišćanskog vjerovanja u političke i vojne svrhe dugotrajna je i prljava američka praksa. Ipak, postoji i mračna, odvratna strana. U zvaničnoj demonizaciji i dehumanizaciji iranske nacije implicirani su strah i gnušanje prema „drugačijem“, u ovom slučaju prema šiitskim muslimanima. Jedan od Trumpovih prvih poteza kao predsjednika 2017. bio je zabrana ulaska imigrantima iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja, i nastavio je u tom tonu mržnje.

Glas pape protiv “krvavih ruku”

Za većinu vjernika hrišćana, zloupotreba, distorzija i pretvaranje vjere u oružje kako bi se opravdala smrt i uništenje, sijale podjele i bombardovao Iran „nazad u kameno doba“ duboko je žalosno. Hrišćani vjeruju da je Isus razapet radi cijelog čovječanstva i oprosta grijeha, a ne radi osvete, ponosa i dominacije. Papa Franjo je na misi na Cvjetnu nedjelju u Rimu oštro odbacio pokušaje fanatika poput Hegsetha da regrutuju hrišćanstvo. „Niko ne može koristiti Isusa da opravda rat,“ rekao je, citirajući Isaiju. Molitve onih koji prave rat ostaće neuslišene. „Vaše ruke su pune krvi.“

Slom globalnog morala

Ovaj sukob odražava mnogo veću bitku – nad načinom na koji današnji autoritarni lideri ignorišu međunarodno pravo i podstiču dezintegraciju globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Cijena ovog sloma obično se računa u geopolitičkim i ekonomskim poremećajima, ali brutalizacija globalnog poretka je i etičko pitanje. Njegov kolaps predstavlja fundamentalnu, univerzalnu krizu morala.

Kome se obratiti kada sekularne vođe zakažu? Kada povjerenje u demokratiju blijedi, a osnovna sigurnost ljudi je ugrožena silama van njihove kontrole, ko će se onda suprotstaviti tiraniji? Sa rastućim očajem, prikovana za krst koji su sama napravila, slomljena društva vapi za duhovnim spasom.

Rascjepi i odgovornost

Odgovor religijskih lidera na rat u Iranu često se čini opreznim i podijeljenim. Dok je nova nadbiskupkinja Canterburyja, Sarah Mullally, zaobišla temu rata u svojoj prvoj propovijedi, biskupica Guli Francis-Dehqani, rođena u Iranu, osudila je rat kao ilegalan, niti moralan niti pravedan, piše Raport.

Atentat Izraela na ajatolaha Alija Khameneija, koji je bio i vrhovni klerikalni autoritet za šiitske muslimane širom svijeta, bio je izuzetno provokativan (i ilegalan). Ipak, reakcije su podijeljene po sektraškim linijama. Slični rascjepi postoje i oko Ukrajine, gdje je Kijev zabranio religijske organizacije povezane sa Ruskom pravoslavnom crkvom koja podržava Putina.

Hrišćanski lideri svih pravaca imaju jasnu moralnu odgovornost da se ujedine u anti-ratnom ekumenizmu. U istini, svi vjerski poglavari – ne samo hrišćanski – trebali bi djelovati zajedno. Vjernici u džamijama u Teheranu i Gazi, članovi sinagoga u Tel Avivu i Londonu, posjetioci crkava od Canterburyja do Cincinnatija – svi oni dijele zajednički interes: osnovnu ljudsku slobodu da žive, rade i slijede Boga svoje savjesti bez straha da će biti dignuti u vazduh, terorisani ili cinično obmanuti od strane nesmotrenih političara.

DUBAI je prošle godine ugostio 19.59 milijuna međunarodnih posjetitelja i time postao jedan od najposjećenijih gradova na svijetu, no rat između SAD-a i Izraela s Iranom imao je razoran učinak na turizam, a lokalne tvrtke bore se za opstanak, piše BBC.

Većinu večeri restorani u Dubaiju inače bi vrvjeli životom, ispunjeni neprestanim žamorom gostiju, turista i lokalnih stanovnika. No, tijekom proteklog mjeseca mnogi od tih stolova ostali su prazni. Za Natashu Sideris, koja je svoj prvi restoran u Dubaiju otvorila 2014., promjena je bila nagla i drastična. Njezina ugostiteljska grupacija Tashas u proteklom je desetljeću narasla na 14 objekata diljem zemlje s više od 1000 zaposlenih, no rat sada teško pogađa njezino poslovanje.

Težak udarac za ugostitelje

Sideris kaže da su mnogi njezini restorani, popularni među lokalnim stanovništvom i strancima koji tamo žive, zabilježili pad prihoda veći od 50 posto. Međutim, lokali koji se uvelike oslanjaju na turiste pogođeni su mnogo jače, s padom od 70 do 80 posto. Kriza ju je prisilila da smanji plaće za 30 posto svim zaposlenicima, uključujući i sebi.

“Trenutna situacija je brutalna”, kaže ona. “Imala sam izbor – ili otpustiti 30 posto osoblja ili smanjiti plaće kako bih sačuvala radna mjesta. Zasad sam se odlučila za ovo drugo.” Sideris dodaje da bi posljedice bile i gore da se mnogi njezini restorani ne nalaze unutar trgovačkih centara i blizu stambenih četvrti, gdje se još uvijek mogu osloniti na lokalne goste.

Ovakva sumorna stvarnost pogađa veći dio restoranskog sektora u Dubaiju. Jedan viši menadžer lanca restorana, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je posjećenost njihovih objekata pala na svega 15-20 posto uobičajene, zbog čega su više od polovice osoblja morali poslati na neplaćeni dopust. “Nemamo izbora”, kaže on. “Već smo privremeno zatvorili nekoliko lokala, a ostali rade s minimalnim brojem zaposlenika.”

Cijeli turistički sustav na udaru

Posljedice nisu ograničene samo na restorane. Cijeli turistički ekosustav – od hotela i putničkih agencija do prijevoznika i zrakoplovnih kompanija – osjeća pritisak. Tijekom posljednja dva desetljeća Dubai se prometnuo u jedno od vodećih svjetskih turističkih odredišta, no zamah je naglo prekinut početkom rata.

Ujedinjeni Arapski Emirati našli su se pod opetovanim napadima, a Dubai je bio jedna od ključnih meta iranskog vojnog odgovora nakon napada SAD-a i Izraela. Vlasti navode da je prema UAE-u lansirano više od 2400 projektila i dronova, ciljajući zračne luke, luke i civilna područja poput hotela i stambenih zgrada. Prema podacima vlasti, diljem UAE-a dosad je poginulo 11 ljudi, a više od 185 je ozlijeđeno.

Sukob, koji je započeo 28. veljače, poremetio je zračni promet u cijeloj regiji. U prvim tjednima deseci tisuća posjetitelja ostali su zarobljeni prije nego što su evakuirani posebnim letovima. Tisuće redovnih letova otkazane su od početka sukoba, što je povremeno zaustavljalo rad jednog od najprometnijih čvorišta u regiji.

Međunarodna zračna luka Dubai – najprometnija na svijetu po broju međunarodnih putnika – prošle je godine uslužila 95.2 milijuna putnika. Neke su operacije u međuvremenu obnovljene, a nacionalni prijevoznik Emirates leti po smanjenom rasporedu dok radi na ponovnoj uspostavi pune mreže letova.

Prazni hoteli spuštaju cijene

S odlaskom turista i drastičnim padom novih dolazaka, popunjenost hotela u Dubaiju strmoglavo je pala. Prema Mamounu Hmidenu, glavnom komercijalnom direktoru putničke tvrtke Wego, popunjenost je u tjednima nakon izbijanja rata pala na između 15 i 20 posto uobičajene razine za ovo doba godine.

Hoteli su odgovorili velikim popustima, posebice tijekom Bajrama, u pokušaju da privuku lokalno stanovništvo. Neki luksuzni objekti na Palm Jumeirahu, jednom od najprestižnijih hotelskih područja, snizili su cijene za čak 50 posto.

“Neizvjesnost trenutno sve remeti”, kaže Hmiden. Neki hotelski lanci privremeno su zatvorili pojedine objekte ili njihove dijelove, navodeći kao razlog planirane obnove – potez koji se inače viđa tijekom mirnijih ljetnih mjeseci.

Viši menadžer jedne međunarodne hotelske grupacije izjavio je da je popunjenost u nekim njihovim objektima pala na jednoznamenkaste postotke. “Bilo je logično smanjiti operativne troškove zatvaranjem na nekoliko tjedana i kasnije ponovno procijeniti situaciju”, rekao je.

Pod pritiskom su i poslovni hoteli. Dubai, kao važno središte za konferencije i događaje, suočava se s otkazivanjem ili odgađanjem velikih skupova. Iz lanca Majestic Hotels, koji upravlja s oko 450 soba u tri objekta, kažu da je popunjenost pala na rekordno niske razine,”Otkazivanja vidimo i nakon travnja”, kaže Varun Raj, direktor prodaje i marketinga. “Mnogi su događaji otkazani, što putnicima otežava planiranje unaprijed.”

Strani radnici u strahu od otkaza

Pad osjeća i migrantska radna snaga koja čini okosnicu ugostiteljske industrije Dubaija. Kako potražnja slabi, mnogima je smanjeno radno vrijeme ili su poslani na neplaćeni dopust. Iako radni sustav UAE-a omogućuje tvrtkama brzu prilagodbu promjenjivim uvjetima, ta fleksibilnost može radnike izložiti iznenadnom gubitku prihoda, piše Index.hr.

“Osjećamo se kao da smo se vratili u doba covida”, kaže konobar iz južne Azije koji radi u jednom od vrhunskih restorana. “Strahujemo da bismo opet mogli izgubiti posao i biti prisiljeni vratiti se kući.” On i nekoliko njegovih kolega poslani su na neplaćeni dopust, bez jasnih informacija kada će se – i hoće li se uopće – vratiti na posao. Neki hoteli, uključujući i one s pet zvjezdica, počeli su otpuštati zaposlenike. Grupe za ljudska prava ističu da su mnogi migrantski radnici u UAE-u već financijski ranjivi, a neki otplaćuju dugove povezane s naknadama za zapošljavanje.

Vlada nudi pomoć, budućnost neizvjesna

Utjecaj rata osjeća se i šire na Bliskom istoku. Istraživanje tvrtke Tourism Economics sugerira da bi ove godine u regiju moglo doputovati između 23 i 38 milijuna ljudi manje, ovisno o trajanju sukoba, što bi moglo dovesti do gubitka između 34 i 56 milijardi dolara u turističkoj potrošnji. “Ako rat uskoro završi, mogao bi uslijediti brzi oporavak”, kaže Hmiden. “Ali ako se oduži, moramo početi preispitivati cijelu ljetnu sezonu.”

Vlada Dubaija ovog je tjedna najavila paket potpore gospodarstvu vrijedan 272.26 milijuna dolara za sljedeća tri do šest mjeseci. Hotelima će biti dopušteno odgoditi plaćanje naknada vezanih uz prodaju i boravišne pristojbe.

Vlasti također rade na planovima za oživljavanje turizma nakon smirivanja sukoba, uključujući nove kampanje i promotivne ponude. “Rat je izvan naše kontrole”, rekao je jedan dužnosnik. “Ali pripremamo se za njegov kraj.”

Natasha Sideris se nada da će vlasnici poslovnih prostora pokazati razumijevanje i omogućiti odgodu ili smanjenje najamnina kako bi podržali lokalne poduzetnike. Za nju, izgledi ostaju neizvjesni. Kaže da je oporavak moguć od listopada ako rat uskoro završi.

No, ako se sukob nastavi, taj bi se rok mogao pomaknuti na sljedeću godinu, što donosi rizik od otpuštanja i zatvaranja restorana. “Imamo dovoljno novca da preživimo mjesec ili dva… najviše tri, a što onda? Nakon toga ćemo morati donositi teže odluke. Nadam se da nećemo. I da će ovo ludilo uskoro završiti.”