Connect with us

BiH

Vučićeva “sigurna kuća”: Može li EU uvjetovati Srbiju izručivanjem ratnih zločinaca iz BiH

Published

on

Pozivamo sve zemlje Evropske unije da ne dopuste da Srbije postane članica dok ne izruči pravosnažno osuđenog zločinca, ubicu djece Novaka Đukića, poručio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović na obilježavanju 27. godišnjice od masakra na tuzlanskoj Kapiji. 

Novak Đukić je kao komandant Taktičke grupe Ozren tzv. VRS-a 25. maja 1995. godine naredio artiljerijsko granatiranje Tuzle. Tada je u centru grada ubijena 71 osoba, a više od 150 je ranjeno. Prosjek godina ubijenih bio je 23.

Sud BiH 2009. godine osudio je Đukića na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i zato što je naredio granatiranje tuzlanske Kapije. Pet godina poslije pušten je na slobodu nakon što je Ustavni sud BiH, zbog pogrešne primjene zakona, ukinuo presudu. U ponovljenom postupku Sud BiH je preinačio svoju odluku na 20 godina zatvora. Međutim, Đukić je otišao na “liječenje” u Srbiju, gdje i danas slobodno živi.

Sud BiH je raspisao međunarodnu potjernicu za njim. Potjernicu je dobio i Interpol Srbije. Iz susjedne države nakon toga stigla je poruka kako je Đukić i državljanin Srbije, te da oni svoje državljane neće izručivati.

Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u junu prošle godine, Vučić se u svom govoru osvrnuo i na saradnju Srbije s Haškim tribunalom, te je istakao da je Srbija Tribunalu izručila sve osobe koje su bile optužene za ratne zločine.

Ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj upozorio je tada Vučića da u Srbiji živi slobodno veliki broj osoba koje su počinile ratne zločine u BiH, te zatražio od Srbije da isporuči ratnog zločinca Novaka Đukića.

– Novak Đukić je slučaj koji najbolje ilustruje vitalnu važnost dosljedne saradnje između tužilaštava, nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine i susjednih država Srbije i Hrvatske u skladu s principima međunarodne pravde i vladavine zakona, što je ključno za istragu i procesuiranje ratnih zločina. Đukić je, nakon što ga je nadležni sud u Bosni i Hercegovini osudio za ratne zločine, pobjegao u Srbiju. To je nesumnjivo imalo negativan efekat na saradnju u regionu i šteti dobrim i produktivnim bilateralnim i multilateralnim odnosima u cijeloj regiji. Đukić zbog toga mora biti vraćen da se suoči s pravnim i sudskim posljedicama svojih teških zločina – rekao je Alkalaj.

Đukićev tim odbrane je pokušao provući teoriju da je eksplozija djelo nepoznatih terorista, a srbijansko Ministarstvo odbrane je 2019. u Beogradu čak bilo domaćin promocije knjige za koju se tvrdi da dokazuje da srpske snage nisu odgovorne za masakr na tuzlanskoj Kapiji.

U novembru 2018. godine Evropski parlament je posebnom rezolucijom ohrabrio Srbiju na njenom EU putu. Evropski parlamentarac iz Slovenije Igor Šoltes predložio je amandman o genocidu u Srebrenici, koji je i usvojen. Ključno u Šoltesovom amandmanu je da priznavanje genocida u Srebrenici predstavlja temeljni korak na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina i Srbija su 2013. potpisale ugovor o izručenju. Ugovor o ekstradiciji ne odnosi se na optužene za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine, a izručene mogu biti samo one osobe koje ta djela počine nakon njegovog zaključenja.

Upravo iz tog razloga optuženici ili osuđenici za ratne zločine pred Sudom BiH imaju dvojno državljanstvo, BiH i Srbije, što znači da čim pređu granicu susjedna država za njih postaje sigurna kuća i pod zaštitom su Vučića i tamošnje vlasti.

Osim Đukića u Srbiji žive slobodno Duško Kornjača, optužen za zločine protiv čovječnosti. Kornjača je ugledni ljekar u Novom Sadu. Utočište u Srbiji pronašao je i general tzv. VRS Milomir Savčić, optužen za genocid u Srebrenici. Savčić je imao pomoć u bijegu i pri prelasku granice. Banju Luku je napustio nakon što mu je Sud BH odredio pritvor.

U Srbiji je slobodan čovjek bio i Milorad Pelemiš, komandant zloglasnog 10. diverzantskog odreda, optužen za genocid u Srebrenici. Pelemiš je preminuo 23. aprila prošle godine. Skrovište u susjeda je pronašao i Tomo Kovač, ratni ministar policije.

Sud BiH izdao je nalog za raspisivanjem potjernice za 130 osoba zbog ratnih zločina među kojima su 63 osobe protiv kojih je potvrđena optužnica, dok su ostali pod istragom. Potjernice su raspisane za deset pravosnažno osuđenih jer se nisu javili ili nisu pronađeni na adresi prije upućivanja na izdržavanje kazne.

Dok se na stranici Državnog suda može vidjeti da je pravosuđu nedostupan Milisav Gavrić, optužen u svojstvu zamjenika komandira Policijske stanice u Srebrenici za zločin protiv čovječnosti u julu 1995, njegovog imena nema u evidenciji osoba za kojima je raspisana potjernica.

Ostali koji su optuženi za genocid u Srebrenici, a za kojima su raspisane potjernice su i Radoslav Janković, bivši obavještajni oficir u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS), Svetozar Kosorić, nekadašnji načelnik Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a, Tomislav Kovač, bivši zamjenik ministra i ministar MUP-a RS-a, Borislav Stojišić i Rajko Drakulić, nekadašnji komandir i pripadnik Vojne policije Vlaseničke brigade VRS-a te Milomir Savčić, bivši komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu VRS-a koji je nedostupan oko 30 dana otkako je Sud BiH donio rješenje kojim mu se određuje pritvor, objavio je Birn.

Potjernice zbog zločina počinjenih na području Foče raspisane su za Goranom Mojovićem, Slobodanom Ćurčićem i Markom Kovačom, zbog zločina u Vlasenici za Slađanom Pajićem, Zoranom Stuparom i Goranom Tešićem, dok su zbog počinjenih zločina u Višegradu potjernice raspisane za Slađanom Tasićem, Milojkom Kovačevićem i Mladenom Vasiljevićem kojem su na teret stavljeni i zločini na području Rogatice.

Ove godine u Srbiji je šest osuđenih ratnih zločinaca: Vojislav Šešelj, Vladimir Lazarević, Veselin Šljivančanin, Nikola Šainović, Dragan Vasiljković, Vinko Pandurević, podržalo liste i kandidate vladajuće koalicije Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije koje predvode Aleksandar Vučić i Ivica Dačić.

– Evropska unija ima jasan i principijelan stav kada su u pitanju ratni događaji u bivšoj Jugoslaviji. Više puta smo rekli da u Evropi nema mesta za revizionizam, negiranja genocida ili veličanje ratnih zločinaca što je u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrijednostima – poručila je Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije.

Ministarstvo pravde Srbije predstavilo je u septembru prošle godine prijedlog nove petogodišnje Strategije za procesuiranje ratnih zločina. Riječ je o dokumentu koji usvaja Vlada Srbije, a čiji je cilj suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih.

Prethodna Strategija važila je do 2020. godine, a neki od ciljeva do danas nisu ispunjeni. Strategija je predviđala obavezu potpune saradnje sa Haškim tribunalom i njegovim nasljednikom Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Srbija i dalje odbija da izruči Hagu članove Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radeta. Haški tribunal ih je oktobra 2012. godine optužio da su utjecali na svjedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja.

Bivši vojni policajac Mirko Vrućinić, kojem se u Bosni i Hercegovini sudi za ratne zločine, dobio je u junu 2020. godine državljanstvo Srbije, dva mjeseca prije nego što je pobjegao iz BiH. Optužnice su uglavnom rezultat ustupanja predmeta iz BiH, a ne istrage Tužilaštva u Srbiji.

U oktobru prošle godine Tužilaštvo za ratne zločine Srbije dostavilo je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 24 predmeta protiv 28 osoba, predmeti su formirani i na njima se već radi.

– Mislimo da je naša ispružena ruka ostala u zraku. Nema tajnih optužnica u Srbiji, mi smo sve predali Tužilaštvu i pravosuđu BiH. Međutim, pravosuđe BiH nije odgovorilo na isti način – rekao je ministar MUP-a Aleksandar Vulin u Skupštini Srbije dodajući da još nije čuo nikakav odjek s druge strane, a kamoli zahvalnost ili ponudu da srbijansko tužilaštvo uzme optužnice iz Tužilaštva BiH.

Ovo ustupanje optužnica, koje su uz to bile tajne i na temelju njih su na granici hapšeni bh. branitelji, tek je još jedna u nizu političkih farsi u Vučićevoj režiji, kojom u drugi plan stavlja veći problem, a to je da je upravo on zaštitnih ratnih zločinaca u BiH. Stoga, kako je to Imamović i predložio. EU Srbiji treba postaviti uvjet za kandidatski status. Novak Đukić i svi ostali optuženi i osuđeni ratni zločinci.

BiH

Jasmin je dobitnik Zlatne značke UNSA: Prijavio se na 23 konkursa, nikada nije dobio stalni posao u struci

Published

on

By

Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener i tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore, priča Krajina koji je završio Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, piše Faktor.
U Bosni i Hercegovini koliko god da ste obrazovani, kompetentni, sposobni, to vam nije dovoljno da dobijete šansu da radite u svojoj struci, da steknete iskustvo, staž u jednoj od javnih ustanova, institucija.
Prepreka su pravilnici koji se prilagođavaju stranačkim kadrovima, ovisno o tome ko je na vlasti. Političarima su puna usta mladih, obrazovanih, perspektivnih, ali kada tim ljudima treba dati šansu da rade, politika uhjebljava svoje kadrove.
Konkurisao u 23 škole 
Sarajlija Jasmin Krajina diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, nosilac je univerzitetskog priznanja Zlatna značka za najboljeg magistranta generacije ali nikada nije našao stalni posao u struci.
Aplicirao je na mnogobrojne konkurse ali uglavnom je slušao izgvore kako nema dovoljno staža u struci, međutim, kako da ga stekne kada mu niko nije dao šansu za to.
– Prošle godine radio sam slučajno u Osnovnoj školi Grbavica 1 u Sarajevu. Upao sam jer je bila jedna afera sa ranijim nastavnikom sporta i tjelesnog odgoja. Tu sam radio punu normu, istekao mi je ugovor i nakon toga se mora ponovo aplicirati na konkurse. Znam da sam aplicirao na 23 konkursa za rad u školama i uvijek uđem u krug od tri kandidata, a onda se ostavlja direktoru škole da bira – priča nam Krajina koji ima 37 godina i dodaje:
– Uglavnom nikada nisam ušao iz prve jer nemam dovoljno staža u struci, a kako ću ga imati ako nisam dobio šansu da radim iako imam dobre reference. Kako je novi zakon izašao, prvo se gleda koliko imaš radnog staža u struci.
Kaže kako je bio lijepo prihvaćen u Osnovnoj školi Grbavica 1 i od djece i nastavnika pa se ponovo prijavio na konkurs.
– Ali sam prošao na šest časova što mi nije bilo dovoljno da bih mogao prehranjivati porodicu, imam suprugu i dvoje djece – kazuje nam.
Jasmin je diplomirao 2009. godine.
Radio u Vijetnamu
– Kada sam završio fakultet, bilo je zapošljavanja na godinu dana kao nagrada i to sam odradio na fakultetu.  Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener, tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore – ispričao nam je Krajina.
Jasmin je i sin dobitnika najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Kaže kako bi kao dijete borca trebao imati prednost u zapošljavanju, ali tako nije.
– Ako si u politici i član neke partije, imaš mnogo više prolaza, ali mene to ne zanima, nisam sebe vidio tu jer sam smatrao da ću uz svoje diplome, kompetencije, svakoj instituciji biti dobar uposlenik – ispričao nam je Jasmin.
Trenutno je angažiran kao koordinator Omladinske škole u Fudbalskom klubu Željezničar.
Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, evo koliko novca morate izdvojiti mjesečno!

Published

on

By

Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života.
I danas postoje poslodavci u Federaciji koji ne uplaćuju doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje svojim uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju.
Zbog toga se događa da osobe umjesto za 25 godina kontinuiranog rada u profesiji imaju isto toliko staža, oni imaju nekih 13 godina i nisu rijetki oni koji pitaju da li sebi mogu uplaćivati staž kako bi se koliko-toliko približili uvjetima za odlazak u penziju.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da građani imaju mogućnost sebi uplaćivati staž, piše Faktor.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2024. godini je 329,63 KM. Toliko je određeno prema prosjeku federalne plaće i ne može više niti manje od tog iznosa. Ovo osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno – pojašnjava Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U prošloj godini iznos dobrovoljnog osiguranja koji se uplaćuje mjesečno je bio 288,83 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti uvjerenje o prebivalištu, ljekarsko uvjerenje i ličnu kartu.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIO FBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Za dobrovoljni staž u 2022. godini na mjesečnom nivou trebalo je izdvojiti 259,83 KM.
Nastavi čitati

BiH

Kako Dragan Čović zna da će u Bosni i Hercegovini u vrijeme održavanja izbora u Hrvatskoj biti neradni dan, i zašto bi uopće bio?

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer se obratio prisutnima tokom 20. općeg sabora originalnog HDZ-a u Zagrebu. U nadahnutom, na momente vrlo emotivnom govoru, najavio je da će srijeda, 17. aprila, kada se održavaju hrvatski izbori, biti neradni dan i u Bosni i Hercegovini. Kako on to može znati i ko je on da određuje neradne dane?

S KIM SE SVAĐA DRAGAN?

Valjda bi o tome trebalo da nas obavijesti neko ministarstvo, ono rada i socijalne politike u FBiH, kao što i jeste – ali da nije moguće govoriti o neradnom danu zbog izbora u drugoj državi – ili ono državno, civilnih poslova, u RS-u također resor rada u Vladi. Kako u kantonima, pak, pojedinačno, regulisati neradni dan? Za Čovića će 17. april sigurno biti neradni dan, jer on ionako ništa ne radi. Ali, šef HDZ-a BiH i HNS-a kao neradni dan spominje i 16. april, kada se otvara Sajam gospodarstva u Mostaru. To bi, izgleda, trebao biti dan pripreme sa izbore u susjednoj državi.

„Danas se pokušavaju potruditi da upravo radnim danima, 16. i 17. stvore ambijent da dijaspora ne izađe i ne glasa za naše predstavnike. E sad, vrlo jasno, da ne bi o tome pretjerano raspravljali. Ničim izazvani, ali Hrvati iz BiH nisu dijaspora, oni su jednakopravan konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović jučer kolegama u susjedstvu.

A onda je uključio i emocije.

„Poruka za sve one koji su razmišljali da se možda tog 16. i 17. u Bosni i Hercegovini neće moći organizirati aktivnosti izbora jer su dominantno dosad organizirani kroz školske institucije, to je bila jedina mogućnost. E pa sad odgovor i vama i svima onima koji slušaju, a i njima. Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina“, rekao je i bio nagrađen aplauzom i ovacijama, prenijele su agencije.

Čović je izjavio da će to biti svetkovina za njih i vjerovatno misli iskoristiti član 54. Zakona o radu FBiH koji propisuje da je poslodavac dužan radniku omogućiti četiri slobodna dana u toku godine za zadovoljavanje vjerskih ili tradicijskih potreba, piše danas Faktor i donosi izjavu državnog zastupnika Šerifa Špage“Ne znam ima li taj dan neki vjerski praznik koji je vezan za ljude katoličke vjeroispovijesti.“

POKUŠAVA BITI IZNAD SVIH

A evo kako je Čović jučer najavio “Sajam” i to povezao sa Izborima u Hrvatskoj.

„Za one koji ne znaju, mi smo planirali 16. travnja otvoriti gospodarski sajam u Mostaru, zemlja partner ove godine je Hrvatska. To je jubilarni 25. sajam pa je tako priličilo. Predsjednik vlade je planirao doći 15. navečer s drugim predsjednicima vlade iz okruženja, a 16. otvoriti taj sajam. Ja sam siguran da ovi datumi to ni na koji način neće poremetiti i da ćemo se okupiti dolje da pošaljemo poruku uime svih Hrvata koji žive u BiH – nema zabluda i nema mjesta dodvoravanju Hrvatima BiH”, nastavio je šef HDZ-a BiH. Svi oni koji su vjerovali da ćemo se za ove izbore nekako razdijeliti, poruka je jasna i ja sam je izrekao u nekoliko riječi. Organizirat ćemo se kao što smo se organizirali zadnjih 30 godina od Domovinskog rata do danas. Zbog toga upravo hvala tebi, dragi prijatelju, dragi Andrej“, rekao je Čović.

Uglavnom, sam protiv svih, pa i iznad institucija naše države. Doduše, o tome je Čović na taj način mogao pričati kolegama u Zagrebu, kažu da ih je u „Lisinskom“ bilo oko 2.000, koji svakako vide samo zapadnu Hercegovinu. Ni Posavinu, ni Srednju Bosnu, a ni za Livno se nisu pretrgli.

A na pitanja: ko se pokušava potruditi, ko razmišlja da se neće „moći organizirati aktivnosti“, ko ne zna, ko vjeruje da će bilo ko bilo koga „razdijeliti“, kome ko i šta poručuje, Dragan Čović nije ponudio odgovore.

Na kraju krajeva, koga uopće briga za izbore u Hrvatskoj pored toliko problema koje ovdje imamo?

(Dino Bajramović)

Nastavi čitati

Najčitanije