BiH
Za koga je zapravo igrao Konaković tokom pregovora o izbornoj reformi, Zagreb ili Sarajevo?
Zadnjeg dana martovskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su nakon toga definitivno propali, Klix.ba je napisao da je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković suštinski stao na stranu HDZ-a i da je bio protiv smanjenja ovlasti Doma naroda FBiH. Konaković je tog dana burno reagovao, a jučer je s više od nekoliko mjeseci razmaka, iz nejasnih razloga, učinio isto.
Konaković je još jednom, nervoznom reakcijom, baš kao i u martu, pokušao sakriti činjenicu da je praktično u političkoj utakmici koja je imala historijski značaj, a koja se odnosila na izbornu reformu, pomogao Zagrebu.
“Senja Mahinić, novinar portala Klix, napisao je tokom pregovora u Neumu naslov: ‘Konaković se suprostavio reduciranju ovlasti Doma naroda’. To je naravno čista laž. Zagovarao sam reduciranje ovlasti Doma naroda, protivio sam se modelu koji je predlagala SDA. Modelu Vijeća naroda u RS-u”, kazao je Konaković, već u prvoj rečenici napravivši grešku jer tekst o kojem govori nije objavljen tokom neumskih pregovora (kraj januara) već tokom martovskih u Sarajevu.
S vremenske distance od nekoliko mjeseci, a u svjetlu nametnute odluke Christiana Schmidta kojom je izmijenio Izborni zakon neke stvari su se iskristalisale, koje mogu potvrditi ili negirati raniju tvrdnju autora spomenutog teksta.
Retrospektiva
Na početku, postavlja se pitanje kako su drugi vidjeli tadašnje pregovore, gdje je tih dana politički stajao Konaković, na strani Zagreba ili Sarajeva?
Hrvatski politolog i komentator na HRT-u Aleksandar Musić u junu ove godine, a tri mjeseca nakon što je autor ovog teksta napisao da je Konaković suštinski stao na stranu HDZ-a donio je identičan zaključak obraćajući se sagovornicima u studiju.
— Bosna2020 (@bosna2020) June 11, 2022
“Ne znam jesi li primjetio, ali u onim zadnjim mjesecima prije nego što je propao onaj prijedlog izmjene Konaković i njegova stranka su već dobrano bili na hrvatskoj strani. On je nekako davao dualne izjave, nije se dao, dosta ga je SDA raketirala, pa i Komšićeva Demokratska fronta ali on je u biti bio pridobijen“, rekao je Musić.
Isto tako, nevladina organizacija pod nazivom Međunarodna krizna grupa (ICG) sa sjedištem u Briselu objavila je 7. jula opširan izvještaj o Zapadnom Balkanu gdje je analizirala dešavanja tokom pregovora.
“Kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio je saglasnost krajem marta od glavne hrvatske stranke i dvije od tri bošnjačke stranke koje su učestvovale u pregovorima, ali jedna bošnjačka stranka (SDA) nije pristala”, navodi se u izvještaju.
Među onim strankama koje su prihvatile dogovor, istakli su iz ICG-a, bio je NiP, odnosno Konaković koji je sudjelovao u pregovorima.
Također, Konaković je od nekoliko hrvatskih zvaničnika naknadno istaknut kao kompromisan političar koji je pristao na dogovor sa HDZ-om.
Iz današnje perspektive jasno je da su pregovori vođeni, a koje su predvodili predstavnik SAD-a Matthew Palmer i EU Angelina Eichorst s ciljem ispunjavanja ciljeva HDZ-a.
Jedina razlika u tom smislu postojala je u modelima koji su se nudili i svaki je vodio istom cilju. Do pregovora ne bi ni došlo da je opcija i u jednom trenutku bila stvarno reduciranje Doma naroda FBiH. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nastojao je i tu temu nametnut kao predmet razgovora, kupujući vrijeme, svjestan da od dogovora nema ništa. Nekoliko puta je kazao i prije marta da treba ujednačiti ovlasti Dom naroda FBiH i Vijeće naroda.
Nijedan od predlaganih modela u praksi nije značio stvarno reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH, naprotiv, jačanje njegove uloge, odnosno cementiranja političke snage etničkih klubova (srpskog, bošnjačkog i hrvatskog) Doma naroda FBiH.
Jedan od modela koji je predlagan bio je 16+1 (praktično cenzus koji je prvobitno želio nametnut Schmidt, čini se da su razlike bile u procentu), a drugi podizanje broja delegata u Domu naroda FBiH.
Znalo se da će u bilo kojoj računici HDZ dobiti dominaciju u hrvatskom klubu implementacijom takvih prijedloga.
Razgovori o navodnom reduciranju ovlasti vodili su se s ciljem ubrzanja procedura, ali ne i stvarnom, osjetnom, smanjenju ovlasti Doma naroda FBiH. Upravo primjer kako je međunarodna zajednica vidjela reduciranje ovlasti jeste odluka Schmida, koja praktično znači ubrzanje procedura prilikom izbora predsjednika Federacije BiH, izbora sudija itd.
U praksi tvrdnja Konakovića da nije bio protiv reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH nije utemeljena u realnosti, jer HDZ nikad ne bi ni pristao na dogovor koji znači stvarni gubitak moći unutar Doma naroda FBiH, a on je postigao “kompromis” s Čovićem kako tvrde različiti izvori.
Dodatno, postavlja se pitanje koja je bila uloga Konakovića u procesu pregovora ako je imao samo jednog zastupnika u Parlamentu BiH?
S tim u vezi tokom pregovora, tokom prvih rundi, medijatori su nastojali, kada se razgovaralo o detaljima i suštinskim izmjenama, izolovati Izetbegovića i Čovića, izbjegavajući da daju bilo kakvu ulogu građanskim strankama, čak i onda kad su one formalno sudjelovale.
Razdvajanje stranaka
Kada su takvim pristupom uspjeli obeshrabriti DF, SDP i NS da sudjeluju u Neumskim pregovorima, uz SDA su ostale samo bošnjačke stranke desnice. Ipak predstavnici građanskih stranaka predomislili su se u martu i došli na pregovore, ali su ih medijatori uključili samo da razgovaraju o tehničkim pitanjima, a ne političkim, iako su imali puno više mandata nego NiP.
Zagrebu je bilo važno da makar jedna od bošnjačkih stranaka pristane na “kompromis”, a dobili su i više od toga. Kao što vidimo iz izvještaja ICG ili tvrdnji HDZ-ove europarlamentarke Željane Zovko NiP je u martu pristao na kompromisni prijedlog.
Također, Čović je odmah nakon propasti pregovora u Sarajevu kazao da je 5 od 6 stranaka pristalo na dogovor, to jeste svi prisutni, osim SDA. U takvim okolnostima propast pregovora značio je značajan iskorak za Zagreb, jer su mogli krenuti u novu fazu koja je uključivala Schmidta.
Koliko je moguće analizirati iz onog što se dešavalo posljednji dan Izetbegović je tražio stvarnu reformu, izjednačavanje ovlasti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a. Čović je odbio, pregovori su propali, a Konaković je vjerovatno iz zgrade EU delegacije napisao komentar na Twitteru, koji je mogao pomoći samo HDZ-u.
“Nikad nećemo pristati na koncept uređenja Doma naroda FBiH po uzoru na RS. To bi bila apsolutna pobjeda Dodikovog režima koji je etnički očistio manji bh. entitet i potvrda da rade ispravnu stvar. Kratka je pamet predlagača takvog modela”, napisao je Konaković tog dana.
Kada je do tog trenutka Konaković optužio Dodika za etničko čišćenje. Zašto baš tada? Na prvom mjestu odigrao je na emociju Bošnjaka u nadi da nekako zamagli stajanje uz Čovića, da zanemare da je učestvovao svjesno u izolaciji Izetbegovića i da zanemare da mu je postizanje bilo kakvog dogovora, pa i lošeg, bilo važnije od interesa države.
Sve u svemu Konaković je bio “pridobijen” mjesecima prije i poslužio je svrsi da se predstavi kako i među Bošnjacima ima onih koji su spremni prihvatiti navodno kompromisna rješenja.
Poslužio je Hrvatskoj da u zapadnim centrima moći stvori atmosferu da su jedini pravi kočničari Izetbegović i Komšić. Osim toga, poslužio je svrsi da se Schmidt ohrabri da krene u nametanje Izbornog zakona. To baš i nije bilo fer prema Bosni i Hercegovini.
Njegovo jučerašnje prepucavanje sa SDA i priča o Vijeću naroda RS-a nema više nikakav stvarni značaj, jer je politički poraz koji je Bosna i Hercegovina pretrpila odlukom Schmidta vjerovatno nepopravljiv. Vijeće naroda RS-a nije bilo predmet pregovora u martu već Dom naroda FBiH, tako da je Konakovićev komentar obično politikanstvo.
BiH
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
“Nekakav sporazum smo dogovorili koji je već odobren, trebaju i ostale četiri političke stranke da odobre pa ćemo ga prezentovati. Prisustvovali smo sastanku HDZ-a i iz RS-a gdje smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Svi su jedinstveni u pogledu važnosti EU puta i usvajanju preostala dva zakona o VSTV-u i zakona o sudu”, naveo je Nikšić te dodao:
“Imamo različite poglede, HDZ stavlja u prioritet donošenje Izbornog zakona što nije novost. Dogovorili smo 10. aprila sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će PDP i Draško Stanivuković biti domaćin. Tu bi trebali predstavnici svi političkih grupacija te da pripreme prioritete, možda i osnovne stvari za sporazum koji bi trebao biti osnova za dalje aktivnosti”.
Naveo je kako je sastanak dugo trajao i da su svi iznosili svoje stavove te je “odao priznanje” predstavnicima iz RS-a jer su u tom entitetu već označeni kao “izdajnici”.
“Svjesni smo da će SNSD nastojati blokirati sjednice. Ne volimo tu riječ, ali imamo prisutne blokade. Opet ćemo nastojati da dogovore koje napravimo i riješimo pitanjem izborom ministra sigurnosti čime mi otklonili i pitanje blokade u Vijeću ministara. Prijedlog koji su zastupnici Trojke ponudili kao kandidata za ministra sigurnosti moramo potvrditi kao prijedlog koalicije, pa smo to ostavili za sastanak u Banjoj Luci”, rekao je on.
Podvukao je da je postojao konsenzus o pitanjima poput zakona o sudu i VSTV-u kako bi i oni bili završili.
Kada je riječ o Izbornom zakonu koji HDZ želi, Nikšić je rekao da je rečeno da će im biti poslan večeras, piše Klix.
“Oni imaju druge prioritete i principe. Imamo to, ali ima i svako svoje stavove. Nisam krio da je HDZ to postavio, ali nije uslovio kao dio ove priče. Konsenzus je bio oko EU zakona”, zaključio je lider SDP-a.
BiH
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
“Nikakvih ultimatuma nije bilo. Zadovoljan sam zbog činjenice da sudionici ovog sastanka imaju izraženu svijest o stanju u BiH, da je danas imperativ bio da iskažemo svoje raspoloženje da sačuvamo mir, stabilnost i sigurnost u našoj zemlji, koji su ugroženi napadima na ustavni poredak Milorada Dodika i njegovih saradnika. Možda zbog toga nije bilo ultimativnih zatezanja”, rekao je Konaković.
Dodao je i da su “ovi sastanci uvijek tvrdi.”
“Svi imamo svoje stavove, oni su po nekim pitanjima dijametralno suprotni. Ipak, imamo saglasnost po pitanju evropskog puta, a pogotovo svijest o kratkoći vremena. Propustili smo mart za prvu međuvladinu konferenciju, a ako propustimo juni, ako ne usvojimo dva zakona i ako ne imenujemo glavnog pregovarača, bojim se da će sva naša dosadašnja nastojanja i svi usvojeni zakoni pasti u vodu i da će BiH ostati ‘na repu’ ovih procesa i time štetu nanijeti svim građanima u BiH”, rekao je.
Posebno je komentarisao HDZ-ov prijedlog za izmjene izbornog zakona, koji će se naći pred državnim Domom naroda u petak.
“Mi danas ne bismo glasali da je HDZ-ov prijedlog o izmjenama izbornog zakona, da to bude tačka dnevnog reda. U kontaktu sam s Kemalom Ademovićem, članom kolegija, i ne bismo podržali zakon koji nije dogovoren. Naša praksa je da ne idu na dnevni red zakoni koji nisu politički dogovoreni. Spremni smo razgovarati o izbornom zakonodavstvu, uvažavamo zahtjeve HDZ-a i očekujemo da oni uvaže naše zahtjeve. Osim pitanja člana Predsjedništva BiH, pitanje regularnosti izbora je za nas veoma važno i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je Konaković.
Na kraju je istakao i važnost imenovanja novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
“Mi vidimo kao najefikasniji model deblokiranja funkcionalnosti Vijeća ministara, koje je zaista ugroženo zbog zadnje dvije sjednice gdje su ministri iz SNSD-a skidali sve važne tačke, imenovanje ministra sigurnosti. Relaksirali bismo tu tenziju, imali bismo prohodnost svih dokumenata i implementaciju političkih dogovora ove grupe ljudi, koja je danas brojala 23 ruke u Predstavničkom domu PS BiH”, rekao je Konaković.
Komentarisao je i činjenicu da su delegati iz SNSD-a ponovo blokirali rad Doma naroda na današnjoj sjednici ovog zakonodavnog tijela.
“Neću se nikada pomiriti da je to normalno i legalno. To je nezakonit proces i tražit ćemo, i već imamo, neka rješenja koja govore o kažnjavanju onih koji neustavno, nelegalno i nezakonito blokiraju Dom naroda. To je suprotno poslovniku, koji je ustavna kategorija, i sigurno uzrokuje posljedice koji planiraju to strateški dugo raditi. Siguran sam da će domaće zakonodavstvo, pravosudni sistem i visoki predstavnik imati efikasan model sankcionisanja i deblokiranja ukoliko do takvih blokada dođe”, rekao je.
Na kraju je ponovio važnost imenovanja novog ministra sigurnosti, za kojeg je predložen Nebojša Vukanović, ispred opozicije u RS-u.
“Onog treba kada budemo imali konstruktivnog zamjenika predsjedavajuće Borjane Krišto, koji je spreman da radi na ovim važnim procesima u Vijeću ministara, tada puca lanac kontrole Dodika i SNSD-a, direktora važnih institucija koji mu daju izvršnu moć. Brzo možemo imati novog direktora SIPA-e i zamijeniti kadrove lojalne SNSD-u koji ruše ustavni poredak i time se ispuhuje važnost činjenice da su Košarac i Amidžić u Vijeću ministara. Tada će biti puno lakše riješiti pitanje na Domu naroda. Oko toga smo danas bili vrlo jasni i očekujemo da to bude prvi korak relaksiranju ovih tenzija i da to bukvalno ispuhuje balon interesa da SNSD grčevito bude u vlasti”, rekao je Konaković.
Klix
BiH
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Ovaj prijedlog će se, zajedno sa spornim prijedlogom kojim bi se osobama sa američke liste sankcionisanih osoba omogućile isplate plata u gotovini, naći na hitnoj sjednici Doma naroda PS BiH u petak.
Ključna tačka koju bi HDZ izmijenio kroz ovaj prijedlog jeste izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u izmjenama koje je predložila Pendeš ispred HDZ-a.
Dalje se navodi da bi, u slučaju da niti jedan kandidat ne ispunjava ove uslove, član Predsjedništva postao onaj koji ima većinu glasova u dva od pet kantona, te ako se i to ne ispunjava, da bi bila dovoljna većina u jednom od pet navedenih kantona.
Pored toga, previđa se i izmjena biranja članova Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, prema ovom prijedlogu, članove CIK-a bi predlagali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH, a o njima bi glasao Predstavnički dom PS BiH.
Podsjetimo, sličan prijedlog je već dobio većinu u Domu naroda PS BiH 2022. godine, ali nikada nije prošao kroz Predstavnički dom.
Klix
BiH
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Uoči sastanka stranaka Trojke, HDZ i stranaka opozicije iz RS, trenutno je u toku sastanak Trojke i NES-a te stranke NAPRIJED.
Naime, Trojka, NES i NAPRIJED danas bi trebali potpisati koalicioni sporazum koji bi trebao djelovati na državnom, ali i na federalnom nivou gdje NES ima svoje zastupnike u Predstavničkom domu FBiH, piše Raport.
Time Trojka jača svoj koalicioni kapacitet ali i snagu u parlamentima, posebno u Federalnom gdje je većina nije komotna.
Zanimljivo je da NES ima od ranije neki sporazum sa SBiH-om, no sad je pitanje da li ovo znači raskid te koalicije s obzirom na to da niko iz Trojke ne želi bilo kakvu saradnju sa Semirom Efendićem.
U Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije gostovao je Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH.
Kakav će biti odgovor Interpola? Očekujete li da raspišu međunarodnu potjernicu?
“Pa ja očekujem jer ispunjeni su svi potrebni uslovi. Uglavnom kada su iz govorimo iz prakse kada su ovakve stvari u pitanju uvijek se raspiše. Znači nikada nije bilo problema. Institucije su državne dostavile sve što treba tako da ne bi trebalo biti problema da se to desi.”
Šta to onda znači? Hoće li on ostati u Moskvi u tom slučaju, gospodin Dodik?
“Vidite to bi morali pitati gospodina Dodika. On može da ostane u Moskvi, to znači on može da ostane u Moskvi tada neće biti normalno isporučen to dobro znate da Rusija nikada nije nikoga isporučila, ali evo čekamo da vidimo“, kazao je Isak, prenosi federalna.ba.
On može biti uhapšen ukoliko bude preletio preko zemalja članica NATO-a?
“Tako je. To znači bilo koja država članica NATO-a može taj da, civilni avion nebitno, vladin avion, bilo čiji avion država može da prisili avion da sleti i da liši slobode osobe za koje je raspisana potjernica. To znači to se može desiti. To se može desiti i unutar Bosne i Hercegovine. Ovo što koristi ovaj helikopter, mogli su određene snage na bilo kojem području jer nebo Bosne i Hercegovine ne pripada ni RS-u ni Federaciji ni Brčko distriktu, ono pripada Bosni i Hercegovini. Moglo je to i do sada da se desi, zašto se nije desilo ja ne znam. To znači naše vlasti su mogle to da urade. Ako nisu imali kapacitete, a ja znam da su imali kapacitete mogli su da traže pomoć od međunarodnih partnera.”
Zašto nisu? Kažete ne znate. Je li imate neke pretpostavke, je li neka politička pozadina u pitanju?
“Pa vidite, ja mislim da se išlo na to da gospodin uradi što više djela za koja je predviđena maksimalna kazna, tako da su jednostavno pustili. Kako ono kažu “Pustite čovjeka da pravi što više greški, kada napravi dovoljno greški onda uradite to”. Da je bio odmah lišen slobode raspravljalo bi se samo o kazni koja je tada bila izrečena prvostepena. Sada već ima tu veći broj krivičnih djela. Za sve ovo što mu se stavlja na teret predviđena je kazna od 5 godina do dugotrajne kazne zatvora tako da je možda neko i htjeo baš da se desi. Evo vidite problem je što mi, teško je sada ulaziti jer imaju ljudi koji su radili vjerovatno određene procjene koji su radili ovaj pretpostavke šta kako i na koji način i sada kada mi iz ovog ugla bilo šta komentarišemo, to je neozbiljno. Ipak ljudi iz struke su radili određene procjene, pa evo da pustimo taj dio da se dovede do kraja na način kako su planirali ti ljudi iz struke.”
Da, ali evo kako je uopće i on i gospodin Stevandić prelazio međunarodnu granicu Bosne i Hercegovine. Priča je neka da su rampe bile podignute. Ukoliko je bjegunac pred zakonom kako je prešao granicu?
“Idemo redom. Gospodin Stevandić kada je prešao granicu tada nije raspisana bila ni naša unutrašnja potjernica, ali kada je ušao u državu je već bila raspisana. Po informacijama koje smo mi dobili, sada da li su tačne ili nisu, a ja mislim da jesu da je helikopter vlade Srbije sletio negdje na livadu i da je gospodin Stevandić ušao na teritoriju Republike Srpske. Pošto ja Stevandića onako likom i djelom doživljavam kao nekog seoskog lolu onaj otprilike jeste sletio na livadu.”
Da na teritoriju Republike Srpske koja je u Bosni i Hercegovini. Opet je morao granicu preći? Morao je imati saučesnika?
“Pa naravno, naravno. Dodik, prvo su rekli da je snimak koji je objavljen da je to snimak autentičan, na kraju smo utvrdili da je to snimak star godinu i nešto dana, tako da onaj snimak koji se pojavljivao nije tačan. Jer smo mi posumnjali da je to moguće da se desi u ovo vrijeme jer policija na granici je bila dužna, obavezna da lice zaustavi, da ga liši slobode i da ga preda u nadležnost policijskim agencijama i tužilaštvu. Tako da nije moguće da se to desilo. Ako se utvrdi da je negdje stvarno prešao granicu na način taj koji pojedinci pretpostavljaju, pošto ja poznajem direktora granične policije, on je već pokrenuo istragu vezano za taj prelazak. Ako se bude desio sva ta lica će odgovarati kao saučesnici za krivično djelo jer faktički oni nisu postupili po zakonu. Potjernica koja se nalazi unutar države Bosne i Hercegovine je vidljiva svim policijskim agencijama, a posebno SIPI i graničnoj policiji. Što znači da je granična policija bila dužna da reaguje, da lice odstrani i normalno preda ga u nadležnosti ovaj tužilaštvu i policijskim agencijama dalje da rade taj dio. Tako da sve su to pretpostavke. Jedna je pretpostavka da je preletio helikopterom i tako dalje, ali evo da ne bi mi o pretpostavkama jer bi to bilo malo i neozbiljno. Istrage se vode, istrage će pokazati ko je odgovoran i svi oni koji budu odgovorni protiv njih će biti pokrenuti postupci. Pripadnici policije Republike Srpske i pripadnici granične policije i bilo koje druge policijske agencije moraju shvatiti ako ne urade svoj posao u skladu sa zakonom oni čine krivično djelo i za to krivično djelo će odgovarati. A kada ostanu bez službe neće Milorad Dodik njima ništa obezbijediti, a budu li slučajno osuđeni otići će u zatvor i neće Milorad Dodik ništa uraditi. Ne Milorad Dodik, da sam ja u pitanju ili bilo ko drugi. Institucije države Bosne i Hercegovine moraju svoj posao raditi.”
Na X-u je objavio podsjetnik da je “neko od nas”, misleći na sebe, podržao Trumpa još 1. novembra 2024. godine, neposredno prije američkih izbora, te se pritom požalio kako su ga mediji odmah “na nišan” stavili.
Stevandić je objavio fotografiju na kojoj pozira s tri prsta u majici s likom Trumpa i s natpisom “fight (borba op. a.)”. U njegovoj pozadini nalazi se grb Srbije.
Uz standardne narative o borbi i historijskim izborima srpskog naroda, pokušao je još jednom da se prikaže kao “veliki strateg i vizionar” – sada na međunarodnoj sceni.
Klix
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”
U protekla 24 sata u Cazinu zabilježene tri saobraćajne nesreće, ima ozlijeđenih
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!
You must be logged in to post a comment Login