Svijet / Zanimljivosti
Zašto se Srbija danas toliko naoružava? Već imaju više tenkova nego sve države bivše Jugoslavije zajedno
Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pita se politolog Alexander Rhotert u tekstu koji je napisao za DW.
Aleksander Rhotert je autor i politolog. Studirao je političke nauke i istoriju s fokusom na međunarodne odnose i istoriju Jugoslavije. Radio je za OESS, UN i EU između 1997. i 2016., uglavnom u BiH.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u septembru rekla da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u, “ali preduslov za to je da se Srbiju tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom”.
Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još direktnije: “S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”
Srbija se naoružava
Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sistemima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao “leteće tenkove”. Osim toga tu su i kineski protuzračni sistemi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila hiljade dronova od Irana koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.
List Ekonomist je 2021. pisao da komšije Srbije plaši to što je Beograd u “šopingu oružja”. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je budžet Beograda za odbranu od 1.3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.
Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovina na trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.
To je vjerovatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i s 250 američkih protivoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sistema, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, nezavisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku.
Projekt “Srpski svet”
Postavlja se pitanje zašto Srbija godinama gomila arsenal naoružanja a da pritom nije bilo prijetnji komšija. Planira li predsjednik Aleksandar Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?
To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta “Srpski svet”, donekle umanjene verzije Velike Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj istorijski nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.
Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade služilo je pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.
Sveopći srpski sabor
Početkom juna 2024. godine Vučić je u Beogradu predvodio “Sveopći srpski sabor” s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje “Srpskog sveta” u “Sveopćoj srpskoj deklaraciji”. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao “nacionalni interes Srbije”.
Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija “vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana”.
Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: “Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. juna ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt već opasan državni dokument.”
Sprema li se novi rat na Balkanu?
Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage “spremne za rat”. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile lake mete za agresivni ekspanzionizam Beograda.
Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.
Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao.
U avgustu je Washington ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.
Milorad Dodik i dalje gura priču o raspadu Bosne i Hercegovine
Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao hiljade pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Iako je nakon posjete direktora CIA Williama Burnsa Dodik tvrdio da RS nikada nije bila za secesiju, ubrzo se ponovo vratio na staru retoriku. U tom smjeru ide i posljednji njegov intervju dat ovih dana beogradskim Večernjim novostima.
Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerovatno da bi Srbija mogla poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.
Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell. A on, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.
Svijet / Zanimljivosti
Jadranka Kosor: Bilo je žalosno gledati kako Dodik slavi pobjedu Trumpa, ništa se neće promijeniti
Aktuelnosti u svijetu politike za N1 je komentirala bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Kako komentarišete izbore u SAD-u? I danas se nižu reakcije političara kod nas. Vrlo ubjedljiva pobjeda republikanaca i Trumpa. Šta to znači za SAD?
Na trenutke je bilo pomalo i smiješno pratiti reakcije nekih ovdašnjh političara, i u cijeloj regiji, činilo se da se ljudi više bave tim izborima nego, primjerice, našim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, koji su pred vratima, a još nisu raspisani, Vlada nije donijela odluku. Međutim, cijela politička scena, mediji, bili su preokupirani izborima u Americi. Pokazalo se i ovog puta što sam upozoravala i na hrvatskim zadnjim i predzadnjim predsjedničkim izborima, ankete su podbacile, osobito otkad je gospođa Harris ušla u utrku, pokazalo se ne samo da je tijesna – mrtva trka, nego, dapače, mainstream mediji su pokazali da određenu prednost ima Kamala Harris i pokazalo se da to nije točno, podbacile su ankete i mediji, i ovo je na neki način svojevrsni rat između tzv. starih medija – New York Times, Guardian, novih, dakle platforme X i određenih podcasta, a s druge strane pokazalo se još nešto jako bitno – ne znam je li se odnosi i na naša područja, a to je da potpora velikih zvijezda, poznatih glumaca gospođi Harris – od Taylor Swift, Lady Gage, Springsteena – nije pomogla.
Kamali Harris nisu pomogle ni velike zvijezde koje su stale iza nje. Glumac Branko Đurić Đuro je to prokomentarisao u stilu: Šta će Hollywood … Publika je glavna. Možda zvuči sarkastično, ali je li zaista tako?
Pa možda bih zapravo mogla tu izreku još malo razraditi na svoj način: Što će Hollywood kad je publika gladna? Zapravo se na neki način i pokazalo zato što je za većinu onih koji su glasali, ne zaboravimo da je pobjeda Trumpa ne samo glatka nego briljantna, jer osvojio je i Arizonu, sedmu prevrtljivu državu, i sa 312 elektorskih mandata, a Kamala Harris 226, nije to tijesna pobjeda, i ukupni zbroj glasača je apsolutno na njegovoj strani. Za razliku od sraza sa Hillary Clinton kada je imala 3 miliona više glasova, a on elektorskih mandata. Jedna od tema koju je njegov tim nametao uspješno je inflacija i to kako se živi, činjenica da kad svaki dan se ode i tamo u trgovinu onda je sve skuplje i dosta dobro su tumačili ovdašnji poznavatelji prilika da je većini prosječnih birača u Americi važno, a i kod nas, da kad sjedne u auto ima li novca za napuniti rezervar, i kad ode u dućan može li bez problema kupiti jaja, brasšno, kruh… Osnovne proizode čije cijene inflacije diže u nebo. I te su teme koje su uspješno (promovirane) u Trumpovoj brutlanoj kamapnji, gdje je na sve načine vrijeđao Harris, a ona je kasno ušla u utrku, i nije bila izabrana na demokratskim izborima Demokrata i nosila je breme aktualne potpredsjenice. Meni je bilo skoro i neugodno čuti u zadnjim danima kampanje kad je kao potpredsjednica rekla da će kada postane predsjednica se založiti i zaustaviti stradanje civila i djece u Gazi. Svako ko išta zna o tome šta se dešava u svijetu mora postaviti pitanje šta je činila četiri godine kao potpredsjednica. Trump je dobio, ono što je čudno, potporu bijelih muškaraca, latino-amerikanaca, Harris su uglavnom podržale žene, ali svugdje gdje se očekivalo da će Trump biti do nogu potučen on je dobio.
Je li Amerika još uvijek nespremna za ženu – predsjednicu?
Mislim da se ne radi o tome, radilo se o tome da su se Demokrati pogubili nakon što su pustili u utrku predsjednika Bidena, a i prije nego što je ušao u utrku vidjelo se da je sve slabiji i fizički i na druge načine, unatoč tome govorio je da će pobijediti i pustili su ga da se dugo muči i kasno su se odlučili zamijeniti ga u toj kampanji, bez da su podrobno analizirali šta treba učiniti i kakvog kandidata glasači očekuju. Nisam za to da se žene preferiraju samo zato što su žene u politici nego zato što su pametne, sposobne, i sposobnije i bolje obrazovane od nekih kandidata koji su muškarci. Između slabije žene i jačeg muškarca odlučila bih se za jačeg muškarca i obratno. Ko je za šta spreman? Govorilo se prije pobjede Obame da Amerika nikad neće ili će se dugo načekati da dobije crnog predsjednika pa se to s lakoćom dogodilo i Obama je pobijedio u dva mandata. Obama i porodica Obama, što je rijetko viđeno u prošlosti, on je veliki dio kampanje Kamale Harris nosio na leđima, za razliku od nje je karizmatičan političar, osobno kao predsjednik države mi je jako imponirao. I njegova ostavština koju je ostavio iza sebe. Uz užasnu količinu, nepojmljivu količinu novca koju su lupali i i jedni i drugi – i Republikanci i Demokrate, kao što vidimo da je važno da su to činili i Demokrate, i njhova kandidatkinja je izgubila. Za Trumpa je važno da su Republikanci dobili i Senat i u ovom trenutku njegova vlast i moć je iznimno veilka i njegova će moć u prvim danima, mjesecima, godini biti iznimno veilka.
Treba li Evropa brinuti zbog povratka Trumpa, posebno imajući u vidu njegove ranije stavove o NATO savezu? Konkretno članice EU i NATO pakta.
Drugačije bih razmišljala. Budućida je ovo njegov drugi mandat i to je poseban događaj u povijesti Amerike i svijeta, neko ko je bio poražen, neko s toliko optužnica, neko ko je toliko i omražen u ovom političkom svijetu, pa usudila bih se reći i u Europi, je dobio taj sada stabilan mandat i pobijedio, vratio se, njegov povratak je senzacionalan šta god ko mislio o tome, s porukom da će Amerika biti prva i snažna. I ja mislim, za razliku od mnogih koji upiru prstom u njegovu nepredvidivost i primitivno reagiranje, on sasvim sigurno ne bi pobijedio da ne uživa veliku potporu Amerikanaca, mislim da će se on ipak u drugom mandatu postaviti drugačije, da će htjeti da njegova ostavština, jer ovo je kraj, da će nastojati biti upamćen po nečemu velikom, ostaviti trag u povijesti. Mislim da će se potruditi oko toga, da će ostvariti obećanje da će rat u Ukrajini prestati, mislim da će se oko toga angažirati iznimno puno. Što se Europe tiče, sigurno će nastojati dodatno emancipirati od Europe ili bolje rečeno da bi se EU davno trebala zamisliti i emancipirati i u NATO-u i od SAD-a u smislu da vodi svoju politku, osnažuje svoje snage, bude snažnija i da se mnogi ne iznenade sada kada je Trump pobijedo. S druge strane, EU je u jako delikatnoj situaciji, lideri dvije velike zemlje koje bi trebale biti oni koji vuku, pogonsko gorivo EU, Francuska i Njemačka, njihovi čelnici stoje loše u svojim državama. Sve to dolazi u trenutku kada Trump preuzima vođenje najveće sile svijeta. Na kraju bih tu istakla slabašno liderstvo Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije, mislim da je to u tom srazu snaga loša vijest za EU.
Posebno su se Trumpu obradovali desničari, poput Viktora Orbana, Milorada Dodika. Mislite li da će biti nekog značajnijeg zaokreta u spoljnoj politici SAD, posebno u pogledu Zapadnog Balkana?
Ma neće, zapravo je bilo žalosno gledati Milorada Dodika kako se veseli i slavi ponovo na svoj primitivan način pobjedu Donalda Trumpa. Neće se Trump s njim baviti, i mislim da je općenito nada bilo koga na ovim prostorima pa i u BiH da će dolazak ove ili one administracije nešto radikalno promijeniti u smislu pomicanja BiH prema EU, msilim da oni jako griješe, nažalost u BiH se i dalje vode stari i prastari politički ratovi. Sve te teze, to što je Dodik rekao, sve je to već viđeno i ta blokada prema EU, to radi neprekidno, i reći ću to što sam uvijek govorila za medije u vašoj državi, ništa se tu suštinski, na dobro, neće promijeniti dok ove političke elite, bez obzira kako se zvale, ne odu s političke scene, i ne dođu neki mladi sposobni i nekorumpirani.
Svijet / Zanimljivosti
“Uhvatio ga mikrosan”: Prevrnuo se kamion vozača iz BiH koji je prevozi opasne materije
Pripadnici štajerske policije su u noći s nedjelje na ponedjeljak dobili dojavu o teškom udesu transportera koji je izletio s puta i prevrnuo se.
Kako prenose austrijski mediji, za volanom kamiona bio je državljanin Bosne i Hercegovine, dok je kamion imao hrvatske tablice.
Sve se desilo u nedjelju oko 2,30 na putu A9, blizu Traboha, kada je 30-godišnji vozač u momentu skliznuo s puta. Iako je pokušao da ispravi vozilo, nije uspio zbog neravnina.
Na pres konferenciji štajerske policije saopćeno je da je vozač vjerovatno zaspao na trenutak za volanom to jest da ga je uhvatio tzv. mikrosan. To je dovelo do proklizavanja, a zatim i do prevrtanja. Vozač je prošao sa lakšim povredama.
Inače, najveći problem je bio što je prevozio opasne materije, ali na sreću, tečnost nije iscurila. Tokom dana su službe za hitno djelovanje satima pokušavale da isprave kamion, ali su na kraju morali da sačekaju dolazak posebnog krana. Saobraćaj na ovoj dionici puta bio je satima u prekidu.
Svijet / Zanimljivosti
Hezbolah tvrdi da Izrael obmanjuje sve: “45 dana ratuju, a nisu uspjeli okupirati niti jedno selo”
Izraelske trupe su 30. septembra započele ono što je vojska nazvala “lokaliziranim i ciljanim napadima” protiv Hezbolaha u južnom pograničnom području Libana, sedmicu nakon intenziviranja zračnih udara na ciljeve Hezbolaha u Libanu.
“Nakon 45 dana krvavih borbi, neprijatelj i dalje nije sposoban zauzeti niti jedno libansko selo,” izjavio je portparol Hezbolaha Mohammad Afif na konferenciji za medije u južnom Bejrutu, uporištu ovog pokreta i čestoj meti izraelskih zračnih napada.
Hezbolah je 23. oktobra izdao sličnu izjavu u kojoj se navodi da izraelska vojska “nije uspjela uspostaviti potpunu kontrolu niti potpuno okupirati bilo koje selo” u južnom Libanu. Izrael je naveo da mu je cilj osigurati sjevernu granicu za povratak desetinama hiljada Izraelaca raseljenih kada je Hezbolah prije više od godinu dana počeo sa napadima preko granice, što je opisao kao podršku Hamasu u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je 3. novembra vojnicima na granici s Libanom izjavio da operacija ima za cilj potisnuti Hezbolah preko rijeke Litani. Rekao je da je drugi cilj spriječiti bilo kakav pokušaj ponovnog naoružavanja, a treći “odgovoriti odlučno na svaki napad protiv nas”, prema saopćenju njegove kancelarije.
U ponedjeljak je portparol Hezbolaha Afif izjavio da su borci ove grupe odbili izraelske trupe u Kijamu, oko šest kilometara od granice. Dodao je da su Izraelci također propali u pokušajima “penetracije na nekoliko frontova u Bint Džbeilu”, oko 17 kilometara jugozapadno od Kijama.
Snimci prošle sedmice prikazali su snažne eksplozije u selu Mais al-Jabal, između Bint Džbeila i Kijama. Slične scene zračnih napada zabilježene su u nekoliko pograničnih sela otkako je Izrael poslao kopnene trupe.
Hezbolah optužuje Izrael da nastoji stvoriti “ničiju zemlju” na granici.
“Dugi rat”
U ponedjeljak je Hezbolah objavio da je izveo napade na izraelske trupe unutar libanske teritorije, kao i na lokacije i vojne položaje na sjeveru Izraela.
Ciljevi su uključivali vojne baze blizu gradova Safed i Haifa, kao i područje sjeverno od Haife, prema tvrdnjama libanske grupe. Afif je negirao da su izraelski napadi na Liban umanjili zalihe raketa grupe.
Pitao je kako bi to moglo biti moguće “kada smo prije nekoliko dana gađali predgrađe Tel Aviva” i po prvi put upotrijebili Fateh rakete.
Grupa je 6. novembra objavila da je počela koristiti iranske rakete Fateh-110, navođene rakete površina-površina.
U izvještaju iz marta, Centar za strateške i međunarodne studije opisao je Hezbollah kao “vjerovatno najteže naoružanu ne-državnu grupu na svijetu”, sa procijenjenih 120.000-200.000 raketa i projektila.
Na pitanje o mogućnostima primirja, Afif je rekao da su, od prošlosedmične pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, “u toku kontakti između Washingtona, Moskve, Teherana i drugih prijestolnica”.
Ali je dodao da, “prema mojim informacijama, ništa zvanično nije stiglo do Hezbolaha niti do libanske države.” Izraelski napadi ubili su vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha i druge zapovjednike, ali je Afif rekao da je grupa i dalje “spremna za dugi rat”.
U ponedjeljak je libanska Nacionalna novinska agencija izvijestila o nizu izraelskih napada na jug zemlje, kao i na područje na istoku, blizu sirijske granice. Agencija je također objavila da su izraelske trupe “digle u zrak nekoliko kuća na periferiji” pograničnog sela Aita al-Šaab.
Klix
-
BiHprije 6 dana
Stanivuković ljut na Dodika: Dižemo zastavu onih koji su nas bombardirali
-
Cazinprije 3 dana
Rukometaši BiH večeras u grotlu Cazina traže pobjedu za krupan korak ka Euru
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Tužno jutro na sjeveru Pojasa Gaze: U izraelskom bombardovanju ubijene cijele porodice
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Krenuo kod brata prije nesreće, stradao na 200 metara od kuće
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Stravična nesreća u Hrvatskoj: Dvoje mrtvih u sudaru na granici s BiH
-
BiHprije 6 dana
Konaković o pobjedi Trumpa: “Dodik bi trebao iskoristiti priliku da…”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Važna informacija za zaposlene u Njemačkoj: Od 1. januara slijedi velika promjena
-
Svijet / Zanimljivostiprije 6 dana
Ko će biti u Trumpovoj administraciji? Jedno ime nam je poznato, ima kontroverzan stav o genocidu