Sukob u Ukrajini
Zelenski nakon napada na Kijev: Ruska vojska ne razlikuje vojne od civilnih objekata

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo se jutros obratio naciji nakon što je vojska Ruske Federacije pokrenula napad na glavni grad Kijev te je poručio kako ruska vojska nastoji stvoriti pritisak na ukrajinsko rukovodstvo.
Tokom govora, Zelenski je objasnio i šta je svrha ruskog napada.
“Svrha napada je pritisak. Pritisak na vas, građane Ukrajine i pritisak na cijelo naše društvo. Mi stojimo iza naše zemlje. Ne mogu uništiti naš karakter. Projektili su bespomoćni protiv naše slobode”, poručio je ukrajinski predsjednik.
On također ističe kako svi ukrajinski vojnici izvršavaju zadatke na najboljem mogućem nivou.
“Ukrajina sama odbija ove napade dok sve posmatraju najmoćnije svjetske snage. Neprijateljski napadi pokazuju da sankcije Rusiji nisu dovoljne”, ističe Zelenski.
Na kraju, predsjednik Ukrajine poslao je poruku i građanima Ruske Federacije koji su prethodnog dana organizovali proteste protiv rata u Ukrajini.
“Poruka građanima Ruske Federacije – vidimo vas. To znači da ste i vi nas čuli, to znači da vjerujete u nas. Borite se za nas. Borite se protiv rata”, zaključio je Zelenski svoj govor.
klix

Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Sukob u Ukrajini
Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.
“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.
Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.
Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:
- Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
- Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
- Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
- Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.
Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.
Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:
“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.
U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.
“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.
Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.
Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.
Klix
Sukob u Ukrajini
Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.
Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.
“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.
Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.
Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.
“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.
Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.
Sukob u Ukrajini
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.
U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.
To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.
Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.
Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.
“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.
Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”
Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.
Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.
“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.
“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”
BiH
Borio se za Ruse: U Ukrajini poginuo Haris Mataradžija, četnik iz Visokog

Ruski dobrovoljac iz Visokog Haris Mataradžija poginuo je na ukrajinskom ratištu u Zaporožju u novembru prošle godine, saznaje Istraga.ba.
Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poštovalac ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ali i nekadašnjeg predsjednik SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u Hagu, gdje je bio optužen za ratne zločine.
Matardžija je ranije na svom Facebook profilu objavljivao fotografije s podignuta tri prsta, dijelio četničke pjesme, pozivao na “klanje šiptara”, pisao uvredljive komentare o Bošnjacima nazivajući ih “Turcima” i “balijama”.
Mediji u regionu su 2021. godine pisali da je Matardžija napadnut pred svojom kućom u Visokom “zato što se izjašnjava kao Srbin”. Tom prilikom je zadobio lakše tjelesne povrede. Haris je rođen u “mješovitom braku”, a dobar dio svog života proveo je u Srbiji.
Kako je 2021. prenio Stav Haris je sudeći po komentarima koje je ostavljao na Facebooku bio uključen i u kriminalne obračune u Istočnom Sarajevu, u kojima je korišteno i vatreno oružje.
Mjesec dana prije smrti Matardžije u Ukrajini je poginuo još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema objavama, Mijatović je poginuo u blizini ukrajinskog grada Bahmut, gdje se proteklih godina, kao dobrovoljac, borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini.
Sukob u Ukrajini
U Ukrajini poginuo poznati srbijanski plaćenik i komandant četničkog pokreta Bratislav Živković

Vijest o njegovoj smrti pojavila se na ruskim Telegram grupama, gdje su njegovi saborci izrazili tugu zbog gubitka. Jedna od objava navodi:
“U toku noći, 2. januara, u teškim bitkama za oslobođenje Kurske oblasti poginuo je kao heroj naš prijatelj i brat, komandir jurišnog voda, Bratislav Živković”.
Živković je godinama bio poznat po svojim aktivnostima u stranim ratnim sukobima, naročito u Ukrajini, gdje se borio na strani proruskih separatista. Njegovo učešće u ovim sukobima započelo je 2014. godine, kada je kao vođa grupe srpskih dobrovoljaca otišao na Krim, tokom ruske aneksije tog ukrajinskog poluostrva.
Sam je tvrdio da je sudjelovao u borbama za Lugansk i Donjeck, dva ključna grada u istočnoj Ukrajini, koja su postala žarišta sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. Prema vlastitim tvrdnjama, nosilac je medalje ruskog Ministarstva odbrane za “povratak Krima”, iako ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Živković s četnicima u Ukrajini
Živković je bio u središtu brojnih kontroverzi i u Srbiji. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizovao učešće srpskih državljana u stranim ratnim sukobima, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Prema informacijama, sredstva za angažman dolazila su iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike, a ne direktno iz Rusije, kako se spekulisalo.
Zabranjen ulazak u NATO zemlje
Zbog svojih aktivnosti, Živković je 2017. godine označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Rumunije. Zabranjen mu je ulazak u tu zemlju na 15 godina, nakon što je uhvaćen kako fotografiše vojne radare na obali Crnog mora i pokušava prenijeti njihove GPS koordinate. Zabrana je kasnije proširena i na druge NATO zemlje.
Nakon toga, Živković se preselio u Bugarsku, a potom u Rusiju, gdje je nastavio svoju povezanost s proruskim vojnim i političkim strukturama.
Pored direktnog učešća u ratnim sukobima, Živković je bio povezan s međunarodnim ekstremno desničarskim organizacijama, poput grupe “Unité Continentale”. Ovu organizaciju su 2018. godine ukrajinske vlasti označile kao ekstremistički pokret koji pruža podršku proruskim snagama u Donbasu.
Generalno tužilaštvo Ukrajine istraživalo je Živkovića zajedno sa još pet srpskih državljana zbog napada na ukrajinske snage u oblastima Donjecka i Luganska.
Živković je 2023. godine bio prisutan u publici tokom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina što su zabilježile i kamere ruskih državnih agencija.
Klix
-
Cazinprije 5 dana
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 5 dana
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 5 dana
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 7 dana
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
-
BiHprije 5 dana
Uhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
You must be logged in to post a comment Login