Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zlokobno upozorenje: Milijarde ljudi uskoro će doživjeti plus 31 na ‘mokrom termometru‘, to naša tijela ne mogu izdržati!

Published

on

Kako se vrućina i vlaga povećavaju, načini hlađenja ljudskog organizma postaju manje efikasni ili posve prestanu raditi

Ako ste ikad bili u sauni, onda znate koliko naporna može biti kombinacija ekstremne vrućine i visoke vlage. A sada zamislite da ste u sauni, a temperatura i vlaga se penju i penju. Ubrzo će vaš boravak u sauni prestati biti ugodan i pretvoriti se u vrlo neugodno iskustvo, piše Science Focus.

Moći ćete se malo ohladiti znojenjem, ali na koncu ćete doći do trenutka kad znojenje više neće moći biti fizički moguće. I sad zamislite da su vam vrata saune u tom trenutku zaključana. Nemate kamo pobjeći, a ostalo vam je još nekoliko sati života.

Ovo se čini kao scenarij iz noćne more, no s takvom kombinacijom ekstremne vrućine i vlage već su se susreli stanovnici nekih dijelova svijeta. A takve će situacije biti sve češće kako se Zemlja zagrijava, što će ugroziti živote stotina milijuna ljudi.

Temperatura mokrog termometra

Kako bi se istovremeno izmjerila temperatura i vlaga koristi se tzv. ‘mokri termometar‘. To je drugačija naprava od onih termometara kojima mjerimo temperaturu našeg tijela ili okoliša i koji su, zapravo, suhi termometri. Najjednostavnije rečeno, kod mokrog termometra baza termometra je omotana mokrom tkaninom preko koje prolazi zrak.

S obzirom da se toplina gubi isparavanjem mokre tkanine – što oponaša ponašanje tijela koje se znoji na visokoj temperaturi – zabilježena temperatura će uvijek biti niža od one koju bismo izmjerili suhim termometrom. Odnosno, bit će niža sve dok vlaga ne dosegne 100 posto.

U toj točki, gubitak topline isparavanjem više nije moguć pa izmjerena temperatura postaje ista i na suhom i na mokrom termometru.

Temperatura mokrog termometra ili WBT (od eng. wet-bulb temperature) bliže je onome što zaista osjećamo i zbog čega nam je toplije i neugodnije kad je zrak istovremeno vruć i vlažan. Na primjer, takvi se uvjeti stvaraju pred veliko grmljavinsko nevrijeme.

Ljudsko tijelo hladi se na brojne načine kako bi naša unutarnja temperatura ostala unutar sigurnih granica. No, kako se vrućina i vlaga povećavaju, načini hlađenja postaju manje efikasni ili posve prestanu raditi. Gubitak topline zračenjem i prijenosom funkcionira sve dok je temperatura kože viša od temperature okoline, no pri ekstremno visokim temperaturama to se više ne događa.

Tada se tijelo može ohladiti samo isparavanjem vlage odnosno znojenjem. Pa ako je vlažnost toliko visoka da onemogući znojenje, temperatura tijela će se popeti do opasne razine. Normalna temperatura ljudskog tijela je oko 37 Celzijevih stupnjeva. Ako naraste iznad 40, tada se mogu pojaviti nesvjestica, napadaji i zatajenje organa.

Unutarnja temperatura tijela od 44 Cezijeva stupnja zapravo znači neodgodivu smrt. Jednom kad je znojenje onemogućeno, temperatura tijela će samo nastaviti rasti, a smrt će nastupiti u roku od oko šest sati.

Očitanja vlage

I dok očitanja temperature na suhom termometru mogu ostati nepromijenjena tijekom vrućeg dana, temperatura mokrog termometra mijenja se kako se mijenja vlažnost zraka. Podatak s mokrog termometra (WBT) zapravo pokazuje koliko se učinkovito možemo ohladiti znojenjem i kad se temperatura i vlaga približavaju razini opasnoj za zdravlje ili čak život.

F.Z./N1

Dosad se kritičnom temperaturom mokrog termometra smatrala temperatura od 35 Celzijevih stupnjeva, što je ekvivalentno istoj temperaturi suhog termometra pri vlažnosti od sto posto. Za usporedbu, 19. srpnja 2022., kad je temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu dosegla rekordnih 40,3 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost je bila 25 posto, temperatura mokrog termometra ili WBT je bila 25 Celzijevih stupnjeva.

WBT od 35 Celzijevih stupnjeva jednaka je kombinaciji više temperature suhog termometra i vlage niže od 100 posto: na primjer, 39 Celzijevih stupnjeva uz 75 posto vlage, ili 45 Celzijevih stupnjeva i 50 posto vlage. No bez obzira o kojoj se kombinaciji radilo, za ljude će u konačnici biti isto.

Čak i za mladu osobu u dobroj formi koja sjedi u hladu i pije puno vode, smrt će nastupiti u roku od šest sati. Niti ventilator neće pomoći. Tek klima uređaj može spriječiti fatalni raspad mehanizma tjelesne termoregulacije. Iako je i ovo već prilično zastrašujuće, stvari mogu postati još i gore.

Koliko vrućine i vlage možemo izdržati?

Sveučilište Penn State u SAD-u nedavno je provelo studiju u kojoj su mlade i zdrave osobe u laboratorijskim uvjetima izložili rastućoj temperaturi i vlažnosti. Pokazalo se da je opasni prag WBT-a mnogo niži od 35 Celzijevih stupnjeva i bliži 31 stupnju.

To je ono što se naziva ‘kritičnom okolišnom granicom‘ iznad koje se ljudsko tijelo ne može prilagoditi, pa unutarnja temperatura počne rasti. Važno je naglasiti da su u studiji dobrovoljci sjedili ili se lagano kretali onako kako se kreće netko tko obavlja obične svakodnevne zadatke poput kuhanja ili tuširanja.

Stoga ne treba niti posebno naglašavati da bi ljudi u stvarnom svijetu koji obavljaju neki težak fizički posao – npr. u poljoprivredi ili građevini – bili u znatno višem riziku. Isto vrijedi za starije, nemoćne i djecu.

Danas, iako je temperatura mokrog termometra od 35 Celzijevih stupnjeva vrlo rijetka, ona od 31 stupnja postaje sve češća. WBT temperatura od 35 Celzijevih stupnjeva zabilježena je svega desetak puta u nekoliko zemalja i to samo na nekoliko sati tijekom dana. Uglavnom se radilo o Saudijskoj Arabiji, Indiji i Pakistanu.

No, prag od 31 stupnja dosegnut je najmanje tisuću puta. Podaci pokazuju da se WBT od 30 Celzijevih stupnjeva više nego udvostručio između 1979. i 2017. Ako pogledamo u budućnot, u tropskim krajevima će se WBT penjati za jedan stupanj za svaki stupanj porasta prosječne globalne temperature, koja je, za 12 mjeseci do lipnja ove godine, dosad porasla za 1,63 stupnja.

Nedavno ispitivanje, koje je Guardian proveo među klimatskim znanstvenicima, otkrilo je da ih velika većina očekuje da će se planet zagrijati za najmanje 2,5 Celzijevih stupnjeva. To sa sobom donosi velik porast WBT temperature u tropskim krajevima, što znači da će milijuni ljudi biti izloženi opasnim, ako ne i smrtonosnim, uvjetima.

Većina svijeta suočena je s neugodnim valovima vrućine početkom ljeta, uključujući ekstremne temperature diljem SAD-a i Meksika, koji su 35 posto vjerojatniji zbog globalnog zagrijavanja.

U međuvremenu, temperatura suhog termometra od 52 Celzijeva stupnja oduzela je više od 1300 života tijekom zadnjeg hodočašća u Meku u Saudijskoj Arabiji. Takvi događaji pružaju zastrašujuću prognozu onoga što nas sve čeka u desetljećima koja dolaze.

Studija koju su prošle godine objavili znanstvenici Sveučilišta Penn State i Purde u SAD-u nudi ponudila je mračni zaključak: kao se planet nastavlja zagrijavati, milijarde ljudi suočit će se s kombinacijom visoke temperature i vlage kakvu čovječanstvo još nije iskusilo i koje je posve izvan dosadašnjih strategija ublažavanje utjecaja ekstremne vrućine.

N1

Svijet / Zanimljivosti

Zašto se Srbija danas toliko naoružava? Već imaju više tenkova nego sve države bivše Jugoslavije zajedno

Published

on

By

Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pita se politolog Alexander Rhotert u tekstu koji je napisao za DW.

Aleksander Rhotert je autor i politolog. Studirao je političke nauke i istoriju s fokusom na međunarodne odnose i istoriju Jugoslavije. Radio je za OESS, UN i EU između 1997. i 2016., uglavnom u BiH.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u septembru rekla da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u, “ali preduslov za to je da se Srbiju tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom”.

Vjosa Osmani: Srbiju da se tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još direktnije: “S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”

Srbija se naoružava

Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sistemima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao “leteće tenkove”. Osim toga tu su i kineski protuzračni sistemi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila hiljade dronova od Irana koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

List Ekonomist je 2021. pisao da komšije Srbije plaši to što je Beograd u “šopingu oružja”. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je budžet Beograda za odbranu od 1.3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovina na trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerovatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i s 250 američkih protivoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sistema, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, nezavisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku.

Projekt “Srpski svet”

Postavlja se pitanje zašto Srbija godinama gomila arsenal naoružanja a da pritom nije bilo prijetnji komšija. Planira li predsjednik Aleksandar Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

Srbija danas mnogo novca troši na oružje: Zašto se Vučić toliko naoružava?

To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta “Srpski svet”, donekle umanjene verzije Velike Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj istorijski nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.

Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade služilo je pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.

Sveopći srpski sabor

Poruke sa “svesrpskog sabora” odražanog u Beogradu zabrinule se susjede Srbije

Početkom juna 2024. godine Vučić je u Beogradu predvodio “Sveopći srpski sabor” s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje “Srpskog sveta” u “Sveopćoj srpskoj deklaraciji”. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao “nacionalni interes Srbije”.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija “vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana”.

Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: “Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. juna ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt već opasan državni dokument.”

Sprema li se novi rat na Balkanu?

Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage “spremne za rat”. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile lake mete za agresivni ekspanzionizam Beograda.

Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.

Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao.

U avgustu je Washington ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.

Milorad Dodik i dalje gura priču o raspadu Bosne i Hercegovine

Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao hiljade pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Iako je nakon posjete direktora CIA Williama Burnsa Dodik tvrdio da RS nikada nije bila za secesiju, ubrzo se ponovo vratio na staru retoriku. U tom smjeru ide i posljednji njegov intervju dat ovih dana beogradskim Večernjim novostima.

Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerovatno da bi Srbija mogla poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.

Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell. A on, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Stravična nesreća u Hrvatskoj: Dvoje mrtvih u sudaru na granici s BiH

Published

on

By

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u sinoć oko 18:20 sati na Jadranskoj magistrali blizu mjesta Podgradina. Poginula su dva muškarca, a četiri su osobe povrijeđene, potvrdila je ranije dubrovačko-neretvanska policija.

U nesreći su sudjelovala četiri osobna vozila, a na intervenciju su izašle sve hitne službe. Zbog nesreće saobraćaj na dionici Opuzena i Komarne bio je prekinut.

Kako su naveli iz policije, nesreća se dogodila na zavoju iznad skretanja za kamenolom Glavice, u smjeru Neuma, iza mjesta Podgradine, gdje je jedan od automobila zagrebačkih registarskih oznaka u kojem su se nalazila dva muškarca iz Trogira i Kaštela, završio kobnim ishodom.

Kako piše Slobodna Dalmacija, jedan od povrijeđenih, mladi granični policajac, hitno je helikopterom prevezen u KBC Split, dok je vozilo hitne pomoći odvezlo drugog povrijeđenog u splitsku bolnicu.

Treća povrijeđena osoba prebačena je u Opću bolnicu Dubrovnik, dok je četvrta zbrinuta u bolnici u Mostaru.

Bio je sudar četiri vozila. Intervenirao je JVP Metković. Izvukli smo dvoje mrtvih, a ima više povrijeđenih – potvrdio je zapovjednik JVP-a Metković, Jure Pilj.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Važna informacija za zaposlene u Njemačkoj: Od 1. januara slijedi velika promjena

Published

on

By

Od 1. januara u Njemačkoj će se znatno povećati granica za utvrđivanje doprinosa za zdravstveno, zdravstveno i penziono osiguranje. Evo kome doprinosi rastu.

Osobe s višim primanjima morat će se pripremiti za veće socijalne doprinose u idućoj godini. Odobrena je odgovarajuću uredbu njemačkoj ministra rada Hubertusa Heila (SPD) u srijedu. Uredba sada mora proći Savezno vijeće – što je formalnost. Prethodno se o tome sedmicama vodila rasprava, pišu njemački mediji.

Na udaru osobe s visokim primanjima

Usklađivanje granica obračuna doprinosa zapravo se odvija rutinski. Limiti se temelje na plaćama – a budući da su one u 2023. porasle za 6,44 posto, shodno tome trebalo bi povećati i limite doprinosa.

 

To posebno osjete osobe s visokim primanjima, jer više granice procjena znače da na veći dio njihove plate utječu doprinosi za socijalno osiguranje. Bivši ministar financija Christian Lindner (FDP) isprva je blokirao povećanje ove granice i vezao ga uz porezne zahtjeve.

Granica za procjenu doprinosa povećat će se za 337,50 eura 2025. godine.

 

Prema uredbi, granica za utvrđivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se sa 62.100 na 66.150 eura godišnje ili sa 5.175 na 5.512,50 eura mjesečno. To znači da se do ove visine plate odbijaju doprinosi za zdravstveno osiguranje. Osim toga, doprinosi se više ne povećavaju.

U penzionom osiguranju granica za utvrđivanje doprinosa trebala bi se povećati na 8.050 eura mjesečno (96.600 godišnje).

U 2024. godini granica je iznosila 7.450 eura u novim saveznim zemljama i 7.550 eura u starim saveznim zemljama. Nakon što su istočne i zapadne penzije usklađene s posljednjim povećanjem penzija u ljeto, jedinstvena nacionalna granica procjene sada se također primjenjuje na penzione doprinose, pišu njemački mediji.

Nastavi čitati

Najčitanije