Connect with us

USK

Iz Bihaća upućeno 12 tona pomoći za porodice u Srebrenici

Published

on

U okviru 17. humanitarne akcije „Sedmica solidarnosti Bihać – Srebrenica“ prikupljeno je 12 tona hrane, koja je raspoređena u 300 paketa. Uz prehrambene proizvode, porodicama u Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici, Vlasenici i Potočarima bit će dostavljeni i paketi s higijenskim potrepštinama.

Podjelu pomoći realizovat će 20 volontera, a akciju su organizovali Udruženje „Horizont 2006“ uz partnerstvo s Medžlisom Islamske zajednice Bihać i organizacijom Pomozi.ba. Dugogodišnji prijatelji iz Švicarske dali su značajan doprinos, a i Ministarstvo finansija Unsko-sanskog kantona pružilo je podršku ovoj humanitarnoj inicijativi.

Ispraćaju konvoja s paketima prisustvovao je i ministar finansija USK Danko Jakšić, koji je istakao značaj ovakvih akcija za jačanje zajedništva i solidarnosti.

– Ponosni smo što Ministarstvo finansija može biti dio ove priče i podržati ljude koji nesebično pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Svaka ovakva inicijativa pokazuje da su građani Unsko-sanskog kantona uvijek spremni stati uz one koji su u potrebi – poručio je Jakšić.

Advertisement

Volonteri će u narednim danima dostaviti pomoć porodicama, dok organizatori ističu da će nastaviti s humanitarnim radom i u narednom periodu.

FENA

USK

Imovina krajiškog Tigra, od kamiona do miliona – Abdić mjesečno prima nešto više od 20.000 KM

Published

on

By

Zastupnik u Federalnom parlamentu Hamdija Abdić zvani Tigar vlasnik je višemilionski vrijednih nekretnina u Krajini, ali ih nije sve prijavio iako zakon tako nalaže. Za CIN kaže da “zaboravi da ima uopće” tu imovinu.

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Hamdija Abdić zvani Tigar počinje višesatni razgovor o svojoj karijeri i imovini:

„Ja sam otvorena knjiga. O meni se sve zna“, kaže i nastavlja nizati živopisna sjećanja o životu, ratu i radu u Krajini gdje je proteklih decenija zaradio milione maraka.

Abdić tvrdi da ništa ne krije, ali je propustio prijaviti svu svoju imovinu i njenu vrijednost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, što je bio dužan učiniti prema Izbornom zakonu BiH.

„Ma, nemam pojma, možda sam zaboravio“, odgovorio je na pitanje novinara o neprijavljenoj imovini, “to nisam ja ni pisao.“

Advertisement

U imovinskom kartonu Abdić je upisao nepotpune i netačne podatke o kvadraturi i vrijednosti nekretnina koje je prijavio pa se ne podudaraju sa podacima iz zemljišnih knjiga, ali Abdića to ne dotiče mnogo. On je na izborima 2018. i 2022. godine predavao CIK-u istovjetni karton.

Abdić kaže da ne zna vrijednost svega što ima, ali luksuznu kuću u kojoj živi procjenjuje na milion maraka te poslovni prostor od oko 600 kvadrata u centru Bihaća na dva i po do tri miliona KM. U imovinskom kartonu su upisane duplo manje vrijednosti ovih nekretnina.

Abdić mjesečno prima nešto više od 20.000 KM, a kaže da dio tog prihoda dijeli sa bivšom suprugom, vozi porshea i harley davidsona i ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu. Osuđivan je i kažnjavan u više krivičnih i parničnih procesa zbog: narušavanja javnog reda i mira, fizičkih napada, oštećenja tuđih stvari i neplaćanja saobraćajnih kazni.

„Pa, bilo je pleska, ovo-ono. Pa, to je normalno. Budala ti dođe, ti mu kažeš ajde, ajde. Na kraju nema, moraš mu šamarčinu zavaliti”, objasnio je svoje postupke zastupnik Abdić.

Advertisement

200.000 KM od Babe

Čuveni nadimak Tigar veže se tri decenije za 63-godišnjeg Hamdiju Abdića, Cazinjanina sa bihaćkom adresom. Tako su ga nazvali njegovi saborci nakon što je kao komandant 502. viteške brigade Petog korpusa Armije Republike BiH (RBiH) 1994. proveo vojnu operaciju nazvanu „Tigar − sloboda ‘94“. Tada je Abdić na tajnom zadatku porazio snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i njenog lidera Fikreta Abdića, a Armija RBiH je zauzela Veliku Kladušu i teritoriju Zapadne Bosne.

No, prije nadimka Tigar Hamdiju Abdića su kao mladića zvali Honda po uzoru na temperamentnog kauboja Hondu Lanea iz nekada popularne vestern serije. I sam sebe smatra buntovnim i moćnim čovjekom kakvim ga vide i Krajišnici.

„Nisam dao lopovluk, nisam dao drogu, krađe auta. Imao sam ja veliki uticaj. Ovdje nije bilo krađe auta, ovdje nije bilo droge, ovdje nije bilo ničega“, opisuje Abdić svoj utjecaj u Bihaću u kojem je proveo gotovo cijeli život, iako policijski izvještaji i akcije drugačije svjedoče o ovom kraju.

Kao veliki lokalpatriota Abdić je u Bihaću uvijek vidio priliku za poduzetništvo, biznis i zaradu zbog blizine granice sa Hrvatskom, što je i sam iskoristio. Prije rata je: vozio kamione, bavio se distribucijom proizvoda, proizvodnjom kafe, boja, betonske i drvne galanterije te držao kafiće i diskoteke.

Advertisement

„Ja sam prepoznavao biznise. Prepoznao sam prvi biznis sa poker-aparatima nekada. Jedan aparat koji kupiš za 6.000, za tri dana zaradite 6.000 maraka“, prisjetio se Abdić.

Najveću priliku za zaradu je, pak, prepoznao poslije rata u kupovini nekretnina koje je preprodavao za milione maraka. Kaže da ih je kupovao „po povoljnim cijenama”, a plaćao certifikatima i zaradom od privatnog biznisa koji je počeo od popravke starog kamiona kojim je kao 20-godišnjak prevozio robu.

„I za godinu dana zaradim drugi kamion, pet puta bolji. Zaradio sam puno novca u životu, ali sam puno i dao i podijelio. Ja sam trošio dnevno dvije-tri hiljade maraka.“

Abdić je najvrednije nekretnine kupio u vrijeme privatizacije dioničkog društva „Aduna“ Bihać 2000-ih godina: nekadašnji Hotel „Bosna” i poslovni prostor u centru Bihaća u kojem je držao poznati kafić „Bondeno”.

Advertisement

Hotel je 2004. prodao Raiffeisen banci za dva miliona i 300 hiljada maraka. Poslovni prostor je zadržao i proširio te na njemu danas profitira 180.000 KM godišnje od iznajmljivanja „dm” prodavnici.

Abdić je vlasnik devet nekretnina u Bihaću, a uskoro planira graditi stambeno-poslovni objekat u centru grada sa desetak stanova i nekoliko poslovnih prostora. Kaže da je riječ o investiciji od oko dva i po miliona maraka koju će finansirati kreditnim sredstvima.

U međuvremenu je podigao 150.000 KM kredita kod BBI banke i 100.000 KM kod UniCredit banke koje je iskoristio za uređenje luksuzne privatne kuće s bazenom.

„Što sam imao para, sve sam sada povukao. Napravio sam finu kuću da imam sad za penzije.”

Advertisement
Kuća Hamdije Abdića u Bihaću, prema njegovoj procjeni, vrijedna je milion maraka (Foto: CIN)

Abdić kaže za CIN da je imao još jedan stan u Bihaću koji je prepisao sinu i stan u Opatiji u Hrvatskoj koji je prodao, ali ne želi otkriti po kojoj cijeni.

Na pitanje kako je sticao nekretnine, kaže da je uvijek radio i zarađivao, kupovao i prodavao.

„Ja sam u rat ušao sa lovom. Nisam ni izašao iz rata k’o fukara. Dao mi je Fikret (Abdić, lider Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, op.a.) 200 hiljada maraka i to mi je bila prva injekcija. Mogao sam ja uzeti više, ali sam više volio da uzem oružje ono“, rekao je Abdić koji je iz rata izašao sa činom pukovnika i ordenom Srebreni štit.

U razgovoru za CIN Abdić je prvo govorio da je „možda zaboravio” prijaviti sve nekretnine u imovinskom kartonu, a potom je tvrdio da je sve prijavio. Za neke zemljišne parcele je govorio da nisu u njegovom vlasništvu, da bi se potom prisjećao da ipak jesu.

„Ne krijem ja ništa. (…) Neću da ti kažem za keš koliko imam, to ne smijem reći”, rekao je Abdić novinarki CIN-a. Ni u imovinskom kartonu nije upisao da ima ušteđevine.

Advertisement

Politička karijera

Hamdija Abdić je član Stranke demokratske akcije od 1991. godine. Tada nije obnašao nikakve funkcije u stranačkim tijelima niti je, kako kaže, imao interes za tim.

„Međutim, to je put da dođeš do određene pozicije”, kaže Abdić, samouvjereno dodavši da bi „svaka stranka voljela njega imati” jer je moćan i utjecajan.

Političku karijeru je započeo od 2016. kao vijećnik SDA u Gradskom vijeću u Bihaću, a potom je 2018. preuzeo mandat zastupnika u Predstavničkom domu Federacije BiH gdje ima mjesečna primanja oko 5.600 KM.

Među njegovim primanjima su i naknade od 889 KM za odvojeni život od porodice, prevoz do mjesta prebivališta i smještaj u Sarajevu.

Advertisement

„Pretežno ja spavam u hotelu”, rekao je Abdić, ali dodaje da u Sarajevu unajmljuje stan, a kirija se isplaćuje iz federalnog budžeta.

Abdić je zamrznuo penziju od 950 KM kada je preuzeo funkciju federalnog zastupnika. Na prijevremenim izborima 2023. godine je bio kandidat SDA za gradonačelnika Bihaća, ali nije dobio dovoljno glasova za ovu poziciju. Za novi mandat u Parlamentu Federacije BiH kaže da će se boriti ukoliko bude zdrav.

Uz to, Abdić svaki mjesec dobija 15.000 KM od iznajmljivanja poslovnog prostora koji, kako kaže, dijeli sa bivšom suprugom s kojom je nakon razvoda podijelio vlasništvo pojedinih nekretnina.

Vlasnik je automobila „Porsche Cayenne” i motora „Harley-Davidson” koji, prema njegovoj procjeni, vrijede ukupno oko 80.000 KM.

Advertisement
Poslovni prostor u centru Bihaća Abdić je proširio sa 338 na oko 600 kvadrata (Foto: CIN)

Abdić ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu, o čemu je CIN ranije pisao. Osuđivan je i kažnjavan u više krivičnih i parničnih sudskih procesa. On je 2018. optužen zbog sumnje da je odgovoran za ubistvo generala Hrvatskog vijeća odbrane Vlade Šantića, ali ga je Vrhovni sud FBiH oslobodio 2023. godine.

Najstrožija kazna Abdiću je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata. Tada je zajedno sa Eminom Pivićem u kafiću zarobio gosta, poduzetnika Nedžada Bajrića. U presudi je navedeno da su ga udarali nogama, rukama, pištoljem i ostalim predmetima, prijeteći da će ga ubiti ukoliko im ne preda 200 hiljada njemačkih maraka.

Pivić je, shvativši da neće dobiti traženi iznos novca, ranio Bajrića u nogu. Oduzeli su mu automobil, mobitel, narukvicu, sat i novac koji je imao kod sebe. Kantonalni sud u Bihaću je Pivića osudio na tri, a Abdića na dvije godine zatvora.

Zbog nasilničkog ponašanja je osuđivan još triput. Dobio je ukupno 20 mjeseci uvjetne zatvorske kazne za: kafanske tučnjave iz 1998. godine u Bosanskom Petrovcu i 2004. u Bihaću te za tučnjavu 2005. godine na stadionu Nogometnog kluba „Jedinstvo“ u Bihaću.

Osuđen je i 2020. zbog oštećenja tuđe stvari na novčanu kaznu od 500 KM za djelo koje je počinio 2016. godine. Tada mu je supruga javila da se posvađala sa drugom ženom, a on je otišao pred radnju njenog partnera i više puta nogom udario u vrata njegovog automobila.

Advertisement

„Pa, bilo je poslije pleska, ovo-ono. Pa, to je normalno. Ja sam aktivan čovjek”, rekao je Abdić.

Na pitanje novinara u kom smislu je aktivan, dodao je: „Aktivan, živ čovjek, j*mu – diskoteke, kafići. U džamiji se ljudi posvađaju, je li tako? I budala ti dođe, ti mu kažeš ajde, ajde. Na kraju nema, moraš mu šamarčinu zavaliti”, kaže federalni zastupnik Abdić.

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Bosanski Petrovac na privremenom finansiranju, situacija “zategnuta”: Hoće li OV usvojiti budžet ili ga donosi načelnik

Published

on

By

Općina Bosanski Petrovac i dalje nema budžet za ovu godinu, te se sve isplate vrše na osnovu odluke o privremenom finansiranju koju je donio načelnik Mahmut Jukić.
Općinsko vijeće Bosanskog Petrovca je jučer na sjednici trebalo raspravljati o budžetu, ali je sjednica odgođena.
Prema informacijama, sjednica će biti održana sutra, a ukoliko bude većine u Općinskom vijeću da usvoji nacrt budžeta, slijedi procedura javne rasprave i eventualnog ulaganja amandmana kako bi se došlo do prijedloga budžeta.
No neizvjesno je šta će biti.
– I mi razmišljamo šta uraditi. Ako ne bude usvojen budžet do kraja mjeseca. Ja bih 1. aprila morao proglasiti budžet – kazao je načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić iz SDA, koji je prije nekoliko dana uputio budžet.
U Općinskom vijeću trenutno većinu imaju vijećnici SNSD-a te platforme “Za bolji Bosanski Petrovac”. Preostale vijećnike ima SDA i jedan je iz NiP-a.
Većina je formirana sredinom februara nakon višemjesečnih političkih prepucavanja i nemogućnosti dogovora tri politička subjekta koja su ušla u vijeće. Zbog višemjesečnih blokada bilo je upitno finansiranje, ali je Parlament FBiH krajem januara izmijenio Zakon o budžetima na način da, između ostalog, općinska vijeća više nisu ta koja donose odluke o privremenom finansiranju već načelnici.
No nakon što je vijeće formirano i SNSD-ov Nemanja Davidović izabran za predsjedavajućeg, stigla je odluka Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine kojom se Davidoviću oduzima mandat zbog obavljanja nespojivih funkcija, i to vijećnika u Bosanskom Petrovcu i savjetnika Milorada Dodika, predsjednika RS-a.
Na odluku postoji pravo žalbe.
Davidović je kazao da ne zna hoće li se žaliti, ali i da neće učestvovati u radu sjednice.
– Zbog ove situacije s odlukom CIK-a, koja je u neku ruku prvostepena, ja sam se na neki način izuzeo iz rada Općinskog vijeća dok se ne završi proces – dodao je Davidović za Faktor.
On je rekao da će nacrt budžeta biti na sutrašnjoj sjednici vijeća, te da ne može procijeniti hoće li bti usvojen ili odbijen, piše Faktor.
– Zamjenik predsjedavajućeg je trebao voditi sjednicu, ali je bio neki smrtni slučaj, morao je biti na sahrani. Sjednica će biti sutra. Načelnik Općine nije predložio nacrt budžeta od 20. februara, kada je konstituirano Općinsko vijeće, sve do 21. marta. Dakle, o nacrtu budžeta će se raspravljati pet dana nakon što je upućen. Nacrt budžeta je trebao biti dostavljen prije mjesec dana – stava je Davidović.
Nastavi čitati

Magazin

Kladušanka Maida Ribić o “Gospodinu Savršenom”: Sada me ljudi prepoznaju na ulici

Published

on

By

Maida Ribić iz Velike Kladuše jedna je od pobjednica popularnog šoua “Gospodin Savršeni“. S još 19 djevojaka “borila“ se za pažnju Šime Eleza iz Splita i Miloša Mićevića iz Beograda. Naposlijetku, Mićević je odabrao upravo nju.

 

 

Bila je jedna od miljenica publike od samog početka zbog svoje harizme i energije, a, kako je istaknula za “Dnevni avaz“, ostvarila je i nezaboravna prijateljstva koja su joj obilježila ovaj period.

Advertisement

 

“Nema šanse”

 

Mićević je prije nekoliko dana otrpio da je povratak u realnost nakon šoua ipak utjecao na njihov odnos.

 

Advertisement

– Bilo je trenutaka kada smo se čuli normalno, zatim je bilo zatišje, jer su se ponovno slegli utisci – rekao je.

Dalje je otkrio kako su opet ostvarili kontakt nakon što je počelo emitiranje šoua na televiziji.

Tada sam prolazio kroz emocije koje sam razvio u šou. Prošao sam ponovno cijeli taj krug, onda smo se čuli. Situacija je konfuzna, barem ja nisam stavio tačku na taj odnos, ali vidjet ćemo u nekom vremenu, kada se malo stišaju strasti, trebamo ispitati kakva je situacija za dalje – kazao je Mićević.

Nakon što je šou završio, Ribić priznaje da se ništa nije značajno promijenilo u njenom životu.

Advertisement

– Jedina promjena je što me sada ljudi prepoznaju, prilaze mi da se slikamo, što je lijepo, ali i pomalo neočekivano – istaknula je.

Ribić svoju priču o prijavi u šou „Gospodin Savršeni“ počela je na nagovor porodice.

– Za prijavu su zaslužne moje mama i sestra. Nazvale su me potpuno euforične s tom idejom, a moja prva reakcija bila je: “Nema šanse, to nije za mene“ – kazala je Ribić.

Iako je bila protiv, nagovaranje njenih najbližih urodilo je plodom. Otišla je na prvi razgovor više iz znatiželje nego iz želje za takmičenjem.

Advertisement

Reakcije prijatelja

– Vratila sam se kao kandidatkinja – rekla je kroz smijeh.

Dok su Ribić i njena porodica bili presretni zbog ove neočekivane avanture, njeni prijatelji nisu znali.

– Rekla sam im samo da mi treba odmor i da idem kod mame, a tek kad je emisija počela da se emitira, shvatili su gdje sam bila – otkrila je.

Reakcije prijatelja bile su od šoka do oduševljenja, što samo potvrđuje koliko je njena odluka bila iznenađujuća, čak i za one koji je dobro poznaju.

Advertisement

Adrenalin i smijeh

Kada je riječ o nezaboravnim trenucima, Ribić se sjeća grupnog dejta, kada su učestvovali u izazovu penjanja.

– To je bio jedan od najljepših dana u šou, puno smijeha, adrenalina i zabave. Fizički je bilo zahtjevno, ali i nevjerojatno zabavno – kazala je ona.

Volim i dalje stvari koje sam voljela i idem naprijed, poručila je.

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Iako je svojevrsno saobraćajno ‘slijepo crijevo’, Sanski Most bilježi i pozitivne promjene

Published

on

By

Sanski Most, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i koji administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu, suočava se s nizom demografskih, infrastrukturnih i ekonomskih izazova, ali istovremeno bilježi i značajne pozitivne pomake, o kojima za Fenu govori načelnik Mensur Seferović.

Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, Sanski Most je imao 41.475 stanovnika, no procjene ukazuju na to da danas u gradu živi oko 25.000 ljudi.

“Ove podatke temeljimo na broju aktivnih priključaka na električnu energiju, što nam omogućava realniju sliku trenutnog broja stanovnika”, objašnjava Seferović.

Srpska i hrvatska zajednica su značajno smanjene, no saradnja s vjerskim zajednicama ostaje na visokom nivou. Kao primjer uspješne zajedničke inicijative, Seferović navodi asfaltiranje puta u naselju Tramošnja, gdje su mještani srpske nacionalnosti osigurali polovinu sredstava za realizaciju projekta vrijednog 300.000 KM.

Općinski načelnik ističe da je Sanski Most sve privlačniji investitorima, zahvaljujući aktivnoj podršci lokalne administracije i certifikaciji poslovnog okruženja (BFC).

Advertisement

“U prvih 100 dana mandata proširili smo industrijsku zonu Šejkovača za 5.000 kvadratnih metara, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta”, navodi Seferović.

Privreda Sanskog Mosta bazirana je na metalnoj industriji i snažno je izvozno orijentisana, s izvozom koji nadmašuje uvoz za čak 170 posto.

Dijaspora igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, budući da mnogi povratnici ulažu u rodni grad i otvaraju uspješne kompanije. Također, lokalna vlast, kaže načelnik Seferović, ulaže u razvoj praktične nastave za učenike strukovnih škola, kako bi ih osposobila za tržište rada po uzoru na evropske modele.

“Velika pažnja posvećena je razvoju sporta i mladih. Općina je realizovala projekat sportskog centra Mahala, a kroz budžet se finansiraju Sportski savez sa 180.000 KM i Sportska dvorana sa 210.000 KM. Također, Centar za mlade, otvoren u saradnji sa Ambasadom Slovenije, omogućava besplatne kurseve stranih jezika, IT sektora i fotografije”, naglašava Seferović.

Kada je riječ o zdravstvu, Opća bolnica u Sanskom Mostu osigurava ključne medicinske usluge, ali neke specijalističke preglede pacijenti moraju obavljati u udaljenom Bihaću. Lokalna vlast radi na dovođenju urologa koji bi dvaput mjesečno obavljao preglede, te na jačanju kapaciteta bolnice i Doma zdravlja.

Advertisement

Jedan od najvećih problema Sanskog Mosta je loša putna povezanost s Bihaćem i ostatkom Unsko-sanskog kantona. Put R 405, koji povezuje Bosansku Krupu i Sanski Most, u izrazito je lošem stanju.

“Sanski Most je svojevrsno ‘slijepo crijevo’ kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura.

Planovi za brzu cestu između Bihaća i Velike Kladuše nas ne uključuju, stoga smo fokusirani na povezivanje sa Banja Lukom preko Bronzanog Majdana, što bi omogućilo brži pristup autoputu i bolju povezanost sa Sarajevom”, objašnjava Seferović.

Sanski Most planira digitalizaciju javne uprave, nastavak ulaganja u privredu i poljoprivredu te obnovu historijske zgrade ZAVNOBiH-a. Prioriteti su i poboljšanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i izgradnja nove zgrade Općine.

Advertisement

“Naša vizija je stvaranje modernog i prosperitetnog Sanskog Mosta, grada u kojem će mladi vidjeti svoju budućnost, a privrednici priliku za razvoj”, zaključuje Seferović.

FENA

Nastavi čitati

USK

Reis Kavazović darovao devet porodica u Bosanskoj Krajini: Svaka ima svoju priču, svoju borbu, ali i ogromnu sreću i zadovoljstvo

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, u okviru projekta podrške natalitetu i višečlanim porodicama, darovao je devet porodica s područja muftiluka bihaćkog.

Poklone je u ime reisul-uleme uručila Safija Malkić, voditelj Odjela za brak i porodicu pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Porodice su darovane na području medžlisa Islamske zajednice Kozarac, Velika Kladuša, Prijedor i Bužim.

Tokom ovih posjeta, porodice su izrazile zahvalnost Islamskoj zajednici i reisul-ulemi na pažnji i podršci, ističući značaj ovakvih inicijativa za očuvanje porodičnih vrijednosti i identiteta, prenosi MINA.

Advertisement

Dr. Safija Malkić, voditeljica Odjela za brak i porodicu, naglasila je značaj ovih posjeta i podrške porodicama, posebno u danima kada smo svi intenzivnije usmjereni jedni na druge.

“Za ova dva dana posjetili smo devet porodica na području muftiluka bihaćkog i zaista nosimo predivne utiske.

Vidjeli smo porodice ispunjene ljubavlju, harmonijom i slogom, koje imaju petoro, šestoro i više djece. Svaka od ovih posjeta nosi poseban doživljaj – svaka porodica ima svoju priču, svoju borbu, ali i ogromnu sreću i zadovoljstvo koje dijele jedni s drugima.

Svaki put ponesemo neku lijepu rečenicu, poruku, inspiraciju, ali i pouku koja nas dodatno motiviše da ovakve porodice podržavamo i promovišemo”, kazala je Malkić.

Advertisement

Dodala je da cilj nije samo podržati višečlane porodice, pružati podršku natalitetu, već i istaći ove porodice kao istinske primjere sreće, harmonije i domoljublja.

Pokloni reisul-uleme dodjeljuju se porodicama koje su dobile peto, šesto ili više djece, a finansirani su iz Fonda Bejtul-mal.

Pored ovih poklona, porodicama su uručeni i ramazanski paketi Ureda za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Habibija: Institucije BiH će pobijediti, svi stručnjaci se slažu da će bjegunci biti uhapšeni

Published

on

By

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnan Habibija mišljenja je da sigurnosne politike u Bosni i Hercegovini treba mijenjati i da treba doći do određenih jasnih reformi.

Za aktualnu situaciju, vezanu za lišavanje slobode Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, kaže da je političko-sigurnosna kriza i da treba voditi računa o tome kakve bi to moglo da ima političke reperkusije na našu zemlju. Vjeruje da se međunarodna zajednica mora uključiti u rješavanje tog problema.

“Evidentno je da je potrebna nadogradnja sigurnosnog sistema, potrebno je izvršiti određene reforme. Potrebno je da zakonski okviri i zakoni, koji tretiraju upravo tu oblast sigurnosti, prate sve ono što sigurnosne agencije rade i naravno neophodno je da kadrovi koji rade u sigurnosno-policijskim agencijama budu prije svega profesionalni”, naglasio je na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Izazovi i prepreke funkcionisanja sigurnosnog sistema u krizi – nužnosti dogradnje”.

Kaže da je međusobna saradnja svih koji rade u oblasti sigurnosti neophodna, ukoliko se želi stvoriti siguran sistem u Bosni i Hercegovini.

“Ubijeđen sam da će institucije Bosne i Hercegovine na kraju pobijediti, da će Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić biti privedeni pred lice pravde, da će im se suditi u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i to je evidentno. I svi stručnjaci, koji se bave bezbjednošću, slažu se s tim. Samo je pitanje modela da li neki brzi potezi ili ipak da to mudro pripremimo, da to hapšenje prođe onako kako treba bez incidenata i/li žrtava što bi bilo pogubno za nas sve. To je zapravo nama svima i cilj. Prvenstveno nama je svima cilj, koji radimo u sigurnosnom sektoru, da očuvamo sigurnost, stabilnost i mir da se građani osjećaju sigurno jer ukoliko građani nisu sigurni, onda naš rad nema smisla. Trebamo biti mudri, ne trebamo ishitreno djelovati. Naravno bez međunarodne zajednice nemamo tu šta da tražimo, mora se uključiti u rješavanje tog problema”, naglasio je.

Advertisement

Bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac smatra da se izazovi po sigurnost Bosne i Hercegovine suštinski svode na uspostavu ministarstva unutarnjih poslova na državom nivou. Ne samo, kako je kazao, u vezi sa sadašnjim dešavanjima već općenito kao ozbiljan potez države u suzbijanju općeg kriminaliteta na nivou države.

“Treba donijeti zakone koji su stroži u tretiranju počinilaca krivičnih djela i koji razmatraju korištenje policijskog aparata kao jedne centralizirane organizacije, a ne rasparčano na kantone i entitete. Migracije su također problem, trgovina narkoticima, ljudima, oružjem. Sve je problem, ali najveći problem je instituicionalni kriminal i ovisnost agencija za zaštitu zakonitosti o političkim strukturama”, ocijenio je Pećanac.

FENA

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije