Uz prigodan kulturno-umjetnički program i obraćanje gostiju i stranačkog rukovodstva, bila je ovo prilika da se u Krajini podsjeti na jedan od najvažnijih datuma iz historije naše domovine.

Kako je istaknuto na Svečanoj akademiji, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine prilika je da se sve patriote podsjete na ovaj važni datum kada je Bosna i Hercegovina obnovila svoju punu nezavisnost. Također, bila je to i prilika za podsjećanje na žrtvu koju je ova zemlja podnijela tokom odbrambeno-oslobodilačke borbe u periodu 1992-1995.

“Bosna je opstala kroz stoljeća, njena suverenost i nezavisnost je nedvosmisleno potvrđena, baš kao i njena nepokorivost. U to ime, čestitamo svim građanima Bosne i Hercegovine 30-tu godišnjicu nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, poručeno je sa Svečane akademije.

Nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kao odgovor na referendum, uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu i njezine građane. Krajina je pretrpjela velike žrtve, ali i pružila najjači otpor. U Bosni i Hercegovini u periodu 1992 – 1995 branili su se temelji civilizacije: pravda, zajednički život, poštivanje drugog i drugačijeg, jednakopravnost i čast.

Prisutnima su se obratili predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković, zamjenici predsjednika Kemal Ademović i dr. Denis Zvizdić, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, predsjednik Izvršnog odbora Naroda i Pravde Bihać Kemal Hrnjić, Sandra Šimić…

O značaju dana nezavisnosti u pravno-historijskom kontekstu govorio je historičar, rođeni Bišćanin, prof. dr. Franjo Jurić. On je ukratko podsjetio na ključne događaje koji su vodili ka tome da dvije trećine građana Bosne i Hercegovine izabere put u nezavisnost.

“U višestoljetnoj povijesti niz je događaja koji su bili važne prekretnice koje su odredile razvoj i pravno-politički status Bosne i Hercegovine. Obnova državnosti kroz ZAVNOBiH i potvrđivanje i opredjeljivanje za nezavisnost na referendumu održanom 1992. godine svakako su među najznačajnijim”, istaknuo je prof. dr. Franjo Jurić.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić u svom se obraćanju posebno zahvalio braniocima domovine koji su odbranili i stvorili nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Dodao je i da ovo nije i ne treba biti partijski događaj već jedan državotvorni skup te se zahvalio rukovodstvu Naroda i Pravde na organiziranju ovakvog skupa u herojskom Bihaću. Fazlić je istaknuo i da je na novim generacijama da se borbom protiv korupcije, jačanjem institucija, transparentnošću i poštenjem nastave iskazivati ljubav i boriti se za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Posebne emocije u Krajini izaziva pomen na rahmetli Ifrana Ljubijankića, političara i diplomatu, ratnog ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koji je poginuo 28. maja 1995. godine. Tako je bilo i ovaj put kada su mlada umjetnica Nejra Karabegović i njena muzička pratnja izveli pjesmu “Molitva za Bosnu” koju je komponovao, napisao tekst i na posljetku je i otpjevao i snimio upravo Irfan Ljubijankić.

Kontekstualizirajući obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u vrijeme otvorene agresije Rusije na Ukrajinu, zamjenik predsjednika Naroda i Pravde Kemal Ademović kazao je kako je nezavisnost nešto u šta se uvijek treba ulagati te da obilježavanje Dana nezavisnosti dobija na značaju posebno kada vidimo da se drugi evropski narodi za nju bore ovih dana. Ulaganje u nezavisnost, podsjetio je Ademović, podrazumijeva borbu za istinsku nezavisnost na energetskom, ekonomskom, prehrambenom i mnogim drugim poljima.

Da se nezavisnost ne bi svela na praznu riječ, nužno je, kazao je Ademović, inicirati procese koji će dovesti do toga da Bosanci i Hercegovci žele da im djeca ostanu u domovini, ovdje grade svoje živote i unapređuju BiH.

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković u svom je obraćanju kazao da svaki dolazak u Krajinu, posebno kada je povod obilježavanje ovako važnih datuma, budi posebne emocije. Slične akademije Narod i Pravda upriličila je u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine, od Sarajeva, preko Zvornika, Mostara pa do Bihaća.

“Kada bih trebao izdvojiti dio svog života na koji sam najponosniji onda su to definitivno to te četiri godine odbrane nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Koliko god teške bile, te četiri godine su odredile i mene i moju generaciju. Ta nezavisnost je skupo plaćena, ali tri decenije poslije mi svjedočimo da ta nezavisnost ima vrijednost. U kontekstu agresije na Ukrajinu, mi danas možemo izvagati i našu borbu jer je omjer agresora i naših branioca bio sličan. Tada se Evropa nije probudila kako se danas budi u slučaju Ukrajine, bili smo u jednom nepravednom položaju, ali smo uspjeli. Sa političkog aspekta, stanje u BiH izgleda depresivno, blokirane su državne institucije, Vlada Federacije je godinama u tehničkom mandatu, ljudi zbog toga odlaze, zbog te političke depresije. To se dešava zato što domovinu nismo gradili onako kako smo je branili, nismo je gradili srce, pošteno, bez trgovanja važnim interesima, pružajući priliku najboljima među nama”, kazao je Konaković.

klix