Connect with us

BiH

Tegeltija u Ohridu: Otvorimo granice i živimo kao nekada u zajedničkoj državi

Published

on

Dvodnevni samit regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, na kom će biti potpisano više sporazuma i memoranduma o saradnji, počeo je u jučer u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji. Danas su se obratili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije Edi Rama, Crne Gore Dritan Abazović i predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija. Crna Gora i BiH nisu članice inicijative “Otvoreni Balkan”. BiH je zapravo na Samitu u funkciji posmatrača.

Zbog čega je Tegeltija u Ohridu?

Zoran Tegeltija je, kako smo jučer pisali,  mimo odluke Predsjedništva BiH, otišao u posjetu Sjevernoj Makedoniji, gdje učestvuje na ovom samitu.

“Iskreno se nadam da sam ja posljednji koji dolazi iz BiH, a ovdje govori kao posmatrač ili gost, i da bilo drugi koji dođe će govoriti kao punopravni član Otvorenog Balkana. BiH nažalost nema koncenzusa oko projekta Otvorenog Balkana. Nema ozbiljnih odgovora zašto, nema ni negativnih odgovora. Jednostavno postoji šutnja, ako ima pismena inicijativa, ona stoji u ladicama onih koji trebaju da odluče. Po meni razlozi su dio predrasuda od prošlosti – ko je predlagač ove incijative, ko će da profitira, da li je ovo zamjena za Zapadni Balkan, dio je za politički uticaj pojedinih grupacija, koje smatraju da bi to bio neuspjeh. U BiH uvijek ima i uticaja sa strane”, kazao je Tegeltija.

Kad je dobio poziv razmišljao je da li da dođe i, kaže, da li da se pravda.

“Bilo je i pitanja – šta ja to ovdje radim, kada se mi protivimo Otvorenom Balkanu. Ovdje sam i zbog činjenice što predstavnici BiH učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima koji se vode u okviru Otvorenog Balkana, i da smo mi spremni potpisati sve sporazume onog trenutka kada se donese politička odluka. Ovdje sam, jer sam siguran da je ovo dobro za nas i građane. Siguran sam da će BiH prije ili kasnije postati članica Otvorenog Balkana”, poručio je prisutnima.

Govoreći o poskupljenju energenata i namirnica, kazao je da je prvi put sinoć za večerom čuo inicijative o tome da zajednički treba da pokušaju da riješe to.

“Da formiramo radnu grupu eksperata koji će se baviti analizom i pronalaskom rješenja koji će se baviti za cijelu regiju. Pozivam sve nas da napokon otvorimo Balkan i naše granice za nesmetano kretanje ljudi, roba i kapitala, da omogućemo da naši građani žive kao ljudi, kao što su nekada živjeli u zajedničkoj državi”, naglasio je Tegeltija.

Dritan Abazović: Ovo je ideja za građane i biznis

Gabrijel Escobar, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, obratio se online, gdje je kazao da Zapadni Balkan podržava, te da SAD želi da pomogne.

“Otvoreni Balkan ne nudi samo mogućnosti vama, nego regionu, Evropi, ali i SAD-u. Zapadni Balkan ima potencijal da bude centar obnovljive energije, što će nam pomoći da se izborimo sa klimatskim promjena, treba pomoći da se Evropa oslobodi od ruskog gasa. Zapadni Balkan bi mogao biti i centar za transport. Zapadni Balkan ima najbrži rast. SAD podržavaju inicijativu Otvoreni Balkan”, rekao je Escobar, dodajući:

“Možete računati na nas i vi vam možemo pomoći”.

Crnogorski premijer Dritan Abazobvić je istaknuo da je “Otvoreni Balkan” znači prije svega da svi sjednu zajedno i vode dijalog.

“Naše je konačno da uradimo nešto što će promijeniti stvari. Treba da sjednemo sve šestorica i tada će poruka Evropskoj uniji biti jasnija. Otvoreni Balkan je put i način da se dokažemo pred Briselom i Washingtonom. Ideju Otvorenog Balkana ne treba posmatrati kao ideju političara. Ovo je ideja za građane i biznis”, poručio je Abazović.

Istaknimo, inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje. Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić više puta su kritikovali projekat “Otvorenog Balkana”.

N1

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije