Connect with us

BiH

Tegeltija u Ohridu: Otvorimo granice i živimo kao nekada u zajedničkoj državi

Published

prije 2 godine

on

Dvodnevni samit regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, na kom će biti potpisano više sporazuma i memoranduma o saradnji, počeo je u jučer u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji. Danas su se obratili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije Edi Rama, Crne Gore Dritan Abazović i predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija. Crna Gora i BiH nisu članice inicijative “Otvoreni Balkan”. BiH je zapravo na Samitu u funkciji posmatrača.

Zbog čega je Tegeltija u Ohridu?

Zoran Tegeltija je, kako smo jučer pisali,  mimo odluke Predsjedništva BiH, otišao u posjetu Sjevernoj Makedoniji, gdje učestvuje na ovom samitu.

“Iskreno se nadam da sam ja posljednji koji dolazi iz BiH, a ovdje govori kao posmatrač ili gost, i da bilo drugi koji dođe će govoriti kao punopravni član Otvorenog Balkana. BiH nažalost nema koncenzusa oko projekta Otvorenog Balkana. Nema ozbiljnih odgovora zašto, nema ni negativnih odgovora. Jednostavno postoji šutnja, ako ima pismena inicijativa, ona stoji u ladicama onih koji trebaju da odluče. Po meni razlozi su dio predrasuda od prošlosti – ko je predlagač ove incijative, ko će da profitira, da li je ovo zamjena za Zapadni Balkan, dio je za politički uticaj pojedinih grupacija, koje smatraju da bi to bio neuspjeh. U BiH uvijek ima i uticaja sa strane”, kazao je Tegeltija.

Kad je dobio poziv razmišljao je da li da dođe i, kaže, da li da se pravda.

“Bilo je i pitanja – šta ja to ovdje radim, kada se mi protivimo Otvorenom Balkanu. Ovdje sam i zbog činjenice što predstavnici BiH učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima koji se vode u okviru Otvorenog Balkana, i da smo mi spremni potpisati sve sporazume onog trenutka kada se donese politička odluka. Ovdje sam, jer sam siguran da je ovo dobro za nas i građane. Siguran sam da će BiH prije ili kasnije postati članica Otvorenog Balkana”, poručio je prisutnima.

Govoreći o poskupljenju energenata i namirnica, kazao je da je prvi put sinoć za večerom čuo inicijative o tome da zajednički treba da pokušaju da riješe to.

“Da formiramo radnu grupu eksperata koji će se baviti analizom i pronalaskom rješenja koji će se baviti za cijelu regiju. Pozivam sve nas da napokon otvorimo Balkan i naše granice za nesmetano kretanje ljudi, roba i kapitala, da omogućemo da naši građani žive kao ljudi, kao što su nekada živjeli u zajedničkoj državi”, naglasio je Tegeltija.

Dritan Abazović: Ovo je ideja za građane i biznis

Gabrijel Escobar, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, obratio se online, gdje je kazao da Zapadni Balkan podržava, te da SAD želi da pomogne.

“Otvoreni Balkan ne nudi samo mogućnosti vama, nego regionu, Evropi, ali i SAD-u. Zapadni Balkan ima potencijal da bude centar obnovljive energije, što će nam pomoći da se izborimo sa klimatskim promjena, treba pomoći da se Evropa oslobodi od ruskog gasa. Zapadni Balkan bi mogao biti i centar za transport. Zapadni Balkan ima najbrži rast. SAD podržavaju inicijativu Otvoreni Balkan”, rekao je Escobar, dodajući:

“Možete računati na nas i vi vam možemo pomoći”.

Crnogorski premijer Dritan Abazobvić je istaknuo da je “Otvoreni Balkan” znači prije svega da svi sjednu zajedno i vode dijalog.

“Naše je konačno da uradimo nešto što će promijeniti stvari. Treba da sjednemo sve šestorica i tada će poruka Evropskoj uniji biti jasnija. Otvoreni Balkan je put i način da se dokažemo pred Briselom i Washingtonom. Ideju Otvorenog Balkana ne treba posmatrati kao ideju političara. Ovo je ideja za građane i biznis”, poručio je Abazović.

Istaknimo, inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje. Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić više puta su kritikovali projekat “Otvorenog Balkana”.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

prije 2 sata

on

8. Maja 2024.

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

prije 3 sata

on

8. Maja 2024.

By

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinci se (više) ne mogu kandidovati na izborima: Kako će to izgledati u praksi?

Published

prije 3 sata

on

8. Maja 2024.

By

Kada se Fikret Abdić, kao osuđenik zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja i korištenja zarobljenika kandidovao, a zatim i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše, javnost je burno reagovala. I to sasvim opravdano.
Kako državni parlamentarci nisu to učinili, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. One podrazumijevaju i da osuđenici za ratne zločine više neće imati priliku kandidovati se na izborima te imenovati na javne funkcije.Ali, kako to često viđamo: zakon je jedno, a primjena nešto sasvim drugo. Pitanje se postavlja kako će Centralna izborna komisija BiH postupiti te na koji način registrovati ko su osuđenici prije lokalnih izbora.

Naša država nema jedinstvenu bazu osuđenih osoba koja bi se mogla koristiti u ovu svrhu. A na zvaničnim stranicama Haškog tribunala ne postoji dovoljno ličnih podataka koji bi se mogli iskoristiti.

Prema informacijama Klix.ba, zato će kandidati, uz dokumentaciju, predati potpisanu i ovjerenu izjavu da nisu osuđenici. Tačnije, radi se o izjavi koja se potpisuje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.

U ovu svrhu će zato biti bitne preliminarne liste kandidata za izbore. One će biti javno dostupne pa, ukoliko se ustanove napravilnosti, bit će dovoljno vremena za reakciju.

Ako je neki kandidat prekršio neki član, poput ovoga, pokrenut će se postupak.

Šta tačno kažu izmjene zakona?

Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.

“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije”, poručio je Schmidt tada.

U izmjenama se, između ostalog, navodi:

“Nijedna osoba, koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Presude Međunarodnog suda još uvijek nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je Memorandum o saradnji rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan.

Više ratnih zločinaca bilo na javnim funkcijama

Abdić je, podsjetimo, odgovoran za zločine na području Krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je nepravomoćnom prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski vrhovni sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Na slobodu je izašao nakon odslužene dvije trećine kazne, piše Klix.

Ali, nije jedini. Preminuli Simo Zarić je nekadašnji zamjenik načelnik Bosanskog Šamca i također je na ovom spisku. On je bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti, a pušten je na slobodu 2004. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.

Porazne su u ovim slučajevima dvije činjenice: da su ovakvi ljudi imali priliku kandidovati se na izborima, ali i da su, zaista, izabrani na te pozicije glasovima većine građana.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕